Austrija
Ogromna poplava nakon oluje u St. Antonu u Tirolu
Oluje s jakom kišom dovele su do odrona blata na ulicama i lokalnih poplava u dijelovima okruga Landeck i Innsbruck-Land u petak navečer. Posebno je pogođen St. Anton am Arlberg (okrug Landeck), gdje su neke ulice u središtu grada bile poplavljene. Cesta prijelaza Arlberg također je zatvorena nakon odrona.
U petak navečer došlo je do odrona blata na saveznoj cesti Arlberg (B197), koja je tada morala biti zatvorena na tirolskoj strani do daljnjeg. Prema navodima policije, radi se o velikom klizištu koje se moglo pokrenuti zbog nevremena.
Prema riječima Petera Malla iz kriznog tima, odluka će biti donesena u subotu ujutro nakon izviđačkog leta. Put Arlberg Pass je skretnica za tunel Arlberg, koji je zatvoren do studenog. Izbjegavanje je stoga moguće preko B198 i Lechtala ili preko Njemačke.
U St. Antonu se potok iz Steißbachtala izlio iz korita, na području St. Antona bilo je nekoliko poplavljenih ulica, a vodene mase su oštetile i brojne objekte. Najmanje tri automobila odnijela je bujica. Prema riječima Petera Malla iz kriznog tima, u automobilima nije bilo ljudi i zasad nema informacija o ozlijeđenima. Deset ljudi je moralo biti prebačeno na sigurno iz Wagner Hut u Verwalltalu; oni su također bili neozlijeđeni, rekao je Mall.
U petak navečer, devet vatrogasnih jedinica iz okruga Landeck raspoređeno je u St. Antonu. U subotu će vatrogasna služba iz Landecka otputovati u St. Anton kako bi, između ostalog, pomogla u radovima na čišćenju. Guverner savezne države Anton Mattle (ÖVP) najavio je da će u subotu zajedno s gradonačelnikom St. Antona Helmutom Mallom dobiti jasnu ideju o situaciji.
Nekoliko blatnih tokova u Innsbrucku-Land
U okrugu Innsbruck-Land također je bilo nekoliko odrona na cestama nakon žestoke oluje, poput Sellraintalstrasse. Prema riječima gradonačelnika Sellraina Benedikta Singera, cesta na kilometru 5,2 ostat će zatvorena do daljnjega, a situacija će se ponovno procijeniti u ponedjeljak. Preusmjeravanje je bilo moguće preko Oberperfer Straße. U Axamsu, Götzener Straße je zatvorena nakon klizišta; obilaznica do Grinzensa bila je moguća preko općinske ceste. Hahntennjoch u okrugu Imst također je nakratko bio zatvoren zbog grmljavinskog nevremena.
ž
Austrija
E-Control: Kupci u Austriji za struju i plin često plaćaju previsoke cijene
Dvije godine nakon energetske krize, mnoga kucanstva u Austriji i dalje plaćaju previsoke cijene za energiju.
Regulatorna agencija E-Control zabrinuta je zbog kupaca koji za struju i plin plaćaju četiri do pet puta više nego što je potrebno. Najpovoljnije tarife za nove korisnike struje trenutno se kreću od 10 do 11 centi po kilovat-satu, kako je u četvrtak izjavio član uprave E-Control-a, Wolfgang Urbantschitsch.
Urbantschitsch smatra da kupci vjerojatno nisu svjesno zaključili skupe tarife i da si ih ne mogu priuštiti. Čini se da je riječ o preopterećenosti temom troškova energije.
Mali postotak mijenja dobavljača
Urbantschitsch je također izvijestio da 52% korisnika struje i 54% korisnika plina nikada nisu promijenili svog dobavljača, unatoč tome što bi im promjena mogla donijeti značajnu uštedu – do 1.000 eura u prvom godini uz popust za nove korisnike.
Niski postotak promjena dobavljača, prema Urbantschitschu, rezultat je nedostatka transparentnosti. Samo oko 30% korisnika zna koliko plaća po kilovat-satu struje, a kod plina je to još niže – samo 16%. Većina anketiranih zna samo iznose svojih mjesečnih ili kvartalnih uplata, koji, međutim, ne odražavaju stvarne troškove.
Mjesečno obračunavanje
E-Control predlaže da bi pomak prema mjesečnom obračunavanju, umjesto godišnjeg, mogao pomoći. To je moguće s novim digitalnim brojilima (Smart Meter). Kupci bi tada brže primijetili promjene cijena i mogli na njih reagirati. Urbantschitsch podsjeća da imaju pravo na mjesečno obračunavanje te da svaki korisnik može zatražiti trenutnu cijenu od svog dobavljača energije.
Austrija
Zašto u dijelovima Austrije “nestaje svjetla”
22 općine iz austrijskih saveznim zemljama Gornje Austrije, Donje Austrije i Štajerske udružile su se kako bi stvorile najveću prirodnu noćnu zonu u zemlji, smanjujući svjetlosno onečišćenje. Projekt uključuje prilagodbu uličnih svjetiljki, smanjenje snage rasvjete i smanjenje vanjske rasvjete zgrada.
Veća zaštita od svjetlosnog onečišćenja
Ove općine, među kojima je i Nacionalni park Kalkalpen, poznate su po svom neoskvrnjenom noćnom nebu. Iako je Austrija poznata po tamnom noćnom nebu zbog niske gustoće naseljenosti, svjetlosno onečišćenje u zemlji raste, a u nekim prirodnim parkovima ono je poraslo za gotovo 50% u posljednjih 11 godina.
Utjecaj na životinje i ljude
Svjetlosno onečišćenje štetno je za ekosustave, jer utječe na ponašanje ptica, insekata, biljaka i drugih živih bića. Kroz noćnu rasvjetu, ptice gube orijentaciju, a kukci umiru na svjetlima. Biljke kasnije gube lišće, a na ljudsko zdravlje može negativno utjecati ometanje biološkog ritma, uzrokujući nesanicu, kronične bolesti, depresije i povećani rizik od srčanih bolesti i raka.
Prvi zakon protiv svjetlosnog onečišćenja
Austrija je također usvojila zakon za smanjenje svjetlosnog onečišćenja, a u općinama koje sudjeluju u projektu nastoji se smanjiti utjecaj umjetne rasvjete na zdravlje i prirodu.
Austrija
Opskrba plinom za zimu 2025/26 u Austriji je osigurana
Prema informacijama E-Controla, opskrba plinom u zimskom razdoblju 2025/26 bit će osigurana. Iako od siječnja više ne dolazi ruski plin putem plinovoda u Austriju, situacija je pod kontrolom. Ukrajina nije produžila tranzitni ugovor s Rusijom. Do 24. ožujka u austrijskim skladištima bilo je još 44 teravat-sati (TWh) plina. Sada je ključno napuniti skladišta do početka sljedeće sezone.
E-Control također izvještava da su skladišta dobro popunjena, a očekuje se da će opskrbljivači iskoristiti ta rezerviranja. Dvije najvažnije rute za uvoz plina sada su Njemačka i Italija. Na talijanskoj strani kapaciteti za uvoz već su prošireni, a planira se daljnje proširenje do 2026. godine. Za plinovod iz Njemačke, proširenje u gornjoj Austriji, poznato kao WAG Loop, bit će završeno do 2027. godine.
Prije početka rata u Ukrajini, Austrija je bila posebno ovisna o ruskom plinu, s čak 80 posto opskrbe iz Rusije.
