Svijet
Planirate za Uskrs u BiH: Evo koje mjere vrijede na granicama

Radi sprječavanja i suzbijanja širenja virusa SARS-COV-2, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stanih državljana u Bosnu i Hercegovinu.
Stranac koji ispunjava uvjete za ulazak u Bosnu i Hercegovinu propisane Zakonom o strancima, može ući u Bosnu i Hercegovinu ako na graničnom prijelazu Bosne i Hercegovine predoči jedan od sljedećih dokaza:
– Negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa na virus SARS-CoV-2, koji nije stariji od 48 sati ako dolazi iz zemalja Europe, a ako dolazi iz drugih zemalja, koji nije stariji od 72 sata do dolaska na granični prijelaz Bosne i Hercegovine.
– Potvrdu o cijepljenju za osobu koja je prije više od 14 dana od dana dolaska na granični prijelaz Bosne i Hercegovine primila drugu dozu cjepiva protiv COVID-19 ili je cijepljena jednom dozom prije 14 dana i više od dana dolaska na granični prijelaz Bosne i Hercegovine, ako se radi o cjepivu koje se prima u jednoj dozi.
– Potvrdu izdanu od liječnika da je prebolio bolest COVID-19 u proteklom razdoblju od 14 dana do 180 dana od dana dolaska na granični prijelaz Bosne i Hercegovine.
(članak 3.)
Izuzetno od članka 2. ove Odluke, stranci koji ne moraju tijekom ulaska u Bosnu i Hercegovinu predočiti negativan nalaz testa ili potvrde su:
– Državljani Crne Gore, Republike Hrvatske i Republike Srbije, kada u Bosnu i Hercegovinu ulaze direktno iz države čiji su državljani, kao i njihova maloljetna djeca i supružnici koji su državljani drugih zemalja.
– Posada i kabinsko osoblje zrakoplova čije je krajnje odredište Bosna i Hercegovina.
– Vozači i suvozači teretnih vozila tijekom obavljanja međunarodnog transporta robe u cestovnom prometu uz uvjet da njihov boravak u Bosni i Hercegovini ne traje dulje od 12 sati.
– Posade teretnih vlakova i brodova u međunarodnom prometu.
– Diplomatsko-konzularno osoblje i osoblje međunarodnih organizacija pri obavljanju njihovih službenih dužnosti, a koje tijekom ulaska u Bosnu i Hercegovinu mora posjedovati i predočiti odgovarajuću važeću putovnicu.
– Službe i timovi civilne zaštite kada je njihov ulazak u Bosnu i Hercegovinu žuran i neodgodiv.
– Pripadnici vojnih snaga država članica Sjevernoatlantskog ugovora i ostalih država koje sudjeluju u Partnerstvu za mir i pripadnici Stožera NATO-a i EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.
– Čelnici država i vlada i članovi njihovih izaslanstava čiji je dolazak i odlazak iz Bosne i Hercegovine najavljen Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine diplomatskim putem ili putem protokola nadležnog tijela Bosne i Hercegovine.
– Stranci koji tranzitiraju preko teritorija Bosne i Hercegovine radi povratka u zemlju uobičajenog boravka, bez zadržavanja na teritoriju Bosne i Hercegovine.
– Maloljetni stranac čiji je roditelj državljanin Bosne i Hercegovine, kao i stranac koji je supružnik državljanina Bosne i Hercegovine.
– Djeca mlađa od sedam godina koja putuju u pratnji roditelja ili staratelja, ako isti posjeduju negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa na virus SARS-CoV-2, odnosno potvrdu o cijepljenju ili da je prebolio bolest COVID-19.
– Stranci s odobrenim privremenim ili stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini, ako se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu nakon izlaska i boravka samo u Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i/ili Republici Srbiji, pod uvjetom da ukupan boravak u ovim državama nije trajao dulje od 48 sati od napuštanja teritorija Bosne i Hercegovine, što se dokazuje otiskom izlaznog, odnosno ulaznog pečata u putnoj ispravi stranca.
– Stranci državljani Republike Turske koji svakodnevno prelaze granicu Bosne i Hercegovine radi izvođenja radova na izgradnji mosta Rača u sklopu realizacije projekta autocesta/brza cesta Sarajevo-Beograd-Sarajevo. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH dostavit će Graničnoj policiji BiH ovjerenu listu državljana Republike Turske koji su angažirani kao izvođači radova na izgradnji mosta Rača u sklopu navedenog projekta s imenima, prezimenima i brojem putne isprave s kojom prelaze granicu BiH i potvrdu da se projekt realizira na temelju potpisanog Sporazuma o suradnji na realiziranju projekta autocesta/brza cesta Sarajevo-Beograd-Sarajevo („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“, broj 13/20).
Odlukom o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u BiH nije propisana vrsta/tip PCR ili antigenskog testa, odnosno forma testova ili potvrda koje je potrebno predočiti na graničnom prijelazu prilikom namjeravanog ulaska u BiH te je iste moguće predočiti u tiskanoj ili elektronskoj formi.
Napomena: Trenutno se tijekom ulaska u Bosnu i Hercegovinu ne određuju mjere karantene ili samoizolacije, dok su sve osobe po ulasku u Bosnu i Hercegovinu obvezne pridržavati se uputa i poštovati sve naredbe nadležnih epidemiološko-zdravstvenih tijela (socijalna distanca, zaštitne maske, dezinfekcija ruku i dr.)
Državljani BiH
Državljani BiH mogu ući u Bosnu i Hercegovinu s važećim putnim ispravama, odnosno važećom putovnicom ili drugim identifikacijskim dokumentom koji je izdalo nadležno tijelo vlasti BiH te važećom osobnom iskaznicom i drugim identifikacijskim dokumentom s fotografijom koji se može koristiti za prelazak državne granice i priznat je međunarodnim ugovorom čija je BiH ugovorna strana, dok u slučaju ulaska u BiH bez posjedovanja važeće putne isprave BiH podliježu prekršajnom procesuiranju.
Napominjemo da državljani Bosne i Hercegovine na ulazu u BiH nisu obvezni posjedovati nalaz PCR ili antigenskog testa na virus SARS-COV-2, odnosno potvrdu o cijepljenju ili preboljenoj bolesti
Državljani Bosne i Hercegovine mogu koristiti važeću osobnu iskaznicu BiH kao putnu ispravu prilikom prelaska zajedničke državne granice s Republikom Srbijom i Crnom Gorom, obzirom da BiH s istima ima potpisan međunarodni ugovor.
Osobna iskaznica BiH ne može se koristiti kao važeća putna isprava prilikom putovanja u ili iz zemalja članica Europske unije, Schengenskog prostora ili drugih zemalja s kojima Bosna i Hercegovina nema potpisan međunarodni ugovor, piše na službenim stranicama Granične policije BiH.

Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju

Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj

Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU

Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
You must be logged in to post a comment Login