Zanimljivosti
Ovo je deset najjeftinijih turistiökih gradova u Europi – jedan je i u Austriji

Nevolja s različitim top listama odredišta za putovanja jest to što ovise o osobnom ukusu sastavljača, a i uzimaju u obzir uglavnom lokacije koje se često obilaze. Može to biti problem i s popisom deset najjeftinijih gradova u Europi kakav je objavio časopis Condé Nast Traveller, jer uvijek postoji neki grad u kojem se može jeftinije spavati ili jesti.
No ugled CNT-a ne treba propitivati, a i dobro je znati koje od turističkih metropola možemo posjetiti tako da u njima ne ostavimo bogatstvo. Dodatni plus za ovaj popis jest to što je ipak uzeo u obzir i neke lokacije ili regije koje su često ispod radara. Oni najveći i najvažniji gradovi postali su posljednjih godina ponekad i basnoslovno skupi, pa je ovakav vodič itekako dobrodošao, piše tportal.
Prvi na popisu (gradovi nisu rangirani po jeftinoći) je Atena. Službene statistike su glavni grad Grčke smjestile na čelo i druge liste, one najjeftinijih velikih gradova za takozvani city break, kratki i aktivni odmor, najčešće vikendom. Posebno se to odnosi na smještaj jer je Atena doslovno prepuna malih, obiteljskih i boutique hotela. U centru grada se dobri hoteli mogu naći i za pedesetak eura, sve s balkonom i pogledom na Akropolu. Što se hrane tiče, doista se može dobro i po prihvatljivim cijenama jesti na svakom koraku.
Slijedi Lisabon, još jedna gastronomska metropola, ali u kojoj se istodobno može odlično jesti, pa i piti, za malo novca. U svakom slučaju, jeftinije nego, recimo, u Londonu, ali i nego u nekim našim važnijim destinacijama. Slično je i sa smještajem. Možete odsjedati u finim hotelima, ali će isto tako svuda oko vas biti i AirBnB i on the budget hotelčići.
Još je povoljniji, recimo, sljedeći na popisu, austrijski Klagenfurt ili Celovec, u kojem se sasvim fino glavno jelo – kaže CNT – može pojesti za samo nekoliko eura, a privlačna je i tržnica na Benediktinskom trgu koja je turistima (valjda i domaćima) raj za jeftinu kupovinu. Časopis kaže da je najjeftinije putovati tamo u lipnju, prije navale kupača na jezero Wörthersee.
Litvanski Kaunas je sljedeći, a jeftiniji je od glavnog grada Vilniusa. Uz pristupačne usluge, Kaunas je prošle godine bio Europska prijestolnica kulture. I drugi baltički grad, latvijska Riga, spada u ovo društvo u kojem se malo plaća za veliki dobitak. U uličicama povijesne jezgre doslovno se može ručati za nekoliko eura, recimo u gostionicama na gradskoj tržnici, i usput uživati u doista fascinantnoj arhitekturi.
Grad Berat u Albaniji teško da se nalazi na puno bucket listi za putovanja, no riječ je o mjestu koje je zbog sjajne arhitekture iz otomanskih vremena s obližnjom Gjirokastrom upisno u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. U mnogim od bijelih kuća može se i noćiti, obično za ispod 40 eura, u malim hotelima ili apartmanima. CNT preporučuje razgledanje beratskog dvorca, u koji je ulaz besplatan, s divnim pogledom na ‘grad s tisuću prozora’, kako tepaju Beratu.
Druga balkanska uzdanica na popisu je rumunjski Brașov u mitskoj Transilvaniji kao jeftinija alternativa Bukureštu (koji također nije skup). Brașov je okružen Karpatima i ponegdje se na njih može stići i žičarom, a hrana i spavanje su iznimno jeftini. Nije daleko ni Sofija, što je razumljivo s obzirom na to da je Bugarska uz Tursku u američkim pregledima najjeftinijih zemalja za godišnji odmor na samome čelu. CNT kaže da su vino i pivo u Sofiji ‘bezobrazno jeftini’, a u centru grada su i mnogi klubovi jer je bugarska prijestolnica među privlačnijim odredištima za partijanere baš zbog cijena. Naravno, prema domaćim nam iskustvima, to obično znači da grad treba izbjegavati ako želite nešto mirnije i intimnije ljetovanje.
Turska je, kako smo već napisali, vrlo visoko plasirana kad je u pitanju ‘vrijednost za novac’, a Izmir je – prema CNT-u – iznimno mjesto. Smješten na egejskoj obali, taj grad je izbjegao dizanje cijena koje se događa u Istanbulu, ali i uobičajene turističke zamke nekih drugih destinacija u toj zemlji. O povijesnim i gastronomskim ljepotama ne treba ni govoriti.
Na koncu, na popis je ušao i gruzijski Tbilisi, najskuplji grad u toj zemlji, ali je za standard stranih turista itekako pristupačan. Posljednjih godina tamo se izgradilo dosta hotela, u kojima se može spavati i za dvadesetak eura, a za pedesetak eura može se jesti u restoranu Barbarestan, što nije loše za lokal uvršten među pedeset najboljih restorana na svijetu.

Zanimljivosti
Nemojte zaboraviti: Večeras pomičemo sat

U noći s 30. na 31. ožujka prelazimo na ljetno računanje vremena, što znači da se sat pomiče unaprijed s 2 na 3 sata. Ovo će trajati do 26. listopada, a s promjenom vremena mijenjaju se i tarife za potrošnju električne energije te pravila za vozače.
Rasprava o ukidanju pomicanja sata
Iako je praksa pomicanja sata standardizirana u Europskoj uniji od 1996. godine, sve su glasniji pozivi za njezino ukidanje. Istraživanja pokazuju da negativno utječe na zdravlje, produktivnost i prometnu sigurnost.
EU je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata, no dogovor među državama članicama još nije postignut. Poljska, koja trenutačno predsjeda EU-om, ponovno pokreće raspravu o ovoj temi, no podrška među članicama ostaje slaba.
Hoće li EU i SAD ukinuti promjene vremena?
Sjedinjene Američke Države također raspravljaju o ukidanju pomicanja sata, a bivši predsjednik Donald Trump zalagao se za trajno ljetno vrijeme. I druge zemlje, poput Rusije, Turske i Urugvaja, već su odustale od ove prakse.
Hoće li EU uskoro donijeti konačnu odluku, ostaje neizvjesno. Litva najavljuje da će ovu temu učiniti prioritetom kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a – 2027. godine. Do tada, pomicanje sata ostaje dio naše svakodnevice.
Zanimljivosti
ÖAMTC: Više od 90 posto vozača koristi sigurnosni pojas

Zakonska obveza vezanja pojasa uvedena je 1976. godine, a od 1984. za nepoštivanje slijede kazne. Iako je u početku bila kontroverzna, danas je kultura korištenja sigurnosnog pojasa na visokoj razini. Prema istraživanju ÖAMTC-a, 96 % žena i 91,8 % muškaraca redovito koristi sigurnosni pojas.
“Kad bi baš svi putnici u automobilima bili vezani, godišnje bismo spasili do 40 života,” upozorava ÖAMTC.
Rezultati istraživanja
U ožujku je ÖAMTC proveo istraživanje u svim austrijskim glavnim gradovima te analizirao 20.160 putnika u automobilima. Rezultati pokazuju da je 93,5 % ispitanika koristilo sigurnosni pojas.
Nošenje pojasa drastično smanjuje rizik od fatalnih posljedica u nesrećama. “U posljednjih deset godina, 540 osoba koje nisu bile vezane smrtno su stradale u prometnim nesrećama. Iako moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka i asistenata vožnje pomažu, sigurnosni pojas i dalje ostaje najvažnija zaštita u automobilu,” ističe David Nose, prometni stručnjak ÖAMTC-a.
Pojas, pravilna sjedeća pozicija i ispravno podešeni naslon za glavu ključni su za maksimalnu učinkovitost sigurnosnih sustava u vozilu.
Regionalne razlike u korištenju pojasa
Podaci pokazuju porast u postotku vezanih putnika, s najboljim rezultatima u Štajerskoj, Tirolu i Vorarlbergu (preko 97 %). S druge strane, Beč je najslabiji, s tek 87 % vezanih putnika.
Dok su Gornja Austrija, Burgenland, Štajerska, Tirol i Vorarlberg zabilježili poboljšanja, u Koruškoj i Salzburgu postotak vezanih putnika opao. U Beču i Donjoj Austriji situacija je ostala gotovo nepromijenjena.
Žene češće koriste sigurnosni pojas
Istraživanje je pokazalo da su žene odgovornije kada je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa. 96 % žena redovito se veže, dok je kod muškaraca taj postotak 91,8 %.
“Ovo sugerira da su žene svjesnije rizika od nenošenja pojasa, dok muškarci često podcjenjuju njegovu važnost,” zaključuje Nose.
Zanimljivosti
U Austriju se vraća omiljena vrsta Coca-Cole

Ljubitelji voćnih okusa mogu se veseliti – od početka travnja Coca-Cola Cherry postaje trajno dostupna u Austriji! Nakon godina u kojima se pojavljivala samo u ograničenim izdanjima, ovaj popularni okus sada ulazi u stalni asortiman.
“Okus trešnje je među najomiljenijima, stoga ispunjavamo dugogodišnju želju naših fanova,” izjavila je Valeria Chavarri Rodriguez, brand managerica Coca-Cole Austrija.
Nova Limited Edition i osvježeni dizajn
Uz povratak Cherry okusa, Coca-Cola je nedavno lansirala i Coca-Cola Lime Zero Sugar, koja će biti dostupna do rujna. Također, ljubitelji bezkaloričnih verzija mogu uživati u Vanilla Zero Sugar i Lemon Zero Sugar, savršenima za ljetne dane.
Osim novih okusa, Coca-Cola je modernizirala dizajn svojih bočica i limenki. “Sada svaka boja postepeno prelazi u klasičnu crvenu Coca-Cole – primjerice, Cherry ima tamnoljubičastu nijansu trešnje, dok Lime dolazi sa zelenim tonovima limete,” objasnila je Chavarri Rodriguez.