Hrvatska
Plenković: Zabranit ćemo letove ruskim avionskim kompanijama
U Vladi su jučer održani radni sastanci oko daljnjih aktivnosti Vlade vezano uz pomoć Ukrajini. Nakon njih javnosti se obratio premijer Andrej Plenković.
“S obzirom na to da smo svi 24. veljače doživjeli tu brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu, koja ima široke posljedice, moramo kao i sve ostale zemlje donositi odluke, kako bismo se usprotivili ovakvom ponašanju, koje ne samo da je ničim izazvano, nego krši sve temelje sigurnosnog poretka u Europi i svijeta. Pripremili smo paket mjera, ja sam razgovarao s našom veleposlanicom u Ukrajini, prema njezinim informacijama u Ukrajini je još nešto manje od 50 hrvatskih građana. Mnogi su već vraćeni u Hrvatsku, a veleposlanica je još tamo i veleposlanstvo će ljudima biti na usluzi ako žele napustiti ukrajinski teritorij.
Drugo, u tijeku je osnivanje međuresorne skupine za prihvat izbjeglica, ponudit ćemo naša iskustva iz Domovinskog rata, bit će uključeni baš svi resori koji u tom procesu trebaju sudjelovati i pomoći ćemo da se prihvati određen broj ukrajinskih izbjeglica”, rekao je i dodao kako će ljudima koji dolaze osigurati i zdravstvenu zaštitu.
“S obzirom na moguće reperkusije rata u Ukrajini na energetsku situaciju, mi ćemo isto tako, sutra ažurirati jednu odluku koja se odnosi na krizni tim koji je ključan za plan intervencije u mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom kako bismo i na taj način bili spremni za sve eventualne izazove, U ovom trenutku nije ugrožena opskrba plinom, ali želimo poduzeti sve mjere kako bi jedan krizi tim cijelo vrijeme bdio nad time, piše N1.
Vlada je već danas donijela političku odluku da ćemo zabraniti letove za naš zračni promet ruskim avionskim kompanijama. Donijet ćemo odgovarajuće odluke i na razini EU-a. Donijet ćemo odluku o provedbi restriktivnih mjera koje će se s obzirom na dinamičnu situaciju u Ukrajini baviti ovom temom na dnevnoj razini.”
Donijet ćemo odluke i o potpori Ukrajini, o zaštitnoj i drugoj opremi. U tijeku je i rasprava koja se sad vodi, a ministar Marić je došao iz Francuske. Raspravljali su o isključivanju Rusije iz sustava SWIFT. Vode se rasprave na tu temu. Uvjeren sam da ćemo tijekom današnjeg dana postići konsenzus na razini EU-a”, rekao je Plenković.
U nastavku je odgovarao na pitanja, najprije na ono o isključivanju Rusije iz sustava SWIFT. Rekao je kako je to velika odluka koji ima posljedice i zato se još uvijek o tome razmišlja. “Ne mogu vam reći koliki će biti taj paket mjera za sustav SWIFT”, kaže.
“Mi smo potpisali s Ukrajinom bilateralnu deklaraciju podršci europskoj perspektivi Ukrajini. To je bilo prije svega ovoga. Mi smo tamo bili u prosincu s ogromnom delegacijom. Naša politika prema Ukrajini uvijek bila politika dobrih, kvalitetnih i prijateljskih odnosa. Moramo pomagati u tom europskom procesu koji je izuzetno važan. Smatramo da Ukrajina ima europsku perspektivu i na tome radimo i pomažemo i u pogledu pristupnog procesa”.
“Mi smo sve analizirali, ovo su odluke koje su političkog karaktera i koje su reakcija na sve ovo što se događa”, rekao je na mjere koje se tiču SWIFT-a.
“Ministarstvo obrane je pripremilo jedan prijedlog oko kojeg mislim da ćemo se usuglasiti tijekom večeri i sutrašnjeg dana i o tome ćemo obavijestiti predsjednika”, rekao je premijer. Dodao je i kako će u ponedjeljak biti poznato što bismo slali u Ukrajinu.
“Mislim da će te odluke stupiti na snagu po mogućnosti već sutra, a mi ćemo provedbene odluke izglasati na Vladi. Sutra će biti donesen paket mjera”, rekao je o zatvaranju zračnog prostora za Ruse.
“Mi smatramo da je ova agresija neprihvatljiva, ona je zaista ničim izazvana, nije postojala nijedna indicija da bi Ukrajina ikako ugrožavala Rusiju. Ne vidim nikakvo opravdanje koje bi bilo kome dovoljno informiranom moglo dati nekakav argument da se tu radi o nekakvoj preventivnoj akciji. Mi u tome ne vidimo ništa, samo vrlo hladnu, sračunatu agresiju na ukrajinski teritorij. Sve što ide u smjeru daljnje eskalacije, nije dobro”.
“Mi o tome nemamo nekih detaljnih informacija, ono što je činjenica je da pratimo informacije iz medija i eventualno koje dođu do institucija, ali svaki odlazak u Ukrajinu u ovoj situaciji je akt pojedinaca i idu na svoju odgovornost”, rekao je o dobrovoljcima koji su otišli u Ukrajinu.
Rekao je i kako u ovom trenutku ne može imati točne informacije o broju ljudi koji su ušli u Hrvatsku. “Vodit ćemo tu politiku potpore, ali nitko od nas ne može pretpostaviti koliki će biti konačni broj. Radi se na prihvatnim centrima, angažirani su svi. Moram reći i da smo od MUP-a i Civilne zaštite i Ministarstva turizma dobili informacije da su brojni subjekti izrazili spremnost prihvatiti izbjeglice, svi žele pomoći, što mislim da je i dobro i normalno. Mi ćemo sutra izaći s cjelovitim paketom”, rekao je.
O odnosima s Rusijom kaže: “Hrvatska je ovdje na pravoj strani povijesti, humanosti, prava. Vrlo je važno da vrlo jasna poruka prevlada u Hrvatskoj javnosti, mislim da je bitno da razumijemo”, rekao je.
“Nisu svi bili baš jasni, a vidimo sad da smo mi stalno bili u pravu, a neki cijelo vrijeme u krivu. Ali to je tako, stvari treba vidjeti malo jasnije i s malo više iskustva, ne vide to baš svi”, rekao je.
O opskrbi plinom, postoji li volja u EU da se jasno kaže da ne žele kupovati ruski plin? “Ja mislim da tu prije svega moramo osvijestiti postignuća naše Vlade. Četrdeset godina je u Hrvatskoj trajala rasprava treba li nam LNG terminal za ukapljeni plin. Zamislimo ovakvu situaciju danas, a da Hrvatska nije napravila te iskorake i da nema LNG terminal. Za javnost je važno da razumijemo glasove onih koji su se snažno protivili investiciji u LNG terminal”, kaže.
Kaže da je protjerivanje diplomata tehnika o kojoj se može govoriti. “Naša diplomatkinja ostaje u Kijevu do daljnjega. Ona je ostala tamo da pomogne, svi ostali su se vratili doma”, rekao je.
“Što se tiče Moskve, dobro je da imamo informacije o tamo. Ako procijenimo da su stvari toliko eskalirale, možemo povući i takve poteze”, rekao je Plenković.
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login