Od neuspjeha koalicijskih pregovora s Narodnom strankom, Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) uporno zahtijeva prijevremene izbore. Kritiziraju ÖVP zbog vođenja lažnih pregovora i naslućuju politički povratak Sebastiana Kurza.

Razvoj situacije oko formiranja vlade između ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a FPÖ prati vrlo pažljivo.

„Dosta je predstave!“

Slobodnjaci i dalje zahtijevaju nove izbore. „Dosta je ove političke predstave! ÖVP, SPÖ i NEOS su još prije izbora počeli dogovarati ovu gubitničku koaliciju u zakulisnim dogovorima, samo kako bi ÖVP, unatoč izbornom porazu, zadržao mjesto kancelara“, izjavio je glavni tajnik FPÖ-a Michael Schnedlitz, kritizirajući novu „koaliciju bombona“.

FPÖ: Narodna stranka vodila je lažne pregovore

Oštru kritiku na račun pregovaračke strategije ÖVP-a iznio je i zastupnik FPÖ-a Christian Hafenecker. „Nakon što smo uspješno spriječili postupak EU-a zbog deficita, koji je prijetio našoj suverenosti, započeli smo sadržajne razgovore. No ubrzo je postalo jasno da ÖVP ne vodi ozbiljne pregovore, već koristi taktičke manevre. Paralelno su se očito već odvijali razgovori s SPÖ-om.“

Je li Christian Stocker samo zamjena za Sebastiana Kurza?

FPÖ sada strahuje od najgoreg za zemlju. „Ova koalicija izbornih gubitnika donosi Austriji politiku štetnu za gospodarstvo, investicije i građane. Prava politička prekretnica, koja nam je hitno potrebna, tako će izostati.“

FPÖ također sumnja da je imenovanje Christiana Stockera za šefa ÖVP-a još jedan taktički potez – smatraju da je on samo privremena zamjena za bivšeg kancelara Sebastiana Kurza. Prema njihovom mišljenju, postoje jasni znakovi koji potvrđuju tu strategiju.

FPÖ: „ÖVP postupno preuzimaju Kurzovi ljudi“

Nakon što su se u ÖVP vratili Gerald Fleischmann, bivši šef komunikacija Sebastiana Kurza, i Stefan Steiner, njegov bivši glavni strateg, u FPÖ-u su uvjereni: „ÖVP postupno preuzimaju Kurzovi ljudi. Stocker je samo prijelazno rješenje. Čim se situacija u ÖVP-u stabilizira, on će predati mjesto šefa stranke i kancelara Kurzu, koji će potom pobjeći u nove izbore. To je tipično ponašanje ÖVP-a koje smo već vidjeli.“

Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.

Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.

Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.

Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.

Austrijski digitalni porez

Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.

Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.

Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.

Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.

Značajan porast krivotvorenog novca

Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.

Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.

Kap u moru pravog novca

U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.

Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja

Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.