Hrvatska
Odmarali u Hrvatskoj, a bili neprijavljeni. Na granici doživjeli ‘šok’
Kako bi izbjegao PDV i platio samo paušalni porez, iznajmljivač iz Makarske prijavio samo jednog člana četveročlane obitelji iz BiH. Obitelj iz BiH godinama ljetuje kod istih iznajmljivača na Makarskoj rivijeri. Plate, kako su u jednoj Facebook grupi opisali, papreno, ali nije im žao. Kući se vraćaju zadovoljni, odmoreni. Sve do ovog ljeta. Na granici su ih, naime, tražili dokaz da su u Hrvatskoj bili na ljetovanju.
“Pitali su nas koliko smo boravili na moru i jesmo li bili prijavljeni. Muž je, onako sav u šoku, rekao da jesmo, ali gospođa s druge strane kazala je da je samo jedna osoba od nas četvero u sustavu, odnosno prijavljena i da nas sad zbog toga mogu novčano kazniti”, prepričala je turistkinja neugodnost s granice koja je na kraju dobro završila. Nikakvu kaznu turisti iz BiH nisu platili, ali je brine što sljedeći put, kako se osigurati da se slična situacija ne ponovi, prenosi GP Maljevac.
Komentatori ispod njezina posta na spomenutoj društvenoj mreži čude se i pitaju zašto bi ona odgovarala za propust domaćina koji je umjesto cijele obitelji prijavio samo jednog člana. Podatke o tome policijski službenici vide, inače, u sustavu za praćenje turističkog prometa eVisitor, a prijava gostiju je definitivno obaveza domaćina, u ovom slučaju privatnog iznajmljivača. Nažalost, uz one koji se iznajmljivanjem bave na crno, bez registracije takve djelatnosti, ovaj slučaj s hrvatsko-bosanske granice samo je još jedna potvrda da zakon zaobilaze i registrirani iznajmljivači. Neki se, naime, na razne načine dovijaju ne bi li ostali “paušalci”, što znači s obavezom da godišnje po krevetu plaćaju paušalni porez na dohodak od 20 do 200 eura. Ovisno o tome koliko propiše predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Ako, pak, tijekom tekuće godine pruže usluge smještaja u vrijednosti većoj od 40.000 eura, po sili zakon ulaze u sustav PDV-a. S većim i administrativnim i financijskim obavezama, a to mnogima nije drago.
Stoga, neki, poput domaćina iz Makarske kod kojeg je boravila obitelj iz BiH, naštimavaju rezultate kako bi ostali paušalci. Neki, da bi zadržali taj status, čak tijekom godine pribjegavaju prenošenju rješenja o iznajmljivanju na drugu osobu, uglavnom člana obitelji. Posla za turističku inspekciju, očito, ima dosta, ali i gosti o takvim stvarima moraju voditi računa kako se ne bi našli u neprilici kao obitelj s početka priče.
– Radi se o građanima izvan EU, a ovo nije prva takva situacija upravo s građanima BiH. Policija, naravno, ima pravo provjeriti gdje je putnik bio, odnosno boravio. Iznajmljivač je, očito, u prekršaju, on mora izdati račun iz kojeg se vidi da je račun, za točan broj osoba i dana boravka, izdan i naplaćen. U slučaju paušalaca, to nisu računi kakvi se dobivaju u hotelu, radi se o tzv. jednostavnom računu, ali gost kod plaćanja mora inzistirati da ga dobije. Time se rješava moguće neugodnosti pri prelasku granice, a, s druge strane, prisiljava iznajmljivača da prikaže stvarno stanje – tumači upućeni sugovornik iz sustava turističkih zajednica.
S obzirom na razmjere iznajmljivanja na crno ili sivo, kao u ovom slučaju, gostu nitko ne bi zamjerio i da nepoštene domaćine prijavi inspekciji
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
