Austrija
Počinje prva isplata stambene potpore u Beču
Kako bi se Bečanima pomoglo u borbi s inflacijom, od 19. listopada počinje isplata bečke stambene potpore. Grad također želi poduzeti daljnje mjere potpore.
I ove godine Grad Beč želi učiniti dostupnim niz mjera u jesen 2023. godine. Primjerice, trebala bi postojati naknada za zaostale stanarine, naknade za dugove za energiju i ciljana pomoć za Bečane s nižim primanjima.
Uz Wiener Wohnunterstützungspauschale 23, primatelji bečke minimalne sigurnosti, primatelji naknada prema Zakonu o osiguranju za slučaj nezaposlenosti (hitna pomoć, naknada za nezaposlene itd.), primatelji stambenih naknada i primatelji naknade za naknadu štete dobivaju jednokratnu potporu od 200 eura. Prema gradu, oko 245.000 Bečana imat će “izravne koristi” od toga.
Za dobivanje potpore za stanovanje nije potreban poseban zahtjev, a obrađuje ga općinski odjel MA 40 (socijalno, socijalno i zdravstveno pravo) ili zavod za mirovinsko osiguranje u ime Grada Beča. Prijenos će biti potpuno automatski, ističe se u priopćenju za javnost.
Podatke potrebne za to općinskom odjelu 40, između ostalih, šalju služba za tržište rada, austrijski zavod za zdravstveno osiguranje i općinski odjel 50 kako bi mogli izvršiti isplate. Mirovinsko osiguravajuće društvo će izvršiti isplatu u ime grada Beča. Grad bi imao na raspolaganju proračunski iznos od oko 48 milijuna eura za pomoć za stanovanje u Beču.
Budući da sada stižu prvi godišnji računi za energiju, Energieunterstützung Plus bit će produžen do kraja godine. Ovdje grad pokriva do 500 eura zaostatka.
Ciljana skupina ove potpore su primatelji minimalnog dohotka, hitne pomoći, naknade za nezaposlene, naknade za stanovanje, naknade ili dopunske naknade, naknade za rehabilitaciju ili bolesti, kao i osobe koje su oslobođene GIS-a, kao i osobe koje su obuhvaćene ograničenjem troškova Zakon o proširenju obnovljivih izvora energije (EAG §72a).
A za Wohnungssicherung Plus možete se prijaviti do kraja veljače – kako biste izbjegli deložaciju ako kasnite s plaćanjem stanarine. Ovdje se preuzima 70 posto zaostalih stanarina, bez obzira je li riječ o komunalnom, subvencioniranom ili privatnom stanovanju. “Od početka mjere potpomognuto je oko 1000 kućanstava s ukupno 1,9 milijuna eura i zaštićeno od gubitka domova. Prijavu je moguće podnijeti još do 29. veljače 2024. godine”, poručili su iz grada.
U svakom slučaju, ciljne skupine Wiener Wohnungssicherung Plus uključuju osobe od 18 i više godina kojima je središte života u Beču najmanje šest mjeseci, zapravo borave u Beču i zarađuju za život u Beču i imaju pravo na beneficije od bečkog minimalnog dohotka ili bečkog stambenog dodatka, kompenzacijske ili dopunske naknade ili osiguranja od nezaposlenosti (naknada za nezaposlene, hitna pomoć, akontacija mirovine i naknada za prekvalifikaciju).
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
