Panorama
Popis najvrijednih putovnica svijeta; Austrijska na trećem, hrvatska na 18. mjestu
Koliko je rat u Ukrajini utjecao na promjene na listi najvrednijih putovnica na svijetu, tko je na vrhu, a tko na dnu?
Svakim novim danom rata u Ukrajini spoznajemo neke nove, negativne efekte po život, kako Ukrajinaca i Rusa, tako i čitavog svijeta. Cijene žitarica povećane su za 17 posto od početka rata, o nafti da i ne govorimo, to vidimo i sami na pumpama. Cijena čelika je otišla u nebo, a te posljedice je bolno svjestan svaki građevinski radnik. Djeluje da je doslovce skoro sve poskupjelo, na valu ove krize, puno toga sasvim sigurno i potpuno neopravdano, piše Pavle Jakšić za N1.
Neke stvari su naizgled samo lokalne. McDonalds je otišao iz Rusije, ali je time izgubio i 10 posto svog tržišta, a sličan obrazac vrijedi i za druge velike kompanije koje su se povukle iz Rusije.
Ali tu nije kraj. Svijet se promijenio i mijenja se iz dana u dan. Pozicije, kutovi, utjecaji, sve prožima ova kriza. Čak i putovnice. Kako?
Zatvaranje zračnog prostora zbog ruskog napada i otvaranje granica za ukrajinske izbjeglice počelo je utjecati na globalnu slobodu putovanja, pokazuju najnoviji podaci, bacajući svjetlo na poredak kojim se slična istraživanja često bave, odgovarajući na pitanje koje su to najpogodnije putovnice za putovanja u svijetu.
Ovom temom se bavila londonska savjetodavna firma za globalno državljanstvo i boravak Henley & Partners.
Njihov indeks rangira 199 putovnica prema broju destinacija kojima njihovi vlasnici mogu pristupiti bez prethodne vize. Njihova lista je jedan od nekoliko indeksa koje su kreirale financijske kompanije za rangiranje globalnih putovnica prema pristupu koji pružaju svojim građanima. Ažurira se u realnom vremenu tijekom cijele godine, kako i kada promjene vizne politike stupe na snagu.
Od izbijanja rata krajem veljače mnoge zemlje su ili izmijenile svoju politiku ulaska ili su u potpunosti ukinule vize za vlasnike ukrajinskih putovnica, što znači da je Ukrajina zabilježila rekordan rast, piše u izvještaju.
U međuvremenu, Europska unija, Sjedinjene Države i Kanada zabranile su ruskim operaterima svoj zračni prostor dok neke zemlje više ne izdaju vize ruskim državljanima, navodi se u izvještaju savjetodavne firme.
Iako ovo još uvijek nije dramatično utjecalo na poziciju Rusije na listi, izvještaj sugerira da će se to vjerojatno promijeniti u idućim mjesecima. Indeks je inače zasnovan na ekskluzivnim podacima Međunarodne udruge za zračni promet (IATA) i redovno prati svjetske putovnice koje su najpovoljnije za putovanja od 2006. godine.
Na listi za drugi kvartal 2022. Ukrajina je porasla za jedno mjesto i sada je rangirana na 34. mjestu, a njeni državljani sada mogu putovati u 143 destinacije bez vize (ili bez vize po dolasku). Rusija je pala za četiri mjesta na 49. poziciju, s otvorenim putovanjima u 117 zemalja, s tendencijom dodatnog pogoršanja kako se suspenzije viza i sankcije formaliziraju.
Najnovija promjena jasno ukazuje na “dubok i možda nepovratan utjecaj rata na slobodu kretanja”, navodi se u izvještaju.
Vrh indeksa ostaje isti kao i prije – Japan i Singapur dijele prvo mesto. Nositelji ovih putovnica u teoriji mogu putovati na 192 destinacije bez vize, ali vrijedi napomenuti da to ne uzima u obzir privremena ograničenja.
Državljani Afganistana ponovo su na dnu indeksa i mogu pristupiti samo 26 zemalja bez prethodnog izdavanja vize.
Dominacija Europe
U prvih 10, Južna Koreja je i dalje izjednačena s Njemačkom na drugom mjestu, s rezultatom 190, a Finska, Italija, Luksemburg i Španjolska su zajedno na trećem mjestu, s rezultatom 189.
Dok Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska dijele četvrto mjesto (188), Francuska je pala na peto mjesto.
Velika Britanija, koja je prošlog mjeseca ukinula sva preostala ograničenja vezana za covid-19, napredovala je za jedno mjesto (pozicija 5), pored Francuske, kao i Irske i Portugala.
Sjedinjene Države ostaju na broju šest, s ocjenom 186, dijele poziciju s Belgijom, Novim Zelandom, Norveškom i Švicarskom.
Nema promjene na broju sedam, a Australija, Kanada, Češka, Grčka i Malta ponovno ostaju zajedno, s rezultatom 185.
Na osmom mjestu Mađarska je sama, s rezultatom 183, dok je Poljska pala s osmog na deveto mjesto na listi, dijeleći mjesto s Litvom i Slovačkom, s ocjenom 182. Estonija, Letonija i Slovenija zaokružuju prvih deset, s ocjenom 181.
Hrvatska putovnica je na 18. mjestu, ispred Srbije koja je na poziciji 39 (135 država) ispred Makedonije (pozicija 47) i Crne Gore (pozicija 48).
U izvještaju se napominje da se situacija između Rusije i Ukrajine pokazala kao strogi podsjetnik na nestabilnost svijeta, način na koji nasilje i sukobi mogu dovesti do masovnog raseljavanja i koliko je putovnica značajna i gotovo određuje vašu sudbinu i dramatično utječe na mogućnosti koje imate.
Premda je nemoguće predvidjeti kako će svijet izgledati u sjeni novog hladnog rata, najnoviji indeks sugerira da će se jaz između Rusije i većeg dijela zapadnog svijeta samo povećavati.
Najbolje putovnice za posjedovanje u 2022. godini:
Japan, Singapur (192 destinacije)
Njemačka, Južna Koreja (190)
Finska, Italija, Luksemburg, Španjolska (189)
Austrija, Danska, Nizozemska, Švedska (188)
Francuska, Irska, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo (187)
Belgija, Novi Zeland, Norveška, Švicarska, Sjedinjene Američke Države (186)
Australija, Kanada, Češka Republika, Grčka, Malta (185)
Mađarska (183)
Litva, Poljska, Slovačka (182)
Estonija, Letonija, Slovenija (181)
Najgore putovnice:
Nekoliko zemalja širom svijeta ima pristup bez vize po dolasku u manje od 40 zemalja. U njih spadaju:
Sjeverna Koreja (39 destinacija)
Nepal, Palestina (37)
Somalija (34)
Jemen (33)
Pakistan (31)
Sirija (29)
Irak (28)
Afganistan (26).
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login