Hrvatska
Oglasila se i Porezna uprava: Naslovi u medijima o lovu na gastarbajtere nisu istiniti
Radi istinitog i potpunog informiranja javnosti povezano uz provokativne i zbunjujuće naslove članaka, objavljenih u posljednjih nekoliko dana, iz kojih proizlazi da je Porezna uprava krenula „u lov“ uz masovno izdavanje rješenja „gastarbajterima“ te „pokrenula egzodus Hrvata“ obavještavamo javnost da navedene informacije nisu točne. Porezna uprava nije najavila niti provodi „akcije“ vezano za utvrđivanje poreznih obveza građana – hrvatskih rezidenata za primitke ostvarene u inozemstvu ili iz inozemstva, već obavlja redovne aktivnosti po zaprimljenim podacima iz međunarodne razmjene.
Podsjećamo da Republika Hrvatska, kao i većina država u svijetu, primjenjuje načelo svjetskog dohotka što znači da se prijavljuje sav dohodak rezidenata nastao u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu ili iz inozemstva, pri čemu se taj dohodak prijavljuje bez obzira u kojoj je državi ostvaren. Stoga su hrvatski rezidenti obvezni prijaviti sve primitke ostvarene u ili iz inozemstva. Navedeno ne znači da će biti utvrđena obveza plaćanja poreza u Republici Hrvatskoj već će isto ovisiti o primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s određenom državom (UIDO).
Države članice Europske unije, radi primjene načela svjetskog dohotka, dogovorile su međunarodnu razmjenu podataka kako bi svaka država imala određena saznanja o primicima svojih rezidenata. Republika Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji, pristupila je i međunarodnoj razmjeni podataka te zaprima podatke iz drugih država članica kao i podatke iz država s kojima ima sklopljene UIDO. Podaci se razmjenjuju s vremenskim odmakom i u svim slučajevima nisu potpuni. Porezna uprava pozvala je hrvatske rezidente da prijave ostvarene primitke kako bi sudjelovali u postupku utvrđivanja primitaka i eventualne porezne obveze. S ciljem olakšavanja prijave navedenih primitaka poreznom reformom uvedena je mogućnost dobrovoljne prijave koja podrazumijeva da rezidenti podatke mogu prijaviti pri čemu se oslobađaju obveze obračuna kamata i eventualnih pokretanja prekršajnih postupaka. U slučaju utvrđivanja porezne obveze na njih se primjenjuje obračun osobnih odbitaka koji je za pojedini slučaj najpovoljniji.
Prema podacima Porezne uprave zaprimljenim iz drugih država vidljivo je da se značajan dio prihoda hrvatskih rezidenata ostvaren u ili iz inozemstva odnosi na dohodak od kamata, dividendi, imovine i imovinskih prava koji se prema načelu svjetskog dohotka u pravilu oporezuje samo u državi rezidentnosti. Obveza prijave primitaka ostvarenih u ili iz inozemstva odnosi se samo na hrvatske rezidente, a ne na sve hrvatske državljane čije je središte životnih interesa u inozemstvu i koji tamo žive i rade. Porezna uprava pozvala je svoje državljane koji su promijenili rezidentnost u proteklih 6 godina da to prijave, ako to već nisu učinili, bez pravnih posljedica. U ovom trenutku u Poreznoj upravi zaprimljeno je oko 20.000 dobrovoljnih prijava, piše u priopćenju Porezne uprave.
Vezano uz već spomenute provokativne i zbunjujuće naslove članka, Porezna uprava nema saznanja čime su motivirane osobe koje navode netočne informacije koje u značajnoj mjeri zbunjuju i uznemiravaju građane. Ponovno skrećemo pozornost građanima da se točne i potpune informacije mogu naći na Internet stranici Porezne uprave. Uz navedene informacije građani se mogu javiti u prostorije Porezne uprave.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login