Ekonomija
Ovaj čovjek u austrijskoj firmi zarađuje 9,4 milijuna eura godišnje
“Fat Cat Day”, dan na koji su direktori velikih austrijskih kompanija zaradili onoliko koliko zaposlenici prosječno zarade tijekom cijele godine. Bečka radnička komora (AK) traži da se ograniče najviše plaće.
“Dan debele mačke” označava dan na koji je izvršni direktor – “debela mačka” – zaradio prosječni godišnji prihod austrijskog zaposlenika. . Ako se uzmu u obzir praznici i vikendi, prema AK, “Dan debele mačke” ove godine je bio 8. siječnja.
AK svoj izračun temelji na metodi britanskog think tanka High Pay Center. Pretpostavlja se da izvršni direktor radi u prosjeku dvanaest sati dnevno. Tu je i deset dana godišnjeg odmora i devet državnih praznika. Menadžer, dakle, radi ukupno 3.840 sati godišnje tijekom 320 dana.
Šef Bawaga Anas Abuzaakouk prvi je koji je ove godine dosegao “Fat Cat Day”. Uz plaću od oko 9,4 milijuna eura u 2022., prema AK-u, trebat će mu 1,2 radna dana da zaradi prosječni godišnji prihod austrijskog zaposlenika. Drugo mjesto zauzima Peter Oswald, član uprave proizvođača kartona Mayr Melnhof. Njegova godišnja plaća za 2022. iznosila je 5,6 milijuna eura. Trebaju mu puna dva dana rada da dostigne prihod prosječnog austrijskog zaposlenika.
Treće mjesto je šef Voestalpinea Herbert Eibensteiner s godišnjom plaćom od 4,5 milijuna eura. Eibensteiner mora raditi samo 2,5 dana za prosječni prihod ove godine.
AK stoga zahtijeva da nadzorni odbori održavaju “primjeren” omjer između plaća uprave i zaposlenika. Osim toga, potrebno je plaće menadžera vezati uz postizanje ekoloških i društvenih ciljeva. Iz perspektive AK-a, najmanje trećina komponente naknade trebala bi uzeti u obzir aspekte održivosti. Transparentnost primanja odbora također se mora povećati, na primjer standardizacijom izvješća o primanjima za uvrštena poduzeća.
I sama Radnička komora svoje plaće rukovoditelja objavljuje na internetu. Prema informacijama, predsjednica AK Renate Anderl mjesečno zarađuje 7.256,95 eura neto, a direktorica AK Silvia Hruska-Frank zarađuje 10.984,84 eura neto.
Industrijska udruga nema puno koristi od proglašenog “Dana debele mačke”. AK je raspirivao raspravu zavisti i želi “ukrasiti menadžere”, rečeno je u izjavi. Industrijska udruga je istaknula da vrhunski menadžeri svojim porezima nesrazmjerno doprinose općem dobru u Austriji.
Ekonomija
Austrija: Inflacija u studenom 1,9 posto
Potrošačke cijene u Austriji u studenom su u prosjeku bile više za 1,9 posto nego prije godinu dana – kao što se očekivalo u brzoj procjeni prije gotovo tri tjedna.
U usporedbi s prethodnim mjesecom listopadom 2024. prosječna razina cijena porasla je za 0,3 posto, objavila je danas Austria Statistik. To je značilo da je inflacija treći mjesec zaredom ispod cilja Europske središnje banke (ECB) od dva posto.
U listopadu je rast cijena u odnosu na prethodnu godinu bio nešto manji i iznosio je 1,8 posto. Prema statističarima, najjači prigušivač cijena u studenom 2024. ponovno su bile niže cijene energije za kućanstva.
Ekonomija
Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025
O klimatskom bonusu već mjesecima razmišlja cijela Austrija. Hoće li se sada ukinuti ili će se iznos ponovno povećati 2025. godine?
Isplata klimatskog bonusa od 145 i 290 eura po osobi nastavit će se do proljeća 2025. godine. Počelo je početkom rujna. Milijuni ljudi već su imali koristi od ovogodišnje isplate.
Zbog deficita u proračunu sada se raspravlja o tome kako dalje s bonusom. Proračunski deficit već tjednima zabrinjava austrijsku politiku i gospodarstvo. Dok se prije izbora za Nacionalno vijeće krajem rujna 2024. govorilo o znatno nižem proračunu savezne vlade, prognoza je nedugo nakon toga podignuta na 3,2 posto BDP-a. Fiskalno vijeće, pak, ove godine očekuje 3,9 posto, a 2025. 4,1 posto.
Ekonomski istraživači, posebice oni iz Wifa i IHS-a, stoga su se pridružili Fiskalnom vijeću u preporuci značajnih ušteda. Izvijestio je Finanz.at. Jedna od mjera je ukidanje klimatskog bonusa. Isplata je samo ove godine koštala preko 2 milijarde eura.
Na satu za novinare ORF-a u nedjelju, Holger Bonin ponovno je naglasio da se “klimatski bonus više ne bi trebao isplaćivati nakon što vaš prihod dosegne određenu razinu”. “Društvena komponenta može biti ojačana”, nastavlja se. U saveznoj politici još uvijek nema jasne linije o nastavku ili ukidanju. Jedino su Zeleni do sada žestoko branili bonus – ali su i oni bili ti koji su se zalagali za njegovo uvođenje.
Sada Fiskalno vijeće računa da je klimatski bonus posljednjih godina značajno premašio cilj. Izvorna osnova klimatskog bonusa bila je povrat dodatnog prihoda od određivanja cijene CO2 stanovništvu. Međutim, prema izračunu, izdaci za to u godinama 2021. do uključivo 2025. bit će 4,1 milijardu kuna veći od prihoda od poreza na CO2. To predstavlja značajnu prekomjernu kompenzaciju za cijene CO2.
U 2021. godini uz klimatski bonus od 250 eura isplaćen je i antiinflacijski bonus od još 250 eura. Ako oduzmete ovaj dodatni iznos, troškovi su i dalje tri milijarde eura veći od prihoda od cijene CO2.
Za iduću godinu, primjerice, očekuju se prihodi od 1,5 milijardi eura. To bi se kompenziralo s 2,3 milijarde eura troškova za klimatski bonus.
Sve je izglednije ukidanje klimatskog bonusa od sljedeće godine. IHS je nedavno predložio da bi se osobama s niskim primanjima trebalo omogućiti više koristi, čak i ako se to u potpunosti ne ukine. Nova uredba je već uvedena za 2024. da osobe s mjesečnim neto prihodom većim od 4750 eura moraju platiti porez na iznos.
Zbog povećanja poreza na CO2 od 2025. s trenutačnih 45 na 55 eura po toni CO2, klimatski bi se bonus također mogao znatno povećati ako se zadrži.
Ako se povećanje poreza od oko 22 posto primijeni i na iznos klimatskog bonusa, to bi značilo maksimalan iznos od preko 350 eura za klimatski bonus za 2025. godinu sa sličnim povećanjem, izračunao je Finanz.at .
Ekonomija
Spar s polica uklonio sedam proizvoda, naredili hitnu inspekciju
Prije nekoliko tjedana u Njemačkoj se doznalo da je 80 posto meda koji se tamo prodaje razrijeđeno šećernim sirupom. Sada se sumnja na krivotvorenje meda proširila i na Austriju. Kao rezultat toga, Spar je naredio hitnu reviziju svih vlastitih robnih marki meda.
Med Sparove vlastite robne marke dugo dolazi uglavnom od austrijskih pčelara. Sedam štednih medova, koji sadrže uvezeni med iz Europe, uklonjeni su s polica do rezultata istrage.
Spar već dugi niz godina svjesno promovira lokalni med i sada u svom asortimanu ima 252 različita austrijska meda, često malih lokalnih pčelara.
Član uprave Spara Markus Kaser potvrđuje: “Predani smo potpori lokalnim pčelarima jer med nije samo izvrstan regionalni, prirodni proizvod, već su pčele važan čimbenik u ekosustavu i proizvodnji hrane. Želimo se za to boriti svim mogućim sredstvima „Da se ovaj vrijedan proizvod sačuva i da potrošači u Sparu budu sigurni da će zajamčeno uživati u pravom medu!“
Pod robnom markom S-BUDGET nalazi se pet različitih vrsta, a pod Spar Natur*pur dvije točionice koje sadrže med iz drugih europskih zemalja. Bili su to prvi proizvodi koje je Spar početkom prosinca ’24. poslao u laboratorij na testiranje. Dok ne stignu rezultati, i ovi proizvodi su povučeni s polica i nisu dostupni.
Med iz SPAR-ovih vlastitih robnih marki dolazi iz Austrije, a imena pčelara ponekad se nalaze na prednjoj strani proizvoda. Spar se ugovorom obvezuje proizvođače da neće koristiti drugi med osim vlastitog. Ovi medovi sada se također ispituju na autentičnost u laboratoriju za ispitivanje. Zbog dugogodišnje i bliske suradnje s pčelarima, u Sparu pretpostavljaju da će sve biti u redu.
Spar od proizvođača robnih marki proizvoda koji u svom asortimanu imaju med zahtijeva pisano jamstvo da se radi o čistom medu.
