Hrvatska
Plenković: Hrvatska je prijatelj i susjed Bosne i Hercegovine
Jučer je održana Međunarodna videokonferencija u povodu 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Na konferenciji su govorili uvaženi dužnosnici, između ostalog i hrvatski premijer Andrej Plenković te predsjednik Europske komisije (EK) Josep Borrell.
Konferenciju je otvorio jedan od domaćina, predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt koji je i ukazao na snažne povijesne veze između Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, kao i na činjenicu da oko trećine stanovnika Hrvatske korijene vuče iz Bosne i Hercegovine. Neidhardt je istaknuo da se danas obilježava 25. godišnjica sklapanja Daytonsko-pariškog sporazuma koji je označio, kazao je, početak mira nakon perioda sukoba u Bosni i Hercegovini. Neidhardt je upozorio kako najmalobrojniji konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini, Hrvati, niz godina ulažu prigovore na svoj status, prije svega vezano iz izborni zakon.
Na konferenciji je putem videoveze sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je naglasio da je Hrvatska prijatelj i susjed Bosne i Hercegovine te joj je politička, gospodarska i institucionalna stabilnost ove zemlje od strateške važnosti. “Kao jedini EU susjed Bosne i Hercegovine, Hrvatska je najodlučniji zagovaratelj i najbolji odvjetnik na njenom euroatlantskom putu”, poručio je premijer.
Plenković je pored toga istaknuo i da je Hrvatska pridonijela zaključivanju Daytonsko-pariškog sporazuma na više načina, kroz intenzivne diplomatske napore i političko vodstvo dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, i povrh svega, kroz svoje vojne pobjede tijekom 1995. godine, koje su strateški promijenile odnos snaga u regiji.
Hrvatski premijer je naglasio i da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – kao i na jednakosti svih svojih građana. “Aneks 4 Daytonsko-pariškog sporazuma utvrđuje legitimnu zastupljenost tri konstitutivna naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, kao i u Domu naroda Parlamentarne skupštine. Ovo je bilo odlučujuće za uspješno zaključenje Daytonsko-pariškog sporazuma te je, kao takvo, ugrađeno u Ustav Bosne i Hercegovine. Jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda – u ovom ustavnom okviru, svaki od tih elemenata jednako je relevantan i podupire preostale”, rekao je Plenković.
“Ovih dana neki podastiru lažnu dilemu: Bosna i Hercegovina utemeljena na Daytonu ili Bosna i Hercegovina svih svojih građana, koja nadilazi nacionalne granice? Načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda te načelo jednakosti svih građana međusobno se ne isključuju. Ne smiju se natjecati, već nadopunjavati. Inzistiranje na jednakosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini nije nazadnjački nacionalizam, već zdrava ustavnost”, jasan je bio hrvatski premijer.
- Beč subvencionira preuređenje stambenog prostora za starije osobe
- Eksplozija Temu-a u BiH, narudžbe idu “ko lude”
- U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
- Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka
- Kako u Austriji pronaći najpovoljniji kredit
R.P
Foto: Vlada HR / vlada.gov.hr
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
