Hrvatska
Plenković: Za potresom pogođena područja osigurali smo 120 milijuna kuna
Premijer Andrej Plenković sinoć je održao konferenciju za medije. On je tom prilikom naglasio da je Vlada osigurala najmanje 120 milijuna kuna pomoći. Naglasio je i da se još uvijek ne zna konačan broj žrtava jer po nekim naznakama moguće da ih ima i više od sedam, koliko je za sada službeno potvrđeno.
“Nakon velikog potresa, želim u ime vlade izraziti žaljenje i sućut svima koji su izgubili nekog u potresu”, rekao je u uvodu premijer Plenković.
Premijer je naglasio da je Vlada do sada osigurala 120 milijuna kuna pomoći koja će se raspodijeliti potresom pogođenim područjima. “Osigurali smo 120 milijuna kuna pomoći, od toga 100 milijuna za sisačku županiju, a 10 milijuna za zagrebačku. To nije sve, nego samo početak”, izjavio je Plenković.
Na konferenciji za medije je rečeno i da će sutra u Hrvatsku doći povjerenik EU koji je zadužen za ovakve situacije, te se zahvalio svima koji pružaju pomoć. “Dogovorili smo i koju vrstu pomoći ćemo tražiti od EU, sutra dolazi povjerenik nadležan za ovakve situacije. Vidim da je velik interes za pomoć, hvala svima, ali ja bih poručio da se pomoć distribuira i da se pravilno rasporedi. Da se kanalizira kako bi pomoć dobili svi kojima je potrebna”, rekao je Plenković.
Dodao je i da su svi bolesnici iz petrinjske bolnice zbrinuti, a i 80 posto iz sisačke bolnice zbrinuto je u drugim ustanovama. “Ostalo je samo oko 50 pacijenata od 250 u sisačkoj bolnici. Svi ostali su uglavnom u zagrebačkim bolnicama. Nisu mogli biti u tim uvjetima. Jako veliki doprinos su dali vojnici iz vojarne u Petrinji. Svi su spremni prihvatiti ljude koji trenutno nemaju krov nad glavom. Dio ćemo riješiti kontejnerima, a dio privremenim smještajem”, izjavio je premijer.
Premijer je rekao i da će 120 milijuna već sutra biti uplaćeno na račune županija koje su stradale u potresu. “Sredstva od 120 milijuna kuna za interventnu pomoć Ministarstvo financija će odmah sutra isplatiti na račun Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije. Distribucija tih sredstava ići će u dogovoru s Ministarstvom graditeljstva i jedinica lokalne samouprave. Najbitnije je pomoći Petrinji, Sisku, Glini, ali i manjim mjestima gdje je došlo do velike štete”, objasnio je Plenković.
Plenković je tom prilikom istaknuo i da je stanje u Glini i okolnim selima jako teško. Što se tiče zbrinjavanja ljudi premijer je rekao da nije isto kada potres pogodi Zagreb ili Sisačko-moslavačku županiju. Da tamo nema previše drugih alternativnih opcija sa smještajem kao što je to slučaj u Zagrebu. “Najvažnije je da ljudi budu blizu grada, mjesta ili sela gdje žive. Nije isto ako je to u Zagrebu i ako je to u Sisačko-moslavačkoj županiji, nema tamo previše tamo tih drugih alternativnih opcija. Gledat ćemo ono što je skrojeno prema potrebama”, pojasnio je premijer.
- Diljem Beča se oglasile sirene, evo tko stoji iza toga
- U Austriji prijeti snažan rast cijena zubarskih usluga
- Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
- Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
- U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Pero Bačić
Foto: vlada.gov.hr
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
