Ekonomija
Ovaj čovjek u austrijskoj firmi zarađuje 9,4 milijuna eura godišnje
“Fat Cat Day”, dan na koji su direktori velikih austrijskih kompanija zaradili onoliko koliko zaposlenici prosječno zarade tijekom cijele godine. Bečka radnička komora (AK) traži da se ograniče najviše plaće.
“Dan debele mačke” označava dan na koji je izvršni direktor – “debela mačka” – zaradio prosječni godišnji prihod austrijskog zaposlenika. . Ako se uzmu u obzir praznici i vikendi, prema AK, “Dan debele mačke” ove godine je bio 8. siječnja.
AK svoj izračun temelji na metodi britanskog think tanka High Pay Center. Pretpostavlja se da izvršni direktor radi u prosjeku dvanaest sati dnevno. Tu je i deset dana godišnjeg odmora i devet državnih praznika. Menadžer, dakle, radi ukupno 3.840 sati godišnje tijekom 320 dana.
Šef Bawaga Anas Abuzaakouk prvi je koji je ove godine dosegao “Fat Cat Day”. Uz plaću od oko 9,4 milijuna eura u 2022., prema AK-u, trebat će mu 1,2 radna dana da zaradi prosječni godišnji prihod austrijskog zaposlenika. Drugo mjesto zauzima Peter Oswald, član uprave proizvođača kartona Mayr Melnhof. Njegova godišnja plaća za 2022. iznosila je 5,6 milijuna eura. Trebaju mu puna dva dana rada da dostigne prihod prosječnog austrijskog zaposlenika.
Treće mjesto je šef Voestalpinea Herbert Eibensteiner s godišnjom plaćom od 4,5 milijuna eura. Eibensteiner mora raditi samo 2,5 dana za prosječni prihod ove godine.
AK stoga zahtijeva da nadzorni odbori održavaju “primjeren” omjer između plaća uprave i zaposlenika. Osim toga, potrebno je plaće menadžera vezati uz postizanje ekoloških i društvenih ciljeva. Iz perspektive AK-a, najmanje trećina komponente naknade trebala bi uzeti u obzir aspekte održivosti. Transparentnost primanja odbora također se mora povećati, na primjer standardizacijom izvješća o primanjima za uvrštena poduzeća.
I sama Radnička komora svoje plaće rukovoditelja objavljuje na internetu. Prema informacijama, predsjednica AK Renate Anderl mjesečno zarađuje 7.256,95 eura neto, a direktorica AK Silvia Hruska-Frank zarađuje 10.984,84 eura neto.
Industrijska udruga nema puno koristi od proglašenog “Dana debele mačke”. AK je raspirivao raspravu zavisti i želi “ukrasiti menadžere”, rečeno je u izjavi. Industrijska udruga je istaknula da vrhunski menadžeri svojim porezima nesrazmjerno doprinose općem dobru u Austriji.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
