Panorama
Pandemija je prouzrokovala i veću smrtnost kod drugih pacijenata
Zdravstveni sustavi skoro svih zemalja u Europi su opterećeni ili čak pred kolapsom zbog trenutne situacije s pandemijom. U Austriji korona kriza šteti i pacijentima s drugim bolestima, što povećava smrtnost u ostalim slučajevima, prikazuju podatci istraživanja Austrian Health Academy.
Dva su razloga za povećanu smrtnost u drugim slučajevima. Jedan razlog je popunjenost kapaciteta kreveta intenzivne njege. Ako popunjenost poraste za 10 posto, odnosno na 30-40 posto ukupnog kapaciteta, onda se smrtnost povećava za 3,5 posto. S ovim podatcima se objašnjava porast smrtnosti kod pacijenata bez koronavirusa za 85 posto. Od kalendarskog tjedna 9 do 21 je ovo bio slučaj u mnogim europskim zemljama.
Drugi razlog se temelji na strogim mjerama lockdowna, a mjeri se tzv. indeksom strogosti (Stringency-Index). Ovim indeksom se mjeri strogost mjera poput zatvaranja škola, zabrane kretanja ili ograničenja putovanja. Kod ovih mjera indeks ne iznosi 0, a kod jačih ograničenja indeks može doći na 10.000. Kao primjer se spominje kalendarski tjedan 15 u prvom lockdownu, kada je ovaj indeks za Austriju iznosio 8184. Ako se ovaj indeks poveća za 1000, onda smrtnost za pacijente bez covida raste za 0,6 posto.
Zbog informacija o opasnosti od zaraze, stanovnici mnogih zemalja članica EU su bili u strahu i zbog toga su kasno otišli u bolnicu ili nisu uopće otišli u bolnice. Tako su u Austriji spomenuti razlozi doveli do 60 dodatnih smrti tjedno, u Italiji 500, a u Njemačkoj 750.
Istraživanje eksplicitno spominje kako su ove brojke za Austriju „djelomično hipotetske“, budući da u Austriji zbog velikog broja intenzivnih kreveta nije došlo do velike popunjenosti kapaciteta. Službene brojke pokazuju kako je u prvom lockdownu došlo do povećane smrtnosti kod pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Također, razdoblje prvih tjedana lockdowna pokazuje kako je u ljekarnama korišteno dosta manje recepata za lijekove protiv kardiovaskularnih bolesti, antidijabetike i psihotropne lijekove.
Ipak, autori spomenutog istraživanja nisu mišljenja kako se na proljeće trebalo spriječiti uvođenje lockdowna, budući da „nije poznato kolika bi bila povećana smrtnost“ da nije došlo do ovih mjera. Autori žele aktualizirati svoje istraživanje na kraju drugog lockdowna, kako bi potvrdili sumnju u povećan broj smrti pacijenata bez koronavirusa i u ovom periodu.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Daan Stevens | Unsplash
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
