Ekonomija
Ovo je 10 najmoćnijih hrvatskih poduzetnika
Vrlo zanimljiva lista koju vodi čovjek koji kaže da mu „milijuni ne znače ništa“:
Časopis „Lider“ je u svom posljednjem izdanju objavio listu 82 tvrtke s prihodom većim od milijardu kuna temeljem rezultata poslovanja na razini grupacije, odnosno holdinga.
U obzir su uzete i tvrtke koje formalno posluju zasebno na tržištu, ali i one koje kao vlasnički portfelj jednog vlasnika predstavljaju znatno jaču grupaciju nego što je to matična tvrtka. Na listu su dodani i 29 pojedinačnih milijardera, koji djeluju kao jedan pravni subjekt. Časopis je tako izdvojio deset najmoćnijih domaćih poduzetnik.
Najveći domaći poduzetnik je Branko Roglić iz Orbico Grupe, koji se nalazi na trećem mjestu rangliste, iza Fortenove grupe i INA-e. Njegova distributerska kompanija posluje diljem Europe i prošle godine je ostvarila rast prihoda od 19 posto (17,7 mlrd. HRK), s čime su prestigli HEP.
Drugi najveći domaći poduzetnik je Pavle Vujnovac, čija tvrtka Energia Naturalis je lani konsolidirano ostvarila devet milijardi kuna prihoda. Zajedno su s INA-om suvlasnik Petrokemije, a Vujnovac je i suvlasnik Pevexa, pa njegova ukupna upravljačka moć prelazi 13 milijardi kuna.
Ivan Čermak s Croduxovom grupacijom ima 6,2 milijardi kuna prihoda, a nakon toga slijedi Adris Grupa sa 6,01 milijardi kuna. Na petom mjestu se nalazi vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi (5,51 mlrd.), na šestom Dubravko Grgić, koji stoji iza Koncerna Agram, sa 4,76 mlrd. HRK.
Sedmo mjesto trži trojac koji su suvlasnici Infobipa – Silvio i Robert Kutić te Izabel Jelinić. Imaju prihod od 267 milijuna kuna, ali na globalnoj razini lani su okrenuli čak 4,5 milijardi HRK, što znači da u Hrvatskoj ostvaruju samo šest posto prihoda. U posljednje vrijeme su preuzeli američki OpenMarket, vodećeg B2B pružatelja rješenja za razmjenu mobilnih poruka.
Vlasnik Plodina Mile Ćurković, čija tvrtka je četvrti trgovački lanac u Hrvatskoj, je sa 4,37 milijardi kuna ostvario osmo mjesto. Osmo mjesto drži Stipo Matić koji konsolidira rezultate poslovanja svojih tvrtki u posebne cjeline – M SAN grupa, M SAN ulaganja, King ICT i PP Orahovica. Kada se njihova poslovanja spoje s rezultatima PPK Valpova, grupacija je ‘teška’ 4,27 milijardi HRK.
U TOP 10 se nalazi i grupacija obitelji Pivac, Ivice, Miljenka i Nevena. Njihove dvije jake kompanije Mesna industrija Braća Pivac zajedno sa PPK Karlovačkom mesnom industrijom te Kraš, Vajda i Soul Tourism imaju prihode od 3,36 milijardi kuna.
Antonio Šećerović
Foto: Branko Roglić, arhiva – Snimka zaslona | YouTube
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
