Hrvati u iseljeništvu
Od 2013. godine pa do danas u Njemačku iselilo 310.000, a u Austriju 20.000 hrvatskih državljana
U Njemačku se od 2013. do danas iselilo oko 310.000 hrvatskih državljana, što je 85 posto ukupnog broja iseljenih u tom razdoblju, 20.000 ih je odselilo u Irsku, isto toliko u Austriju te još oko 20.000 u sve ostale zemlje.
Rezultati su to istraživanja “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj“ koje je znanstvenik doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta proveo u Njemačkoj na uzorku od 1200 ispitanika 2018. godine i 534 ispitanika ove godine, prenosi Glas Hrvatske.
Jurić dodaje da je bitno uzeti u obzir i činjenicu da su iseljenici, u pravilu, prvih tri do pet godina zadovoljniji svojom odlukom o iseljenju nego poslije, jer nakon prvotne patnje, u pravilu, nastupa duži period zadovoljstva odlukom o iseljenju. Iseljenik tada ima osjećaj da napreduje te da mu raste životna snaga, međutim, kada dosegnu određenu razinu i sve ponovno postane rutina, kod mnogih se pojavljuje sumnja u ispravnost odluke i preispitivanje koje može potrajati godinama.
Mladi žele uređen sustav
– Istraživanje pokazuje da traže uređen sustav. Ljudima je naprosto dosta jurnjave za vezom i poznanstvima oko svakog životnog problema. Dosta im je neizvjesnosti i straha od budućnosti, ali i potplaćenosti i poniženja. Korupcija je učinila više štete hrvatskom nacionalnom identitetu nego što je oštetila gospodarstvo. Posljedica korupcije i nepotizma je nestajanje osjećaja zajedništva i solidarnosti, a koji bi trebao biti temelj društva – rekao je Jurić, dodajući da dio iseljenih Hrvata, pogotovo mlađe generacije, počinje doživljavati hrvatski nacionalni identitet kao prijevaru kojom politička kasta manipulira kako bi se bogatila i zadržavala sebe na položaju.
– U zdravom društvu varalice se moraju kazniti, a trud se mora nagraditi. Ako vam netko ne uvažava i ne nagrađuje trud, ne preostaje vam drugo nego otići tamo gdje se nadate da će se to dogoditi – napominje Jurić.
Istraživanje o motivima iseljavanja
– U analizi životnih vrijednosti vidjeli smo da mladi ne odlaze radi novca, odnosno da bi se brzo obogatili ili što brže došli do što veće plaće, što je glavna teza hrvatskih političkih elita. Da glavni motivi iseljavanja nisu isključivo ekonomski, vidimo i iz činjenice da je više od polovine iseljenika imalo radno mjesto u Hrvatskoj. Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da je glavni poticaj odlasku predodžba da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja. Percepcija iseljenika je da se hrvatsko društvo moralno slomilo, a naša istraživanja ukazuju na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja – ističe Jurić.
– Ovo je istraživanje nastavak moga istraživanja o motivima iseljavanja, a pokazalo je da iseljenici smatraju da domovinska i iseljena Hrvatska nisu učinkovito i uspješno povezane, kao i to da Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i njeguju brojne predrasude te da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne iseljenicima – naglašava Jurić, čije će istraživanje uskoro biti objavljeno u knjizi “Gastarbeiter Millennials”.
Jurić zaključuje da su visokoobrazovani, zaposleni i osobe u braku danas znatno skloniji migriranju, što u prijašnjim migracijama nije bio slučaj. Dominantno obilježje ovoga iseljeničkoga vala je, dodaje, iseljavanje kompletnih obitelji, što je u prijašnjim migracijama u Njemačku također bilo rijetko. Najveću sklonost migriranju iskazuju ljudi u dobi između 20 i 35 godina, koji predstavljaju najproduktivniji dio društva.
Hrvati u Austriji
Hrvati iz Austrije pred Božić darivali djecu Lovasa i Opatovca u Hrvatskoj
Lovaski dom kulture 07. prosinca bio je dupke pun, ispunjen prvenstveno dječjim osmjesima i radošću. Povod tome bio je dolazak naših donatora – Hrvata iz Austrije, koji su kroz akciju “U susret Božiću” organizirali prikupljanje darova za svu djecu Lovasa i Opatovca u dobi od 0 – 14 godina.
Sve prikupljene darove, ukupno 132 paketa, dopremili su u Lovas organizatori Jelica i Franjo Blažević, uz pomoć Marice i Ante Kovačića. Ovi dobri ljudi ovakve dobrotvorne akcije organiziraju već dugi niz godina, a ovaj su put darove podijelili u općinama Lovas i Bogdanovci.
Mi im se od srca zahvaljujemo na svom velikom trudu, kao i na tome što su nas još jednom podsjetili kolika je radost dijeljenja i koliko je bitno misliti na druge. Donijeli su nam toplinu i radost oko srca, a poznavajuć ih, vjerujemo da su njima najveća nagrada osmjesi koje su donijeli na dječja lica.
(T.Cirba / opcina Lovas)
Hrvati u svijetu
Hrvat Marko (34) preminuo u Irskoj, iza njega ostali supruga i troje djece – sada trebaju pomoć
Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi.
Marko Tranpa, mladi Pločanin, iznenada je preminuo u 34. godini života od posljedica aneurizme. Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi. Njegovi prijatelji, koji su ostali bez riječi zbog ovog gubitka, pokrenuli su apel za prikupljanje sredstava putem stranice GoFundMe.
Do trenutka pisanja ovoga članka, uplaćena je preko 500 donacija, a prikupljeno je više od 20.000 eura. Ako i vi želite pomoći, to možete učiniti uplatom na ovome linku. Prikupljena sredstva bit će namijenjena njegovoj obitelji, kako bi im se olakšali ovi teški trenuci.
Marko je, inače, bio igrač i direktor kluba FC Croatia Fermoy, a iz kluba su se oprostili od njega riječima zahvale. Od mladoga Pločanina oprašta se i njegova obitelj. “Hvala ti na svoj ljubavi, sreći i na našoj divnoj djeci. Obećajem da ću ih čuvati i pričat ćemo o tebi svaki dan. U svakoj pjesmi, u svakoj kavi, u svakom mirisu, u svakom smijehu ću te naći. Prekršio si obećanje, obećao si da ćemo skupa, stari i naborani, umrijeti zagrljeni u krevetu. Opraštam ti to. Srest ćemo se ponovo, ljubavi moja”, napisala je njegova supruga na Facebooku.
Hrvati u BiH
Ugledni magazin objavio listu najljepših mjesta u Europi: Jajce na 2., a Motovun na 11. mjestu
Putopisci magazina Time Out odabrali su 18 najljepših mjesta u Europi, a na njemu se našlo jedno mjesto iz Hrvatske te jedno iz BiH.
Na 11. mjestu našao se najmanji grad na svijetu – Motovun u Istri.
“Srednjovjekovna arhitektura. Valovita zelena brdašca. Pogled na vinograde. Motovun, drevno selo u istarskim brežuljcima, ima sve što možete poželjeti za jedan slikoviti europski stari grad. Motovun je duboko u zemlji tartufa i vina, što znači da su hrana i piće vrhunski. Jednostavno nema ništa bolje nego provesti poslijepodne upijajući poglede s gradića na vrhu brda uz nekoliko čaša istarskog roséa”, opisan je Motovun u Time Outu.
Na visokom drugom mjestu našlo se mjesto Jajce koje se nalazi u BiH.
“U Bosni i Hercegovini ne manjka lijepih mjesta, ali teško da ijedno može nadmašiti čari Jajca. Veličanstveni 22-metarski slapovi Plive zauzimaju najviše mjesto, a spektakularnu sliku uokviruje grad s tvrđavom na vrhu. Plivsko jezero i njegovi prekrasni mlinovi nalaze se odmah izvan grada, dok gradska kolekcija osmanske arhitekture, kršćanskih crkava i samostana, tajanstvenih katakombi i jugoslavenske povijesti prikazuje Bosnu i Hercegovinu u njenom apsolutnom najboljem izdanju“, kaže autor Time Outa, prenosi Slobodna Dalmacija.
Na listi je još nekoliko ex-yu ljepotica koje konkuriraju norveškim fjordovima, grčkim plažama, francuskim dinama…
Bledsko jezero u Sloveniji već smo navikli vidjeti na ovakvim listama, svi su očarani tom “staklenom” površinom vode u kojoj se zrcale zeleni brežuljci i otočićem s crkvicom s kojeg se čuje “zvono želja”.
Crnogorski adut je Gospa od Škrpjela, otočić koji krasi Boku Kotorsku, a koji je u tekstu predstavljen kao “jedinstveno mjesto hodočašća i simbol vjere u Crnoj Gori, do kojeg se iz Perasta stiže brodom za samo 5 eura”.
Legenda kaže da su 1452. godine mornari na hridi usred mora pronašli ikonu Majke Božje s djetetom, pa je od tog dana, 22. srpnja, nastala tradicija da mornari, nakon povratka s uspješne plovidbe, polažu ovdje kamenje – i tako je nastao otok, piše Slobodna Dalmacija.
Pogledajte cijeli popis.
Najljepša mjesta u Europi prema izboru časopisa Time Out
- Norveški fjordovi, Norveška
- Jajce, Bosna i Hercegovina
- Plaža Xerokambos, Grčka
- Ulica Alberta, Riga, Latvija
- Bledsko jezero, Slovenija
- Alberobello, Apulija, Italija
- Westmanejar, Island
- Kraljevski Alcazar u Sevilli, Španjolska
- Zermatt, Švicarska
- Dune du Pilat, Francuska
- Motovun, Hrvatska
- Aročarski Alpi, Škotska
- Gospa od škrpjela, Crna Gora
- Zimska bašta Gliptoteketa, Kopenhagen, Danska
- Put divljine, Laponija, Švedska
- Schlachtensee, Nemačka
- Otok Giglio, Toskana, Italija
- Jardim do Morro, Porto
You must be logged in to post a comment Login