Austrija
Ovo su bonusi koje možete dobiti u listopadu u Štajerskoj, Tirolu, Salzburgu i Koruškoj
Klimatski bonus, stambeni bonus, subvencija za grijanje i još mnogo toga. Koliko novca bi još mogli dobiti građani u listopadu na svom računu? S velikim brojem isplata bonusa i subvencija kao olakšica protiv inflacije, sada je lako izgubiti pojam o stvarima. Klimatski bonus je upravo isplaćen ili se upravo isplaćuje – ali daleko je od toga da je gotov. U članku vam otkrivamo tko se može radovati daljnjim isplatama bonusa u listopadu.
Štajerska
U Štajerskoj od listopada automatski stupa na snagu novi stambeni bonus za osobe u socijalnim stanovima. Iznos se oduzima od najamnine i ima za cilj olakšati građanima plaćanje već sada povećanih najamnina. Bonusom će se povećati i iznos financiranja za stanove u programima izgradnje od 2015. do 2023. i time smanjiti neto najamnina.
Prema pokrajini Štajerskoj, pogođeno je oko 20.000 Štajeraca. Ova je mjera trenutno ograničena na 31. prosinca 2024. Prijava nije potrebna.
Tirol
Za takozvanu “Tirol grant” možete se prijaviti do 31. listopada. Sastoji se od subvencije za troškove grijanja od 250 eura i subvencije za troškove stanovanja, koja se izračunava na temelju visine prihoda. U prvoj fazi dobivate 350 eura za jednočlano kućanstvo i 450 eura za dvočlano kućanstvo. Za svakog dodatnog stanara iznos se ponovno povećava za 100 eura.
Tirolska kućanstva također do kraja mjeseca mogu podnijeti zahtjev za subvenciju za dizalice topline i grijanje na struju do 500 eura. Paušal ovisi o veličini kućanstva. Kućanstva do tri osobe dobivaju 300 eura ako se stan ili kuća pretežno griju na toplinsku pumpu. Za električne grijalice iznos je 450 eura za do tri osobe. Za četiri i više osoba subvencija je 350 eura za toplinske pumpe i 500 eura za električne grijalice.
Uz pretežito grijanje na dizalicu topline ili električnu grijalicu, preduvjet je i visina primanja. Za jednočlano kućanstvo neto godišnji dohodak u 2022. godini ne smije biti veći od 43.200 eura, a za dvočlana 72.000 eura. Limit se povećava za 5400 eura za svakog daljnjeg člana kućanstva. Zahtjev se može podnijeti na tirol.gv.at.
Salzburg
Kako bi nadoknadila dodatno financijsko opterećenje u hladnoj sezoni, pokrajinska vlada Salzburga je u proljeće povećala bonus na troškove grijanja s 300 na 600 eura, a podignuta je i granica prihoda. Zapravo, rok za prijavu za to je već prošao. No, subvencioniranje troškova grijanja se produljuje i rok za podnošenje zahtjeva produljen je do 31. listopada.
Na to imaju pravo osobe koje imaju prijavljeno glavno prebivalište u Salzburgu i čiji je neto prihod manji od 1300 eura. Za osobe u braku ili osobe koje žive s partnerom u istom kućanstvu, granica prihoda se povećava na 1.700 eura; za svako dijete u zajedničkom kućanstvu dodatnih 360 eura.
Koruška
Za potporu od 300 eura možete se prijaviti do 30. studenog. Ograničenja prihoda (neto, bez posebnih plaćanja, bez plaćanja kao što su alimentacija, dodatak za njegu, dječji doplatak, stambeni dodatak itd.) za “Kärnten-Bonus” su 1600 eura za samce i 2400 eura za kućanstva s dvije odrasle osobe; Doplata za svaku sljedeću osobu iznosi 400 eura. Za samohrane roditelje doplata za svako dijete iznosi 700 eura.
Prijave se mogu podnijeti online ili putem općine.
Subvencioniranje troškova grijanja u Koruškoj sada se može ponovo zatražiti i u općini prebivališta. Velika subvencija za grijanje plus energetski bonus sada iznosi 280 eura, dok mala subvencija za grijanje plus energetski bonus oni koji ispunjavaju uvjete dobivaju 210 eura.
Granice prihoda dodatno su podignute. Za veliku subvenciju za grijanje za samce je granica1160 eura neto, za dvočlana kućanstva 1680 eura neto. Mala subvencija za grijanje za samce iznosi 1360 eura neto, za dvočlana kućanstva 1880 eura neto. Za svaku sljedeću osobu koja živi u istom kućanstvu, doplata od 310 eura se uzima u obzir u granicama prihoda (odnosi se i na malu i na veliku subvenciju). Sve informacije možete pronaći na početnoj stranici države www.ktn.gv.at.
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
