Austrija
Ovo su bonusi koje možete dobiti u listopadu u Štajerskoj, Tirolu, Salzburgu i Koruškoj
Klimatski bonus, stambeni bonus, subvencija za grijanje i još mnogo toga. Koliko novca bi još mogli dobiti građani u listopadu na svom računu? S velikim brojem isplata bonusa i subvencija kao olakšica protiv inflacije, sada je lako izgubiti pojam o stvarima. Klimatski bonus je upravo isplaćen ili se upravo isplaćuje – ali daleko je od toga da je gotov. U članku vam otkrivamo tko se može radovati daljnjim isplatama bonusa u listopadu.
Štajerska
U Štajerskoj od listopada automatski stupa na snagu novi stambeni bonus za osobe u socijalnim stanovima. Iznos se oduzima od najamnine i ima za cilj olakšati građanima plaćanje već sada povećanih najamnina. Bonusom će se povećati i iznos financiranja za stanove u programima izgradnje od 2015. do 2023. i time smanjiti neto najamnina.
Prema pokrajini Štajerskoj, pogođeno je oko 20.000 Štajeraca. Ova je mjera trenutno ograničena na 31. prosinca 2024. Prijava nije potrebna.
Tirol
Za takozvanu “Tirol grant” možete se prijaviti do 31. listopada. Sastoji se od subvencije za troškove grijanja od 250 eura i subvencije za troškove stanovanja, koja se izračunava na temelju visine prihoda. U prvoj fazi dobivate 350 eura za jednočlano kućanstvo i 450 eura za dvočlano kućanstvo. Za svakog dodatnog stanara iznos se ponovno povećava za 100 eura.
Tirolska kućanstva također do kraja mjeseca mogu podnijeti zahtjev za subvenciju za dizalice topline i grijanje na struju do 500 eura. Paušal ovisi o veličini kućanstva. Kućanstva do tri osobe dobivaju 300 eura ako se stan ili kuća pretežno griju na toplinsku pumpu. Za električne grijalice iznos je 450 eura za do tri osobe. Za četiri i više osoba subvencija je 350 eura za toplinske pumpe i 500 eura za električne grijalice.
Uz pretežito grijanje na dizalicu topline ili električnu grijalicu, preduvjet je i visina primanja. Za jednočlano kućanstvo neto godišnji dohodak u 2022. godini ne smije biti veći od 43.200 eura, a za dvočlana 72.000 eura. Limit se povećava za 5400 eura za svakog daljnjeg člana kućanstva. Zahtjev se može podnijeti na tirol.gv.at.
Salzburg
Kako bi nadoknadila dodatno financijsko opterećenje u hladnoj sezoni, pokrajinska vlada Salzburga je u proljeće povećala bonus na troškove grijanja s 300 na 600 eura, a podignuta je i granica prihoda. Zapravo, rok za prijavu za to je već prošao. No, subvencioniranje troškova grijanja se produljuje i rok za podnošenje zahtjeva produljen je do 31. listopada.
Na to imaju pravo osobe koje imaju prijavljeno glavno prebivalište u Salzburgu i čiji je neto prihod manji od 1300 eura. Za osobe u braku ili osobe koje žive s partnerom u istom kućanstvu, granica prihoda se povećava na 1.700 eura; za svako dijete u zajedničkom kućanstvu dodatnih 360 eura.
Koruška
Za potporu od 300 eura možete se prijaviti do 30. studenog. Ograničenja prihoda (neto, bez posebnih plaćanja, bez plaćanja kao što su alimentacija, dodatak za njegu, dječji doplatak, stambeni dodatak itd.) za “Kärnten-Bonus” su 1600 eura za samce i 2400 eura za kućanstva s dvije odrasle osobe; Doplata za svaku sljedeću osobu iznosi 400 eura. Za samohrane roditelje doplata za svako dijete iznosi 700 eura.
Prijave se mogu podnijeti online ili putem općine.
Subvencioniranje troškova grijanja u Koruškoj sada se može ponovo zatražiti i u općini prebivališta. Velika subvencija za grijanje plus energetski bonus sada iznosi 280 eura, dok mala subvencija za grijanje plus energetski bonus oni koji ispunjavaju uvjete dobivaju 210 eura.
Granice prihoda dodatno su podignute. Za veliku subvenciju za grijanje za samce je granica1160 eura neto, za dvočlana kućanstva 1680 eura neto. Mala subvencija za grijanje za samce iznosi 1360 eura neto, za dvočlana kućanstva 1880 eura neto. Za svaku sljedeću osobu koja živi u istom kućanstvu, doplata od 310 eura se uzima u obzir u granicama prihoda (odnosi se i na malu i na veliku subvenciju). Sve informacije možete pronaći na početnoj stranici države www.ktn.gv.at.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
