Connect with us

Austrija

OD DANAS U AUSTRIJI: Potpun pristup tržištu rada za hrvatske državljane

Objavljeno

na

Mnogi državljani Republike Hrvatske iskusili su život pun strahova i neizvjesnosti te poniženja kada je u pitanju pravo na rad, preduvjeti za egzistenciju unutar EU. Sloboda kretanja koja je uvjetovana zakonom o ljudskim pravima nekada može biti ograničena sporednim faktorima poput prava na rad u nekoj zemlji.

Od 1. srpnja to više neće vrijediti za državljane Republike Hrvatske koji se već nalaze ili planiraju život u Austriji.  Za Austriju je bilo moguće da održi sedmogodišnje prijelazno razdoblje nakon ulaska Hrvatske u EU i ona je to iskoristila do posljednjeg dana, piše 24sata.

Tijekom proteklih godina preduvjet za zapošljavanje hrvatskih građana u Austriji su bile dozvole koje su ishodili isključivo poslodavci.

Za većinu njih je to bila gnjavaža s administracijom koja ih je koštala oko 100 eura, a kao dodatna prepreka tu je stajao i Zavod za zapošljavanje (AMS). Institucija koja upravlja tržištem rada, gledala je prije svega može li netko tko je već na austrijskom tržištu učiniti isti posao.

U prednosti su bili Austrijanci i ostali građani EU kojima dozvola za rad nije potrebna.

Od danas situacija se mijenja i svaki hrvatski državljanin može raditi u Austriji bez dozvole koju je izdao AMS i ima potpuno besplatan pristup tržištu rada kao i svaki drugi građanin EU-a te svaki Austrijanac.

Policija rezervirana samo za Austrijance, nitko ne poriče diskriminaciju 

Austria ima 3,8 milijuna zaposlenih, uključujući 800.000 koji nisu austrijski državljani. Prema službenim podatcima iz 2019. od toga je 35.000 Hrvata. Podataka o nedokumentiranim radnicima ili radnicima sa crnog tržišta nema, a nagađa se kako njihov broj nije velik, kaže za 24 sata Johannes Peyrl, stručnjak za integraciju i europski zakon pri Zavodu za zapošljavanje u Beču.

Također ne vjeruje da će otvaranje rada za Hrvate utjecati na tržište u dugotrajnom pogledu, niti da će se njihova količina znatno povećati obzirom da su dosadašnje dozvole za rad automatski uključivale i pristup tržištu za članove obitelji.

Peyrlovo stajalište je kako ne postoje određena profesionalna područja koja bi Hrvatima u Austriji mogla olakšati uporište. Kaže da se to ne temelji na državljanstvu, već na  kvalifikacijama. Rijetka su zanimanja, od kojih je možda policija specifičan slučaj, koja su rezervirana samo za Austrijance.

Socijalno pravo ili pravo naknade za nezaposlene

Prema EU zakonu je za naknadu u slučaju gubitka posla odgovorna posljednja zemlja zaposlenja. Dakle, ako Hrvat dođe u Austriju i još nije radio ovdje, onda Hrvatska, ukoliko je tamo posljednje stanje zaposlenosti, ostaje zakonski odgovorna za naknadu za nezaposlene osobe, prema zakonodavstvu EU-a. Ukoliko je hrvatski državljanin, na primjer, radio u Austriji jedan dan, to je već drugačije. Pretpostavimo da Hrvatica tamo radi tjedan dana od 1. srpnja, a zatim opet izgubi posao. Tada bi Austrija bila odgovorna članica kao posljednja država zaposlena. Tada bi se trebalo zbrojiti vremenski period u kojemu je osoba radila unutar EU, uključujući vrijeme iz Hrvatske.

U Austriji je potrebna jedna godina rada za ostvarivanje naknade za nezaposlene, a ako je osoba radila jednu godinu u Hrvatskoj i jedan tjedan u Austriji, onda ima pravo na naknadu za nezaposlene u Austriji (jer je puna godina rada u EU). To je potpuno neovisno o državljanstvu, isto bi vrijedilo i ako je Austrijanac radio u Hrvatskoj, a sada dolazi u Austriju. Općenito govoreći: nejednako postupanje na temelju državljanstva općenito nije moguće iz zakonske perspektive, zaključuje 24sata.

T.N.
Foto: Unspash

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega

Objavljeno

na

By

Tjedan je u Austriji počeo pravim zimskim temperaturama. Veliki broj gradova probudio se jutros s temperaturama oko nule, a ono što će obilježiti ovaj tjedan je oblačno vrijeme praćeno jutarnjom maglom.

Magla bi se ovaj tjedan mogla zadržavati i čitav dan, a sredinom tjedna, točnije u srijedu mogle bi past i i prve pahulje snijega. Naime, snježna granica ovaj će tjedan biti znatno niža.

Što se tiče temperatura zraka, one neće prelaziti 7 stupnjeva Celzijusovih, a jutarnje će posvuda biti do maksimalnih 4.

Nastavi čitati

Austrija

Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka

Objavljeno

na

By

Većina stanovnika Salzburga (52,6%) izjasnila se protiv planirane gradske regionalne željeznice S-LINK na referendumu u nedjelju. Otprilike 17 kilometara dug, djelomično podzemni produžetak salzburške lokalne željeznice od glavnog željezničkog kolodvora do Halleina trebao je riješiti prometne probleme zagušenog grada Salzburga.

U anketi je ipak na kraju prevladao skepticizam oko milijarde dolara vrijednog građevinskog projekta.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Radna prava i pravila za godišnji odmor

Objavljeno

na

By

Često dobijamo upite što je s radnim pravima u Austriji, koja pravila vrijede i tome slično. Evo što sve možete tražiti od svog poslodavca ako radite na austrijski ugovor.

Tijekom vremena

Standardno radno vrijeme u Austriji je 40 sati tjedno. Ako se prekorači, ti sati spadaju u prekovremeni rad. Prekovremeni rad uvijek nastaje kada radnik odradi određeni vremenski fond koji proizlazi iz ugovora o radu. To može biti maksimalno 20 sati tjedno, a doplata je po zakonu u iznosu od 50% za svaki prekovremeni sat (ili 1,5 sat kredita po satu rada).

Rad preko vikenda

Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad vikendom, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad subotom i nedjeljom plaća se doplata u iznosu od 100% osnovne plaće.

Rad noću

Muškarci i žene imaju jednako pravo na noćni rad, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad noću postoji dodatna naknada od 50% osnovne plaće.

Odmor

U prvih šest mjeseci radnik ima pravo na godišnji odmor prema trajanju radnog odnosa. Za svaki odrađeni mjesec zaposlenik ima pravo na 2 dana godišnjeg odmora. Od druge godine ima pravo na puni godišnji odmor od najmanje 5 tjedana (30 radnih dana), a nakon 25 godina radnog staža ima pravo na 6 tjedana (36 radnih dana). Osobe s invaliditetom i maloljetnici nemaju pravo na više dana godišnjeg odmora, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.

Minimalna plaća i 13. i 14. plaća

Minimalna plaća u Austriji nije čvrsto utvrđena zakonom, regulirana je kolektivnim ugovorima. Plaćanje je također ugrađeno u njih 13. i 14. plaću, kao i druge naknade. 13. plaća predstavlja božićnicu a 14. plaća opet regres. Sam iznos utvrđuje se ovisno o važećem kolektivnom ugovoru. No, ona teži biti na razini mjesečne plaće, ne niže od one koja je navedena u kolektivnom ugovoru. U slučaju da niste radili cijelu kalendarsku godinu, 13. i 14. Vaša će se plaća isplaćivati u alikvotiranim iznosima ovisno o broju mjeseci rada. Imat ćete pravo nakon 5 mjeseci zaposlenja. Ako ste radili punu godinu, imate pravo na udvostručenu mjesečnu plaću, piše atena.sk.

PN (invaliditet)

U slučaju bolesti, ozljede na radu, profesionalne bolesti ili potrebe za odmorom i oporavkom, imate pravo na isplatu 100% svoje plaće, a zatim 50%. Duljina isplate ovisi o trajanju radnog odnosa, a visina plaće ovisi o vašim primanjima u zadnjem mjesecu prije bolovanja. Kao zaposlenik dužni ste poslodavca obavijestiti o svojoj nesposobnosti za rad. Ako se tijekom godišnjeg odmora razbolite duže od 3 dana, to vam se ne uračunava u godišnji odmor. No, ovu činjenicu potrebno je prijaviti poslodavcu i potkrijepiti liječničkom potvrdom.

Trajanje radnog odnosaDuljina isplate 100% plaćeDuljina isplate 50% plaće
1 godina6 tjedana4 tjedna
2 – 15 godina8 tjedana4 tjedna
16 – 25 godina10 tjedana4 tjedna
26 godina i više12 tjedana4 tjedna

Obiteljski dodaci

Zahtjev za dječji doplatak moguće je podnijeti 5 godina unatrag od mjeseca u kojem je austrijska porezna uprava nadležna za te doplatke prihvatila zahtjev. Za obiteljske dodatke možete se prijaviti do 18. godine. godine starosti djeteta, odn do svoje 24 godine života, ako je redoviti student na visokom učilištu. Pravo na obiteljski dodatak imaju djetetov roditelj, posvojitelj, očuh ili osoba čijoj je skrbi dijete povjereno.
Iznos obiteljskog dodatka ovisi o dobi djeteta:

  • od rođenja – 120,61 €
  • od 3 godine – 128,97 €
  • od 10 godina – 149,70 €
  • od 19 godina – 174,68 €

Doplate za ljetovanje

Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad u dane blagdana, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad na dan praznika postoji doplata u iznosu od 100% osnovne plaće. U Austriji su sljedeći dani državni praznici:

  • Nova godina – 1. siječnja
  • Tri kralja – 6. siječnja
  • Uskrsni ponedjeljak (pokretni blagdan)
  • Praznik rada – 1. svibanj
  • Uzašašće Gospodnje (pokretni blagdan)
  • Duhovski ponedjeljak (pokretni blagdan)
  • Tijelovo (pokretni blagdan)
  • Velika Gospa – 15. kolovoz
  • Državni praznik – 26. listopad
  • Blagdan Svih svetih – 1. studeni
  • Bezgrešno začeće – 8. prosinac
  • Božić– 25 prosinac
  • Božić – 26 prosinac

Rodiljna/roditeljska naknada

Zaštitno razdoblje za trudnice počinje 8 tjedana prije očekivanog rođenja djeteta, a završava 8 tjedana nakon njega, što je 100% plaća za 16 tjedana. U tom razdoblju žena ne smije obavljati svoj posao, ali radni odnos traje i umjesto plaće isplaćuje se rodiljna naknada.

Roditelji imaju pravo na neplaćeni roditeljski dopust do navršene 2 godine života djeteta. Minimalno trajanje roditeljskog dopusta je 2 mjeseca. Za to vrijeme mogu se koristiti doplatci za brigu o djeci. od 1. siječnja 2010. roditelji ste čija su djeca rođena nakon 30 rujna 2009. mogu birati između 5 vrsta doprinosa. Jedan od modela temelji se na visini prihoda. Nakon završetka roditeljskog dopusta, žena je zaštićena od otkaza tijekom 4 tjedna nakon završetka roditeljskog dopusta ili razdoblja nakon završetka roditeljskog dopusta.

Mirovina

Ako ste u Austriji uplaćivali mirovinsko osiguranje dulje od godinu dana, imate pravo na alikvotni iznos austrijske mirovine. Ako ste uplaćivali mirovinsko osiguranje manje od godinu dana, plaćeni mjeseci se neće izgubiti, već će se dodati mjesecima koje ste radili u svojoj zemlji. Do 2024. zakonska dob za odlazak u mirovinu za žene bit će 60 godina. godine, od 2033. bit će u 65 godine. Za muškarce se dob ne mijenja, zakonska dob za odlazak u mirovinu uvijek će biti 65 godina. godine.

Dopust za njegu (OCR)

Ako brinete o članu obitelji koji živi s vama, pod određenim uvjetima možete dobiti dopust dok još primate plaću. Radni dopust radi njege i njege osigurava se u trajanju od 1 tjedna. U slučaju djece kojoj je potrebna skrb, moguć je dodatni tjedan po kalendarskoj godini ako dijete još nije navršilo dvanaest godina. O bolesnom djetetu može se brinuti i roditelj koji ne živi u zajedničkom kućanstvu, piše atena.sk.

Nastavi čitati
LM