Austrija
OPREZ NAKON OTVARANJA AUSTRIJE ZA HRVATE: Nude posao i visoke plaće, a tamo…
Po pisanju Varaždinskih vijesti u prvih mjesec dana otkako je austrijsko tržište otvoreno za hrvatske radnike, u Austriju je iz Hrvatske prema nekim procjenama otišlo 500-njak radnika i to ponajviše sa sjevera, iz Međimurske i Varaždinske županije. Situacija s koronavirusom donekle je spriječila masovni egzodus mladog i radno sposobnog domaćeg kadra jer je i austrijsko gospodarstvo okrznuto krizom. Prema procjenama Europske komisije, austrijsko gospodarstvo trebalo bi se oporaviti do sljedeće godine, a hrvatski bi Sjever tada mogao doživjeti puno veći egzodus radne snage.
Potraga za boljim poslom u inozemstvu ne može se spriječiti, ali se ljudima može pomoći prilikom odlaska u inozemstvo. S tim je ciljem nedavno pokrenuta inicijativa osnivanja Centra za savjetovanje za rad u inozemstvu i demografsku obnovu čije će sjedište biti u Varaždinu, piše Varaždinski list.
Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja Ingra-Det i jedan od inicijatora osnivanja Centra, ističe kako je otvaranje austrijskog tržišta za naše radnike prilika, ali i opasnost zbog moguće zlouporabe radnih prava od strane raznih posrednika i agencija.
– Mnoge tvrtke, a još više radnici, odlaze u inozemstvo, a da nemaju pravu sliku o uvjetima koji tamo vladaju. Često imamo slučaj da tvrtke od naših nadležnih vlasti dobiju pogrešne podatke o tamošnjoj poreznoj ili radnoj regulativi, a onda budu neugodno iznenađeni novonastalim uvjetima i kaznama, – rekao je Zoran Andročec i dodao da će nastojati pomoći hrvatskim tvrtkama da zajedničkim outsourcingom i pametnim poreznim savjetovanjem uštede 5 do 15 posto troškova. Ističe da je austrijsko tržište visoko regulirano te strogo kažnjava prijestupe.
– Pritisak na socijalna davanja velik je u čitavoj EU i teško je očekivati da će nisko kvalificirani radnik iz Hrvatske, uz troškove obiteljskog života, moći kvalitetno živjeti u tim zemljama.
Poduzetnici, koji već imaju iskustva s radom u inozemstvu, također upozoravaju na neke od nepoznanica ili zamki, na koje mogu naići hrvatski radnici u inozemstvu. Među njima je Dragutin Novak iz Nedelišća, koji ima 75-ero zaposlenih, od kojih njih 50 radi u Njemačkoj. Po pitanju egzodusa radnika kaže da je optimist jer svojim radnicima nudi dobre uvjete. Oni koji rade u Njemačkoj primaju i do 3200 eura, ovisno o broju odrađenih sati te im plaćaju stan, prijevoz i hranu.
– Zasad nitko od radnika nije izrazio želju za odlaskom u Austriju, jer u Njemačkoj uostalom mogu više zaraditi, – kaže Novak, koji je spreman otvoriti i podružnicu u Austriji, ako za tim bude interesa.
Nije lako biti stranac
– Austrija je primamljiva zbog blizine, ali tamo ne teku med i mljijeko. Brojne posredničke agencije navlače ljude na odlazak, ali ne navode da ti ljudi moraju sami plaćati stan, hranu i prijevoz te im na kraju mjeseca ne ostane ni pola plaće, koju im agenti nude, – kaže Novak, a slična iskustva ima i Zlatko Sova, direktor ludbreške tvrtke Inoxmont-VS koja zapošljava 200-njak radnika te su u županiji na samom vrhu po prosjeku plaća radnika, uz koju radnicima osiguravaju i druge brojne benefite.
T.N.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login