Ekonomija
Peleti sve traženiji: Cijena porasla za 66 posto
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/07/feed-g8bda3e752_1920-e1657833496992.jpg)
Neizvjesnost na energetskim tržištima, potaknuta ratom u Ukrajini i visokom razinom ovisnosti o prirodnom plinu, dovodi do panične kupnje drva za ogrjev. To se također odražava na tržište peleta. “Za peleti trenutno vlada velika potražnja”, rekao je voditelj proPellets Austria Christian Rakos u razgovoru za APA-u. Zamolio je vlasnike sustava grijanja na pelete za strpljenje, trgovci mogu zadovoljiti potražnju, ali ne svi u isto vrijeme.
Wolfgang Holzer, voditelj prodaje drva u Saveznim šumama, čak je izvijestio u “Presse” o ljudima koji traže “Klaubholz račune”. Takve potvrde postojale su u poslijeratnom razdoblju, a Bečanima je omogućeno da nakon rata skupljaju drva u šumi. I Rakos primjećuje nervozu. Kupci koji su inače naručivali u listopadu već se sada raspituju što pogoršava situaciju s opskrbom.
Kupci također naručuju više peleta nego inače. “Naša preporuka je da ove zime ne kupujete više peleta nego što vam je potrebno jer će se cijena opet normalizirati”, predviđa Rakos. “Tko ove godine kupi više, kupuje skupo.” Poskupljenje peleta od 66 posto u odnosu na 2021. također je povezano s ukrajinskim ratom. Susjedne zemlje Austrije, koje su ranije kupovale pelete iz Rusije, Bjelorusije ili Ukrajine, “stvaraju određenu privlačnost”, objasnio je Rakos. No, sa 7,5 centi po kilovatsatu topline, peleti su i dalje upola jeftiniji od lož ulja.
Sama Austrija ne ovisi o uvozu peleta. U 2021. u cijeloj je Austriji proizvedeno 1,6 milijuna tona peleta, a iskorišteno 1,2 milijuna. Izvezeno je 700.000 tona, uglavnom u Italiju, a uvezeno 300.000 tona. U Tirolu se, primjerice, peleti izvoze u Italiju, au Donjoj Austriji peleti se uvoze iz Češke jer su udaljenosti kraće, objasnio je Rakos.
Lobist industrije peleta očekuje da će se godišnja potražnja u Austriji povećati sa sadašnjih 1,2 na 2,6 milijuna tona u sljedećih četiri do pet godina. Taj iznos je također približno maksimum potencijala proizvodnje. Broj sustava grijanja na pelete također će ove godine naglo porasti, sa 162.000 na oko 185.000. Rakos procjenjuje da peleti mogu napajati 500.000 do 800.000 domova, ovisno o potrošnji energije. U prosjeku je za kuću potrebno pet tona peleta godišnje, a za dobro izoliranu kuću samo tri.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Ekonomija
Val stečajeva u Austriji, u problemima i poznata bečka tvrtka
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/07/bankruptcy-g06c309318_1920-e1657528846357.jpg)
Val bankrota sada je pogodio i industriju putovanja. Jedna od pogođenih je bečka putnička agencija na Mariahilfer Straße.
Alpsko udruženje vjerovnika (AKV) u priopćenju za javnost objavilo je da je protiv imovine dta Touristik GmbH pokrenut postupak restrukturiranja bez samoupravnog upravljanja na Trgovačkom sudu u Beču.
Turistička agencija uglavnom nudi putovanja u Tursku, Grčku i Egipat. Trenutačno su zaposlena tri radnika.
Ukupne obveze iznose oko 2,5 milijuna eura, a pogađa 45 vjerovnika. Tvrtka kao glavni uzrok nesolventnosti vidi pandemiju korone. Tijekom tog razdoblja prihodi su naglo pali i kasnije se nisu mogli nadoknaditi.
Turistička agencija ima za cilj nastavak. To treba učiniti s investitorom. To znači da vjerovnici dobivaju kvotu od 20 posto koja se plaća u roku od dvije godine. Prema AKV-u, tek treba provjeriti trenutačno financijsko stanje.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2024/03/4166.jpg)
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/07/cheerful-family-standing-cash-counter.jpg)
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
You must be logged in to post a comment Login