Hrvatska
Pfizer otvara novi pogon u Hrvatskoj, ulaže 100 milijuna eura
Biofarmaceutske kompanije Pfizer i Sobi danas su u Savskom Marofu svečano obilježile početak radova na novom visokotehnološkom proizvodnom pogonu, u što ulažu 100 milijuna eura, iz kojeg će od 2026. u 50 zemalja svijeta izvoziti inovativne biološke lijekove.
Sam pogon nalazi se u zoni Savskog Marofa gdje Pfizer, odnosno dio njegovog poslovanja, tvrtka Haspira, od 2015. ima jedan pogon. Novi će pogon, kada ga izgrade do 2024., imati oko 4000 metara četvornih i nalaziti se na zemljištu od 11 hektara, piše HINA.
Već imaju jedan pogon u Savskom Marofu
Njihov postojeći proizvodni pogon u Savskom Marofu profilirao se kao mjesto za proizvodnju bioloških supstanci za lijekove te finalnih lijekova za onkologiju i rijetke bolesti, a tu se proizvode i komponente za covid-19 cjepivo te je odlučeno da se pokraj njega gradi još jedan za proizvodnju lijekova za liječenje rijetkih bolesti.
“U nešto manje od deset godina od 30 zaposlenih ljudi u Savskom Marofu narasli smo na njih 500, a još oko sto ćemo zaposliti kada bude izgrađen novi pogon. Od postrojenja s jednim komercijalnim proizvodom postali smo pogon s puno proizvoda i to je jedina takva tvornica u Hrvatskoj, ali i šire, i ujedno i prva koju Pfizer gradi zajedno sa Sobijem”, naglasio je direktor te tvornice Domagoj Runac.
“Pfizer je tu da mijenja živote pacijenata na bolje”
Potpredsjednik američkog Pfizera Steven Stears istaknuo je kako će se tu vidjeti i provoditi visokoekološki standardi poslovanja i proizvodnja, čija je, kao i lijekova koje proizvode, glavna oznaka izvrsnost.
“Pfizer je tu da mijenja živote pacijenata na bolje, ali i da kreira nova radna mjesta. Fantastično je vidjeti što se radi u Savskom Marofu, odakle ćemo prve lijekove lansirati 2026.”, kazao je Stears.
Starija potpredsjednica švedske kompanije Sobi Christine Wesstrom kazala je da je Sobi trebao “snažno partnerstvo za visokokvalitetnu i održivu proizvodnju složenih lijekova”, i to su našli kod Pfizera. “Visokotehnološki-znanstveni timovi i menadžmenti u obje kompanije, i u Hrvatskoj, jamče uspjeh ove suradnje.”
Na svečanosti je bila i državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman, koja je poručila da je novi pogon i ulaganje Pfizera i Sobija iznimno važno za lokalnu ekonomiju, ali i promociju Hrvatske kao zemlje u kojoj se razvija i visokotehnološka industrija.
“U Hrvatskoj imamo veliki ljudski kapital i potencijal za razvoj biotehnološke proizvodnje, a ova će investicija pridonijeti i povećanju proizvodnih kapaciteta i daljnjoj diverzifikaciji hrvatske ekonomije. Važno je i što je to investicija u visoke tehnologije, čime se povećava i konkurentnost, kao i to što će to biti tvornica lijekova za izvoz i uz što će se umanjiti i rizici u opskrbnom lancu lijekova”, ocijenila je Mikuš Žigman.
Pfizer prvu podružnicu u Hrvatskoj otvorio 1996.
Pfizer je jedna od vodećih biofarmaceutskih kompanija u svijetu, koja otkriva, razvija i opskrbljuje tržište s više od 170 različitih lijekova, cjepiva i bezreceptnih lijekova. Posebno su fokusirani na područja onkologije, interne medicine, cjepiva, imunologije i upalnih procesa te rijetkih bolesti, a prvu podružnicu u Hrvatskoj otvorili su 1996.
Pfizer je poznat i po borbi protiv pandemije covida-19, za što je s partnerskom tvrtkom BioNTech razvio cjepivo, te su u 2022. isporučili više od 2-9 milijardi cjepiva u 170 zemalja. Samo u 2021. proizveli su 3 milijarde doza, a očekivanje za 2022. je proizvodnja još 4 milijarde doza, pri čemu su se obje kompanije obvezale osigurati 2 milijarde doza cjepiva protiv covida zemljama s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2022., kazali su iz Pfizera.
Švedski Sobi je također biofarmaceutska kompanija posvećena razvijanju i provođenju inovativnih tretmana u područjima hematologije i imunologije te specijalističke skrbi za oboljele od rijetkih bolesti. Prisutni su u više od 70 zemalja, s misijom poboljšavanja života pacijenata s rijetkim bolestima, kojih je u svijetu oko 300 milijuna, a kako su rekli na svečanosti, za oko 95 posto od oko 6000 zabilježenih rijetkih bolesti ne postoji nikakav tretman ni liječenje, u čemu vide svoju priliku.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login