Hrvatska
Plenković: Zabranit ćemo letove ruskim avionskim kompanijama
U Vladi su jučer održani radni sastanci oko daljnjih aktivnosti Vlade vezano uz pomoć Ukrajini. Nakon njih javnosti se obratio premijer Andrej Plenković.
“S obzirom na to da smo svi 24. veljače doživjeli tu brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu, koja ima široke posljedice, moramo kao i sve ostale zemlje donositi odluke, kako bismo se usprotivili ovakvom ponašanju, koje ne samo da je ničim izazvano, nego krši sve temelje sigurnosnog poretka u Europi i svijeta. Pripremili smo paket mjera, ja sam razgovarao s našom veleposlanicom u Ukrajini, prema njezinim informacijama u Ukrajini je još nešto manje od 50 hrvatskih građana. Mnogi su već vraćeni u Hrvatsku, a veleposlanica je još tamo i veleposlanstvo će ljudima biti na usluzi ako žele napustiti ukrajinski teritorij.
Drugo, u tijeku je osnivanje međuresorne skupine za prihvat izbjeglica, ponudit ćemo naša iskustva iz Domovinskog rata, bit će uključeni baš svi resori koji u tom procesu trebaju sudjelovati i pomoći ćemo da se prihvati određen broj ukrajinskih izbjeglica”, rekao je i dodao kako će ljudima koji dolaze osigurati i zdravstvenu zaštitu.
“S obzirom na moguće reperkusije rata u Ukrajini na energetsku situaciju, mi ćemo isto tako, sutra ažurirati jednu odluku koja se odnosi na krizni tim koji je ključan za plan intervencije u mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom kako bismo i na taj način bili spremni za sve eventualne izazove, U ovom trenutku nije ugrožena opskrba plinom, ali želimo poduzeti sve mjere kako bi jedan krizi tim cijelo vrijeme bdio nad time, piše N1.
Vlada je već danas donijela političku odluku da ćemo zabraniti letove za naš zračni promet ruskim avionskim kompanijama. Donijet ćemo odgovarajuće odluke i na razini EU-a. Donijet ćemo odluku o provedbi restriktivnih mjera koje će se s obzirom na dinamičnu situaciju u Ukrajini baviti ovom temom na dnevnoj razini.”
Donijet ćemo odluke i o potpori Ukrajini, o zaštitnoj i drugoj opremi. U tijeku je i rasprava koja se sad vodi, a ministar Marić je došao iz Francuske. Raspravljali su o isključivanju Rusije iz sustava SWIFT. Vode se rasprave na tu temu. Uvjeren sam da ćemo tijekom današnjeg dana postići konsenzus na razini EU-a”, rekao je Plenković.
U nastavku je odgovarao na pitanja, najprije na ono o isključivanju Rusije iz sustava SWIFT. Rekao je kako je to velika odluka koji ima posljedice i zato se još uvijek o tome razmišlja. “Ne mogu vam reći koliki će biti taj paket mjera za sustav SWIFT”, kaže.
“Mi smo potpisali s Ukrajinom bilateralnu deklaraciju podršci europskoj perspektivi Ukrajini. To je bilo prije svega ovoga. Mi smo tamo bili u prosincu s ogromnom delegacijom. Naša politika prema Ukrajini uvijek bila politika dobrih, kvalitetnih i prijateljskih odnosa. Moramo pomagati u tom europskom procesu koji je izuzetno važan. Smatramo da Ukrajina ima europsku perspektivu i na tome radimo i pomažemo i u pogledu pristupnog procesa”.
“Mi smo sve analizirali, ovo su odluke koje su političkog karaktera i koje su reakcija na sve ovo što se događa”, rekao je na mjere koje se tiču SWIFT-a.
“Ministarstvo obrane je pripremilo jedan prijedlog oko kojeg mislim da ćemo se usuglasiti tijekom večeri i sutrašnjeg dana i o tome ćemo obavijestiti predsjednika”, rekao je premijer. Dodao je i kako će u ponedjeljak biti poznato što bismo slali u Ukrajinu.
“Mislim da će te odluke stupiti na snagu po mogućnosti već sutra, a mi ćemo provedbene odluke izglasati na Vladi. Sutra će biti donesen paket mjera”, rekao je o zatvaranju zračnog prostora za Ruse.
“Mi smatramo da je ova agresija neprihvatljiva, ona je zaista ničim izazvana, nije postojala nijedna indicija da bi Ukrajina ikako ugrožavala Rusiju. Ne vidim nikakvo opravdanje koje bi bilo kome dovoljno informiranom moglo dati nekakav argument da se tu radi o nekakvoj preventivnoj akciji. Mi u tome ne vidimo ništa, samo vrlo hladnu, sračunatu agresiju na ukrajinski teritorij. Sve što ide u smjeru daljnje eskalacije, nije dobro”.
“Mi o tome nemamo nekih detaljnih informacija, ono što je činjenica je da pratimo informacije iz medija i eventualno koje dođu do institucija, ali svaki odlazak u Ukrajinu u ovoj situaciji je akt pojedinaca i idu na svoju odgovornost”, rekao je o dobrovoljcima koji su otišli u Ukrajinu.
Rekao je i kako u ovom trenutku ne može imati točne informacije o broju ljudi koji su ušli u Hrvatsku. “Vodit ćemo tu politiku potpore, ali nitko od nas ne može pretpostaviti koliki će biti konačni broj. Radi se na prihvatnim centrima, angažirani su svi. Moram reći i da smo od MUP-a i Civilne zaštite i Ministarstva turizma dobili informacije da su brojni subjekti izrazili spremnost prihvatiti izbjeglice, svi žele pomoći, što mislim da je i dobro i normalno. Mi ćemo sutra izaći s cjelovitim paketom”, rekao je.
O odnosima s Rusijom kaže: “Hrvatska je ovdje na pravoj strani povijesti, humanosti, prava. Vrlo je važno da vrlo jasna poruka prevlada u Hrvatskoj javnosti, mislim da je bitno da razumijemo”, rekao je.
“Nisu svi bili baš jasni, a vidimo sad da smo mi stalno bili u pravu, a neki cijelo vrijeme u krivu. Ali to je tako, stvari treba vidjeti malo jasnije i s malo više iskustva, ne vide to baš svi”, rekao je.
O opskrbi plinom, postoji li volja u EU da se jasno kaže da ne žele kupovati ruski plin? “Ja mislim da tu prije svega moramo osvijestiti postignuća naše Vlade. Četrdeset godina je u Hrvatskoj trajala rasprava treba li nam LNG terminal za ukapljeni plin. Zamislimo ovakvu situaciju danas, a da Hrvatska nije napravila te iskorake i da nema LNG terminal. Za javnost je važno da razumijemo glasove onih koji su se snažno protivili investiciji u LNG terminal”, kaže.
Kaže da je protjerivanje diplomata tehnika o kojoj se može govoriti. “Naša diplomatkinja ostaje u Kijevu do daljnjega. Ona je ostala tamo da pomogne, svi ostali su se vratili doma”, rekao je.
“Što se tiče Moskve, dobro je da imamo informacije o tamo. Ako procijenimo da su stvari toliko eskalirale, možemo povući i takve poteze”, rekao je Plenković.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login