Austrija
Ovo su bonusi koje možete dobiti u listopadu u Štajerskoj, Tirolu, Salzburgu i Koruškoj
Klimatski bonus, stambeni bonus, subvencija za grijanje i još mnogo toga. Koliko novca bi još mogli dobiti građani u listopadu na svom računu? S velikim brojem isplata bonusa i subvencija kao olakšica protiv inflacije, sada je lako izgubiti pojam o stvarima. Klimatski bonus je upravo isplaćen ili se upravo isplaćuje – ali daleko je od toga da je gotov. U članku vam otkrivamo tko se može radovati daljnjim isplatama bonusa u listopadu.
Štajerska
U Štajerskoj od listopada automatski stupa na snagu novi stambeni bonus za osobe u socijalnim stanovima. Iznos se oduzima od najamnine i ima za cilj olakšati građanima plaćanje već sada povećanih najamnina. Bonusom će se povećati i iznos financiranja za stanove u programima izgradnje od 2015. do 2023. i time smanjiti neto najamnina.
Prema pokrajini Štajerskoj, pogođeno je oko 20.000 Štajeraca. Ova je mjera trenutno ograničena na 31. prosinca 2024. Prijava nije potrebna.
Tirol
Za takozvanu “Tirol grant” možete se prijaviti do 31. listopada. Sastoji se od subvencije za troškove grijanja od 250 eura i subvencije za troškove stanovanja, koja se izračunava na temelju visine prihoda. U prvoj fazi dobivate 350 eura za jednočlano kućanstvo i 450 eura za dvočlano kućanstvo. Za svakog dodatnog stanara iznos se ponovno povećava za 100 eura.
Tirolska kućanstva također do kraja mjeseca mogu podnijeti zahtjev za subvenciju za dizalice topline i grijanje na struju do 500 eura. Paušal ovisi o veličini kućanstva. Kućanstva do tri osobe dobivaju 300 eura ako se stan ili kuća pretežno griju na toplinsku pumpu. Za električne grijalice iznos je 450 eura za do tri osobe. Za četiri i više osoba subvencija je 350 eura za toplinske pumpe i 500 eura za električne grijalice.
Uz pretežito grijanje na dizalicu topline ili električnu grijalicu, preduvjet je i visina primanja. Za jednočlano kućanstvo neto godišnji dohodak u 2022. godini ne smije biti veći od 43.200 eura, a za dvočlana 72.000 eura. Limit se povećava za 5400 eura za svakog daljnjeg člana kućanstva. Zahtjev se može podnijeti na tirol.gv.at.
Salzburg
Kako bi nadoknadila dodatno financijsko opterećenje u hladnoj sezoni, pokrajinska vlada Salzburga je u proljeće povećala bonus na troškove grijanja s 300 na 600 eura, a podignuta je i granica prihoda. Zapravo, rok za prijavu za to je već prošao. No, subvencioniranje troškova grijanja se produljuje i rok za podnošenje zahtjeva produljen je do 31. listopada.
Na to imaju pravo osobe koje imaju prijavljeno glavno prebivalište u Salzburgu i čiji je neto prihod manji od 1300 eura. Za osobe u braku ili osobe koje žive s partnerom u istom kućanstvu, granica prihoda se povećava na 1.700 eura; za svako dijete u zajedničkom kućanstvu dodatnih 360 eura.
Koruška
Za potporu od 300 eura možete se prijaviti do 30. studenog. Ograničenja prihoda (neto, bez posebnih plaćanja, bez plaćanja kao što su alimentacija, dodatak za njegu, dječji doplatak, stambeni dodatak itd.) za “Kärnten-Bonus” su 1600 eura za samce i 2400 eura za kućanstva s dvije odrasle osobe; Doplata za svaku sljedeću osobu iznosi 400 eura. Za samohrane roditelje doplata za svako dijete iznosi 700 eura.
Prijave se mogu podnijeti online ili putem općine.
Subvencioniranje troškova grijanja u Koruškoj sada se može ponovo zatražiti i u općini prebivališta. Velika subvencija za grijanje plus energetski bonus sada iznosi 280 eura, dok mala subvencija za grijanje plus energetski bonus oni koji ispunjavaju uvjete dobivaju 210 eura.
Granice prihoda dodatno su podignute. Za veliku subvenciju za grijanje za samce je granica1160 eura neto, za dvočlana kućanstva 1680 eura neto. Mala subvencija za grijanje za samce iznosi 1360 eura neto, za dvočlana kućanstva 1880 eura neto. Za svaku sljedeću osobu koja živi u istom kućanstvu, doplata od 310 eura se uzima u obzir u granicama prihoda (odnosi se i na malu i na veliku subvenciju). Sve informacije možete pronaći na početnoj stranici države www.ktn.gv.at.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
