Connect with us

Panorama

Ovo je najsretniji narod na svijetu – možete li pogoditi?

Objavljeno

na

Stanovnici 156 zemalja svijeta svake godine procjenjuju kvalitetu svojih života i daju joj ocjenu od 0 do 10. Pet godina zaredom Finska je rangirana kao najsretnija zemlja na svijetu, prema Svjetskom izvješću o sreći.

Upravo zato finskog psihologa Franka Martelu, koji proučava osnove sreće, često pitaju što točno čini ljude u Finskoj toliko zadovoljnima svojim životom. Umjesto da dijeli što rade, on je za CNBC popisao koje tri stvari nikad ne rade.

Ne uspoređuju se sa susjedima

Poznata finska uzrečica kaže “ne uspoređujte se i ne hvalite se svojom srećom”. Finci se toga drže, posebno kada su u pitanju materijalne stvari i otvoreno pokazivanje bogatstva.

“Jednom sam naletio na jednog od najbogatijih ljudi u Finskoj. Gurao je svog mališana u kolicima prema tramvajskoj stanici. Mogao si je kupiti skup auto ili unajmiti vozača, ali odlučio se za javni prijevoz. Tako izgleda uspjeh u Finskoj”, kaže Martela.

Savjet za sreću: Usredotočite se na ono što vas čini sretnima, a ne na to da izgledate uspješno. Prvi korak do istinske sreće je postavljanje vlastitih standarda umjesto uspoređivanja s drugima, piše Index.

Ne zanemaruju dobrobiti prirode

Prema istraživanju iz 2021., 87 posto Finaca smatra da je priroda važna jer im pruža duševni mir, energiju i opuštanje.

“U Finskoj zaposlenici imaju pravo na četiri tjedna ljetnog odmora. Mnogi to vrijeme koriste za odlazak na selo i uranjanje u prirodu. Pritom kažu da je i bolje ako u kućama u kojima borave nema struje ili vode. Ja živim pokraj Helsinki Central Parka, gdje idem u redovite šetnje”, ističe Martela.

Savjet za sreću: Provođenje vremena u prirodi povećava našu vitalnost, dobrobit i daje nam osjećaj osobnog rasta. Pronađite načine da dodate malo zelenila u svoj život čak i ako je to samo kupnja nekoliko biljaka za vaš dom.

Drže do povjerenja u zajednici

Istraživanja pokazuju da što su veće razine povjerenja unutar zemlje, to su njezini građani sretniji.

Eksperiment “izgubljeni novčanik” 2022. testirao je poštenje građana ispuštanjem 192 novčanika u 16 gradova diljem svijeta. U Helsinkiju je 11 od 12 novčanika vraćeno vlasniku.

“Finci vjeruju jedni drugima i cijene iskrenost. Ako zaboravite prijenosno računalo u knjižnici ili izgubite telefon u vlaku, možete biti sigurni da ćete ga dobiti natrag. Djeca također često idu javnim autobusom kući iz škole i igraju se vani bez nadzora”, tvrdi psiholog.

Savjet za sreću: Razmislite o tome kako možete pridonijeti svojoj zajednici. Kako možete stvoriti više povjerenja? Kako možete podržati politike koje se grade na tom povjerenju? Mala

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Zanimljivosti

“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”

Objavljeno

na

By

Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.

Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.

Koji proizvod je pogođen?

Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.

Gdje je proizvod prodavan?

Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.

Kome proizvod predstavlja rizik?

Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.

Mogućnost povrata

Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.

Kontakt za korisnike

Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

Objavljeno

na

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.

58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.

Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.

58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.

Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.

Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.

Nastavi čitati

Panorama

Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Objavljeno

na

By

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.

Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.

Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.

Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.

Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.

Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.

Nastavi čitati
LM