Hrvatska
Pfizer otvara novi pogon u Hrvatskoj, ulaže 100 milijuna eura
Biofarmaceutske kompanije Pfizer i Sobi danas su u Savskom Marofu svečano obilježile početak radova na novom visokotehnološkom proizvodnom pogonu, u što ulažu 100 milijuna eura, iz kojeg će od 2026. u 50 zemalja svijeta izvoziti inovativne biološke lijekove.
Sam pogon nalazi se u zoni Savskog Marofa gdje Pfizer, odnosno dio njegovog poslovanja, tvrtka Haspira, od 2015. ima jedan pogon. Novi će pogon, kada ga izgrade do 2024., imati oko 4000 metara četvornih i nalaziti se na zemljištu od 11 hektara, piše HINA.
Već imaju jedan pogon u Savskom Marofu
Njihov postojeći proizvodni pogon u Savskom Marofu profilirao se kao mjesto za proizvodnju bioloških supstanci za lijekove te finalnih lijekova za onkologiju i rijetke bolesti, a tu se proizvode i komponente za covid-19 cjepivo te je odlučeno da se pokraj njega gradi još jedan za proizvodnju lijekova za liječenje rijetkih bolesti.
“U nešto manje od deset godina od 30 zaposlenih ljudi u Savskom Marofu narasli smo na njih 500, a još oko sto ćemo zaposliti kada bude izgrađen novi pogon. Od postrojenja s jednim komercijalnim proizvodom postali smo pogon s puno proizvoda i to je jedina takva tvornica u Hrvatskoj, ali i šire, i ujedno i prva koju Pfizer gradi zajedno sa Sobijem”, naglasio je direktor te tvornice Domagoj Runac.
“Pfizer je tu da mijenja živote pacijenata na bolje”
Potpredsjednik američkog Pfizera Steven Stears istaknuo je kako će se tu vidjeti i provoditi visokoekološki standardi poslovanja i proizvodnja, čija je, kao i lijekova koje proizvode, glavna oznaka izvrsnost.
“Pfizer je tu da mijenja živote pacijenata na bolje, ali i da kreira nova radna mjesta. Fantastično je vidjeti što se radi u Savskom Marofu, odakle ćemo prve lijekove lansirati 2026.”, kazao je Stears.
Starija potpredsjednica švedske kompanije Sobi Christine Wesstrom kazala je da je Sobi trebao “snažno partnerstvo za visokokvalitetnu i održivu proizvodnju složenih lijekova”, i to su našli kod Pfizera. “Visokotehnološki-znanstveni timovi i menadžmenti u obje kompanije, i u Hrvatskoj, jamče uspjeh ove suradnje.”
Na svečanosti je bila i državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman, koja je poručila da je novi pogon i ulaganje Pfizera i Sobija iznimno važno za lokalnu ekonomiju, ali i promociju Hrvatske kao zemlje u kojoj se razvija i visokotehnološka industrija.
“U Hrvatskoj imamo veliki ljudski kapital i potencijal za razvoj biotehnološke proizvodnje, a ova će investicija pridonijeti i povećanju proizvodnih kapaciteta i daljnjoj diverzifikaciji hrvatske ekonomije. Važno je i što je to investicija u visoke tehnologije, čime se povećava i konkurentnost, kao i to što će to biti tvornica lijekova za izvoz i uz što će se umanjiti i rizici u opskrbnom lancu lijekova”, ocijenila je Mikuš Žigman.
Pfizer prvu podružnicu u Hrvatskoj otvorio 1996.
Pfizer je jedna od vodećih biofarmaceutskih kompanija u svijetu, koja otkriva, razvija i opskrbljuje tržište s više od 170 različitih lijekova, cjepiva i bezreceptnih lijekova. Posebno su fokusirani na područja onkologije, interne medicine, cjepiva, imunologije i upalnih procesa te rijetkih bolesti, a prvu podružnicu u Hrvatskoj otvorili su 1996.
Pfizer je poznat i po borbi protiv pandemije covida-19, za što je s partnerskom tvrtkom BioNTech razvio cjepivo, te su u 2022. isporučili više od 2-9 milijardi cjepiva u 170 zemalja. Samo u 2021. proizveli su 3 milijarde doza, a očekivanje za 2022. je proizvodnja još 4 milijarde doza, pri čemu su se obje kompanije obvezale osigurati 2 milijarde doza cjepiva protiv covida zemljama s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2022., kazali su iz Pfizera.
Švedski Sobi je također biofarmaceutska kompanija posvećena razvijanju i provođenju inovativnih tretmana u područjima hematologije i imunologije te specijalističke skrbi za oboljele od rijetkih bolesti. Prisutni su u više od 70 zemalja, s misijom poboljšavanja života pacijenata s rijetkim bolestima, kojih je u svijetu oko 300 milijuna, a kako su rekli na svečanosti, za oko 95 posto od oko 6000 zabilježenih rijetkih bolesti ne postoji nikakav tretman ni liječenje, u čemu vide svoju priliku.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login