Austrija
Otok mlađima od 35 godina nudi i besplatne sobe za odmor
Sardinija je nedvojbeno jedno od najpoznatijih odredišta za odmor u cijeloj Europi i sigurno više nije insajderski savjet. Međutim, čini se da se to ne odnosi na sve regije. Posebice sjever, sa svojim prekrasnim bijelim pješčanim plažama koje se ponekad uspoređuju s Karibima, privlači turiste i poznat je po svom sjaju i glamuru.
No, očito stvari izgledaju malo drugačije na jugozapadu talijanskog mediteranskog otoka. Barem tako sugerira kampanja “Leg’s go in Cammino” koja reklamira besplatna noćenja za ovu regiju Sardinije. Online portal “Travelbook” razgovarao je s organizatorima i pitao o čemu se radi o besplatnim noćenjima.
Zaklada “Cammino Minerario di Santa Barbara” (CMSB) promovira rudarsku rutu Santa Barbara, 500 kilometara dugu pješačku rutu na jugozapadu Sardinije. Ruta se proteže preko 30 etapa i vodi duž povijesnih rudarskih staza kroz impresivnu rudarsku regiju u Parco Geominerario Storico e Ambientale della Sardegna.
Planinari istražuju i zaleđe i obalna područja i uživaju u impresivnoj raznolikosti krajolika: od obalnih krajolika i vinograda do šuma hrasta crnike i povijesnih i industrijskih arheoloških nalazišta. Raznovrsni pogledi čine svaku etapu posebnim doživljajem.
Planinarima su na ruti dostupne razne mogućnosti smještaja, uključujući male hotele, kampove, pansione, hostele, kuće za odmor i pansione. Neki od njih čak nude besplatno noćenje; na ruti su ukupno 24 takva smještaja.
“Travelbook” je pitao “Cammino Minerario di Santa Barbara” zašto je zaklada pokrenula kampanju. Tajnica Zaklade Margherita Concu objašnjava: “Promičemo jugozapadni dio Sardinije prvenstveno zato što želimo unaprijediti naš teritorij.” To bi se trebalo dogoditi uz pomoć održivog turizma.
Sudionici zakladne kampanje “Leg’s go in Cammino” dobivaju do tri besplatna noćenja na rudarskoj ruti, pod uvjetom da imaju 35 godina ili manje. Stariji planinari nemaju koristi od ove akcije i moraju platiti redovne cijene. Kako bi dobili voucher za noćenje, planinari moraju odabrati jednu od 14 dostupnih ruta.
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
