Hrvatska
Ovaj vikend se vraćate preko Schengenskih granica? – evo što sve smijete ‘prenijeti’
Ulaskom u šengenski prostor Hrvatska je ušla u zonu slobodnog kretanja robe i ljudi u 27 zemalja članica. Dignute su rampe na granicama sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, dok na graničnim prijelazima sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom na snazi ostaje stari režim prelaska, a kontrola vanjskih granica je pojačana. Znate li koliko cigareta smijete unijeti u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice Schengena? Koliko mesa, kobasica, parfema ili žestokih pića smijete imati u gepeku kada dolazite iz, primjerice, Srbije ili BiH?
Neka su pravila ostala ista kao i prije ulaska u Schengen jer je Hrvatska od ranije članica EU-a, no ulaskom u Schengen najduža vanjska granica Europske unije s BiH i Srbijom sada je postala i najduža vanjska granica Schengena, a šengenski režim vrijedi i na granici s Crnom Gorom, piše Dnevnik.hr.
U Hrvatsku iz Srbije, BiH, Crne Gore i ostalih zemalja koje nisu članice EU-a i Schengena te zemalja trećeg svijeta ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i med.
Preko granice možete prenijeti ‘druge proizvode životinjskog podrijetla’, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci, do dva kilograma po osobi. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda, tako jedna osoba može unijeti 20kg ‘svježih proizvoda ribarstva bez utrobe ili pripremljenih ili prerađenih proizvoda ribarstva’ ili jednu ribu po osobi.
Za biljne proizvode, što uključuje voće i povrće te rezano bilje, potreban je fitosanitarni certifikat o zdravlju bilja, kojim se potvrđuje da proizvod nije zaražen određenim nametnicima.
Dozvoljeno je najviše dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i najviše dva kilograma hrane za kućne ljubimce. Nosite li meso ili mliječne proizvode koje niste prijavili, ti će proizvodi biti zaplijenjeni i uništeni, a vi možete biti kažnjeni novčanom kaznom ili čak kazneno gonjeni.
Preko granice možete unijeti četiri litre vina i 16 litara piva te sveukupno jednu od ovih kategorija: jednu litru jakog pića s više od 22 posto vol. alkohola (npr. votka ili džin) ili jednu litru etilnog alkohola s 80 posto vol. alkohola ili dvije litre ‘pojačanog’ vina (npr. sherry ili porto) ili pjenušavo vino, piše Dnevnik.hr.
Kod unosa duhana moguće je prenijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 g duhana. Možete kombinirati bilo koje od tih duhanskih proizvoda, ali ne smijete premašiti ukupnu dopuštenu količinu.
Možete nositi drugu vrijednu robu poput parfema, ali u maksimalnoj vrijednosti do 300 eura po putniku ili 430 eura po putniku koji putuje zrakom ili morem. Uz gorivo koje se nalazi u vašem spremniku, možete nositi najviše 10 litara goriva u prijenosnom spremniku. Ovo se pravilo primjenjuje na sve vrste motornih vozila.
Ako preko granice planirate nositi više od 10.000 eura u gotovini (ili u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama, uključujući valute koje više nisu u optjecaju, ali ih banke prihvaćaju za konverziju), morate ih prijaviti carinskim tijelima podnošenjem obrasca EU-a za prijavu gotovine. Ako to ne učinite ili je prijava neispravna ili nepotpuna, možete dobiti kaznu, piše Dnevnik.hr.
Preko granice bez ograničenja i prijave idu sve vrste kruha, kolača, keksa i termički obrađenih i trajnih pekarskih proizvoda. Mogu se prenijeti i čokolade i slatkiši, tjestenina i rezanci, također termički obrađeni i bez mesnih proizvoda, kao i koncentrati juhe i poboljšivači okusa.
Imajte na umu da carinska tijela na vanjskim granicama Schengena mogu provoditi pojedinačne provjere, kao i provjere prtljage i vozila. Carinska tijela intervenirat će i ako postoje sumnjivi proizvodi ili naznake da je gotovina povezana s kriminalnom aktivnosti, čak i ako je iznos ispod praga od 10.000 eura.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
