Hrvatska
Planirate na put: Evo koje mjere vrijede ako planirate putovati iz Hrvatske

Specijalizirana stranica koronavirus.hr je objavila popis epidemioloških mjera kojih se putnici koji dolaze iz Republike Hrvatske trebaju pridržavati prilikom prelaska državnih granica navedenih zemalja.
Bosna i Hercegovina
Hrvatski državljani ne podliježu epidemiološkoj mjeri samoizolacije ili negativnog testa prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Za ulazak iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, hrvatski državljani trebaju predočiti negativan nalaz PCR testa. Više informacija potražite na sljedećim poveznicama.
Slovenija
Slovenska Vlada je donijela odluku, koja je stupila na snagu 8. studenoga, a kojom je cijela Republika Hrvatska stavljena na crveni popis. Temeljem odluke, osobama koje ulaze u Sloveniju iz država ili regija koje su na crvenom popisu u pravilu se određuje 10-dnevna karantena. Karantena neće biti određena ako osoba na graničnom prijelazu predoči negativan test na SARS-CoV-2 (COVID-19) ne stariji od 48 sati. Postoje iznimke za određene kategorije na koje se ne primjenjuje karantena poput prekograničnih radnika (potrebno dokazati svoj status potvrdom), osobe koje su u tranzitu kroz Republiku Sloveniju u drugu zemlju u roku od 12 sati od ulaska, imatelji dokaza o zakazanom hitnom liječničkom pregledu i sl. Više informacija o svim iznimkama i mjere prelaska granice pročitajte na poveznici.
Srbija
Odlukom Vlade Republike Srbije od 20. kolovoza 2020. godine državljanima Republike Hrvatske koji ulaze u Republiku Srbiju dozvoljava se ulazak ako posjeduju negativan PCR test na prisustvo virusa COVID19, ne stariji od 48 sati. Spomenuti uvjet se ne odnosi na određene skupine i u slučaju tranzita, koji može trajati maksimalno 12 sati od trenutka ulaska na teritorij Republike Srbije. Više informacija pročitajte na poveznici.
Mađarska
Uredbom Vlade od 1. rujna, koja je produljena do kraja listopada 2020., zabranjuje se ulazak u Mađarsku svim stranim državljanima, pa tako i državljanima Republike Hrvatske, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Strani državljani koji imaju regulirani boravak u Mađarskoj prilikom povratka iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije/karantene u trajanju od 14 dana. Ista se može ukinuti u slučaju dva negativna testa SARS-COV-2 PCR, izvršena u Mađarskoj o osobnom trošku, u roku od pet dana, s razmakom od najmanje 48 sati. Državljani Republike Hrvatske koji žive u pograničnom pojasu od 30 km mogu ulaziti na teritorij Mađarske, uz jednokratni boravak od najviše 24 sata. Više informacija potražite na poveznici.
Crna Gora
Trenutno ne postoje ograničenja za hrvatske državljane prilikom ulaska u Crnu Goru. Za ulazak iz Crne Gore u Republiku Hrvatsku, hrvatski državljani trebaju predočiti negativan nalaz PCR testa. Svi granični prijelazi za ulazak u Crnu Goru su otvoreni, osim graničnog prijelaza Vuča na pravcu Rožaje – Tutin. Više informacija pročitajte na poveznici.
Italija
Uredbom Ministarstva zdravstva Italije od 8. listopada, hrvatski državljani koji putuju u Italiju iz RH izuzeti su od obveze testa na COVID-19. Navedeno vrijedi i za talijanske državljane na povratku iz RH u Italiju. Sukladno uredbi sve osobe, pa tako i hrvatski državljani, koji u Italiju dolaze iz Belgije, Francuske, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva VB i Irske, Češke i Španjolske obavezni su:
- predočiti negativan test obavljen putem brisa na COVID-19 ne stariji od 72 sata ili
- obaviti test putem brisa unutar 48 sati od dolaska u Italiju.
Ista odredba se odnosi i na sve osobe koje su tranzitirale kroz navedene zemlje unutar 14 dana prije dolaska u Italiju. I dalje je obavezno ispuniti obrazac koji se sastoji od izjave da osoba nije zaražena koronavirusom, podataka o putovanju i kontakta. Više informacija o obrascu nalazi se na poveznici. Prije polaska na putovanje preporuča se provjeriti sve dodatne odredbe odredišnih regija, izravnim kontaktiranjem ili putem službenih stranica regija koje možete pronaći na poveznici.
Austrija
U Austriji su uvedene stroge mjere ograničavanja javnih okupljanja i putovanja. Od 3. studenoga do početka siječnja hoteli su zatvoreni za turiste. Granice nisu zatvorene, no dozvoljena su putovanja samo u neodgodivim situacijama. Više informacija nalazi se na poveznici.
Od 17. listopada 2020. na snazi je upozorenje austrijske Vlade za putovanja iz Hrvatske slijedom kojeg je putnicima iz Hrvatske ulazak u Austriju moguć samo uz predočenje negativnog PCR-testa koji nije stariji od 72 sata izuzev Brodsko-posavske županije, Istarske županije, Koprivničko-križevačke županije, Osječko-baranjske županije, Šibensko-kninske županije, Varaždinske županije i Zadarske županije. Ako ne putujete iz prethodno navedenih županija te ako se pri ulasku u Austriju ne može predočiti negativni test, osobe se upućuju u karantenu te su dužne u roku od 48 sati obaviti testiranje. Putnici koji u Austriju ulaze bez testa moraju na granici potpisati izjavu o samoizolaciji. Pojedinci mogu ući u Austriju bez ograničenja ako su u pitanju obiteljski razlozi od posebnog značaja (bolest, posjet životnom partneru ili djeci, sahrana ili vjenčanje), a što je potrebno vjerodostojno utvrditi pri ulasku u Austriju (npr. preslika putovnice člana obitelji, rodnog lista, potvrde o prebivalištu i sl.). Sve iznimke i dodatne informacije su na poveznici.
Francuska
U Francuskoj su od 30. listopada do 1. prosinca na snazi nove mjere kojima se ograničavaju javna okupljanja i putovanja. Unutrašnje granice EU ostaju otvorene. Preporuka je putovati samo u slučajevima nužde, a putovanja između pojedinih francuskih pokranija dozvoljena su samo u iznimnim situacijama. Više informacija potražite na poveznici.
Švicarska
Putnici koji su, prije ulaska u Švicarsku, proveli deset dana u državi ili na području s povećanim rizikom od zaraze novim koronavirusom, moraju se izolirati na period od deset dana, bez obzira na negativan nalaz testa. Od 14. prosinca, Hrvatska pripada kategoriji zemalja s povećanim rizikom od zaraze, a moguće je i produljenje te odredbe. Više informacija pročitajte na poveznici.
Ujedinjeno Kraljevstvo
Prije dolaska na teritorij Ujedinjenog Kraljevstva potrebno je ispuniti online obrazac najmanje 48 sati prije ulaska u zemlju. Propisane mjere samoizolacije nisu iste za sve zemlje unutar UK te se preporuča provjeriti zahtjeve za ulazak u odredišnu zemlju prije polaska. Prilikom ulaska u Englesku, Škotsku, Wales i Sjevernu Irsku propisuje se obavezna mjera samoizolacije za hrvatske državljane. Više informacija je na poveznici.
Dodatne informacije možete pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Reopen Europa.
Više informacija o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u državama članicama Europske unije dostupno je i na stranicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti.
R.P / koronavirus.hr
Foto: koronavirus.hr

Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok

U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”

U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca

Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.