Hrvatska
Plenković: Ovo je incident koji se ne smije ponoviti, važno je pojačati i intenzivirati međusobnu suradnju
Premijer Andrej Plenković je nakon obilaska mjesta pada besposadne letjelice kazao da je riječ o letjelici sovjetske proizvodnje koja je lansirana na teritoriju Ukrajine. Dodao je da ne zna u čijem je posjedu bila jer i ruska i ukrajinska strana kažu da nije njihova. O ovom incidentu upoznao je čelnike Europske unije te je uputio pismo glavnom tajniku NATO-a, naglasivši da sada važno pojačati i intenzivirati međusobnu suradnju.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je jutros mjesto pada besposadne letjelice u Zagrebu gdje se provode istražne radnje. Uz premijera su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Kazao je da je riječ o letjelici sovjetske proizvodnje koja je lansirana na teritoriju Ukrajine. Dodao je da ne zna u čijem je posjedu bila jer i ruska i ukrajinska strana kažu da nije njihova.
Premijer je podsjetio da je letjelica osim ukrajinskog zračnog prostora, prošla rumunjski i mađarski i ušla u Hrvatsku nad kojom je letjela oko 7 minuta nakon čega se srušila.
S obzirom na mjesto pada u blizini kojega je i Studentski dom sa 4.500 studenata, restorani, barovi, stambene zgrade, most, predsjednik Vlade je rekao da je sreća u svemu tome da nitko nije nastradao, osim 40-ak automobila na parkiralištu.
Premijer o incidentu upoznao čelnike EU i glavnog tajnika NATO-a
Premijer je jučer o ovom incidentu upoznao čelnike Europske unije te je uputio pismo glavnom tajniku NATO-a, naznačivši da se takvo nešto moglo dogoditi u bilo kojem gradu na teritoriju NATO-a ili Europske unije.
Dodao je da je ovo teoretski mogla biti Budimpešta, Ljubljana ili Bratislava, naglasivši da sada važno pojačati i intenzivirati međusobnu suradnju.
„Je li to bilo slučajno, je li bila greška, je li bilo namjerno to u ovom trenutku ne znamo“, kazao je Plenković, dodavši kako su ovdje i predstavci DORH-a, vojske i policije koji će zajedno raditi kako bi utvrdili činjenice.
Rekao je i kako će se najprije pokušati iskopati letjelica i vidjeti ima li vrijednih podataka u njoj kako bi se nešto više znalo, a komunicirat će se i s drugim državama kako bi se došlo do potpunih činjenica i pravih informacija.
Ovo upućuje na potrebu tješnje suradnje unutar NATO-a
Ovo, poručio je premijer, upućuje na potrebu tješnje suradnje unutar samoga NATO-a, jer ovo je zračni prostor NATO-a, i rumunjski i mađarski i hrvatski, i takvu situaciju više ne možemo tolerirati niti bi se ona trebala dogoditi.
„Ovako nešto je bila vrlo čista i jasna prijetnja na koju se treba reagirati”, kazao je Plenković i dodao kako će tu temu dignuti u svim tijelima i NATO-a i Europske unije i detaljno ih obavijestiti o svemu te raditi na tome da se učinkovito i brzo reagira, kako bi se ovakve letjelice u nekim budućim situacijama neutralizirale na nekom sigurnom mjestu, a ne da dolete i padnu u jako gusto naseljeni dio glavnoga grada.
Upitan o tome zašto Mađari nisu javili o letjelici, Plenković je rekao da na to pitanje moraju odgovoriti mađarske vlasti.
Ovdje je očito, dodao je, da nije došlo niti do dobre reakcije niti prepoznavanja razine opasnosti niti komuniciranja s drugim zemljama na pravovremen i brz način.
„Sad imamo test iz kojeg moramo svi jako puno naučiti i puno bolje reagirati“, poručio je Plenković.
Upitan shvaća li NATO situaciju ozbiljnom s obzirom da su se oglasili kratkim priopćenjem, predsjednik Vlade kazao kako misli da će i oni ovo veoma ozbiljno shvatiti.
„Zato sam i pisao glavnom tajniku Stoltenbergu. Sad ćemo na svim razinama tu temu dignuti. I moramo voditi računa o tome da je ovo incident koji se ne smije ponoviti“, naglasio je Plenković.
Dodatne investicije u protuzračnu obranu
Predsjednik Vlade je najavio dodatne investicije u protuzračnu obranu te razgovore sa saveznicima o tome da pomognu u zaštiti hrvatskog neba.
Premijer smatra da NATO može čuvati hrvatski zračni prostor.
„Ovo je situacija koja se dogodila u jednom trenutku i na način koji je očito bio, kako se doslovno kaže, nepredviđen i nešto nije dobro funkcioniralo, ali sada mislim da će nakon ovoga budnost svih biti puno veća i viša“, kazao je Plenković.
Plenković je rekao i da je jedna od zadaća mađarskog premijera Viktora Orbana da se ispita kako se ovo moglo dogoditi, dodavši da je let na mađarskom teritoriju bio mnogo dulji i da je bilo znatno više vremena za reakciju.
Ponovio je da su svi konstatirali da je ovdje riječ o propustu koji se mora ispraviti u svakoj eventualnoj budućoj situaciji.
Rekao je i kako bi bilo smiješno da sad kaže da je sve dobro i odlično.
„Ako nam ovakva letjelica dođe, leti šest minuta iznad Hrvatske tako velikom brzinom, padne u glavni grad, tu je restoran od vas 20 metara, a studentski dom 15, sigurno da nisam zadovoljan. Međutim, ovo je iznimka. Nije sad da postoje stotine ovakvih ‘striževa’ koji samo čekaju da ih netko lansira prema Hrvatskoj“, kazao je Plenković.
Predsjednik Vlade je poručio da generalno ne trebamo se brinuti za sigurnost. „Ali ovo nam je pokazalo da imamo jedan scenarij, nepredviđen, brz, jako opasan, koji, na sreću, nije završio puno gore“, zaključio je.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login