Panorama
Obljetnica Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Na današnji dan, 15. siječnja 1992., Hrvatsku je priznalo svih 12 članica Europske unije, koliko ih je Europska zajednica brojila u tom trenutku, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Bilo je to punih šest mjeseci nakon što je 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio povijesnu Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Dotad su Hrvatsku, nakon Slovenije, već bili priznali Litva (30. srpnja 1991.), Ukrajina (11. prosinca), Latvija (14. prosinca), Island (19. prosinca), te Estonija (31. prosinca), kao i San Marino i Sveta Stolica, (13. siječnja). Dan kasnije Hrvatsku je priznalo još devet država, od Australije, Novog Zelanda, Čilea, Argentine i Urugvaja, do Slovačke, Češke, Švedske i Lihtenštajna. Hrvatska je tako postala nezaobilazni međunarodni čimbenik na karti svijeta, suverena država priznata unutar svojih međunarodno priznatih granica.
Za Hrvatsku, izloženu velikosrpskoj agresiji i s okupiranim dijelovima svojeg teritorija, čin međunarodnog priznanja značio je da zauzima svoje ravnopravno mjesto među državama svijeta i da ostvarena neovisnost nikad više neće biti dovedena u pitanje. Kao kruna učvršćenja međunarodnog položaja Hrvatske ubrzo je došao i ulazak u članstvo Ujedinjenih naroda, 22. svibnja 1992.
Nakon pobjede u Domovinskom ratu, šest godina kasnije, 15. siječnja 1998., uspješno je dovršen postupak mirnog povratka okupiranih teritorija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Bio je to ujedno i završetak najuspješnije operacije izgradnje mira u povijesti Ujedinjenih naroda, koja do danas predstavlja model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta. Za uspjeh mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja odlučujuća je bila mirnodopska vizija i državničko vodstvo prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana.
,,Obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja veliki su datumi u hrvatskoj povijesti. Obilježavamo ih s ponosom na sva naša postignuća i s trajnom zahvalnošću hrvatskim braniteljima i svima koji su podnijeli žrtvu za slobodu i samostalnost Hrvatske. U protekla tri desetljeća, nakon što se uspješno izborila za međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, Hrvatska se na međunarodnoj razini politički afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i danas je relevantan partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama. Usto u prvoj polovini 2020. prvi je put predsjedala Vijećem Europske unije u dosad nezabilježenim okolnostima za Europu i svijet. Nastavljajući osnaživati međunarodni položaj Hrvatske, Vlada predano radi na ostvarivanju i preostala dva strateška cilja: ulasku u europodručje i u Schengenski prostor’‘, izjavio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
- E-Control: Kupci u Austriji za struju i plin često plaćaju previsoke cijene
- Zašto u dijelovima Austrije “nestaje svjetla”
- Opskrba plinom za zimu 2025/26 u Austriji je osigurana
- Policija u Austriji najavljuje pojačane granične kontrole zbog opasnosti od bolesti
- “Krigla piva za 6 eura” – Cijene rastu zbog troškova energije
Panorama
Od subote – Alarm za “krvavu kišu” u cijeloj Austriji
Od petka ujutro ponovno Saharska prašina prelazi preko Austrije. Za subotu su najavljene padaline – tada bi mogla pasti i “krvava kiša”.
“Krvlava kiša” zvuči kao naziv novog horor romana Stephena Kinga ili neko staro vikinško ritualno ime, no u stvarnosti se radi o fascinantnom prirodnom fenomenu, kada kišnica poprimi crvenkastu boju.
Do toga dolazi kada fini prašinski čestice iz Sahare, putem vjetrova, dospiju u atmosferu i pomiješaju se s padalinama. Prašina sadrži željezni oksid, koji kiši daje karakterističnu crvenu boju.
Saharasta prašina prekriva Austriju, dolazi krvava kiša
Od petka poslijepodne (28. ožujka) ogromna prašina iz Sahare prekriva cijelu Austriju. Do subote navečer (29. ožujka) moglo bi biti i jakih zagađenja prašinom. Pozor: Saharska prašina može imati zdravstvene učinke, osobito za osobe s respiratornim problemima ili srčanim bolestima, donosi Heute.
Preporuke za zaštitu
Preporučuje se izbjegavati fizičke aktivnosti na otvorenom kada je koncentracija prašine visoka, a ako je potrebno, koristiti zaštitu poput maski za disanje. U nekim slučajevima, najbolje bi bilo ostati kod kuće.
Zdravstveni učinci Saharske prašine
- Povećana koncentracija čestica: Saharska prašina sadrži sitne čestice koje mogu prodrijeti duboko u dišne puteve, što može pogoršati bolesti poput astme.
- Irritacija dišnih puteva: Udah Saharske prašine može izazvati iritaciju dišnih puteva, što kod osjetljivih osoba može izazvati akutne tegobe.
- Povećan rizik za plućne bolesti: Osobito sitne čestice mogu povećati rizik od plućnih bolesti jer mogu ući u krvotok.
- Alergije i pelud: Saharska prašina može se miješati s peludom i povećati opterećenje za alergičare.
Padaline + Saharska prašina = Krvava kiša
S dubokim ciklonom nad Jadranom, u istočnim Alpama će u subotu biti oblačno i kišovito cijeli dan. Do večeri će se teže padaline pomaknuti s jugoistoka prema sjevernoj strani Alpa, stvarajući idealne uvjete za nastanak “krvave kiše”.
Bez brige zbog crvene kiše!
Iako naziv zvuči zastrašujuće, fenomen “krvave kiše” nije opasan, ali može ostaviti vidljive naslage na površinama, osobito na automobilima ili zgradama. To je impresivan primjer kako su globalni vremenski i klimatski obrasci povezani.
Zanimljivosti
ÖAMTC: Više od 90 posto vozača koristi sigurnosni pojas
Zakonska obveza vezanja pojasa uvedena je 1976. godine, a od 1984. za nepoštivanje slijede kazne. Iako je u početku bila kontroverzna, danas je kultura korištenja sigurnosnog pojasa na visokoj razini. Prema istraživanju ÖAMTC-a, 96 % žena i 91,8 % muškaraca redovito koristi sigurnosni pojas.
“Kad bi baš svi putnici u automobilima bili vezani, godišnje bismo spasili do 40 života,” upozorava ÖAMTC.
Rezultati istraživanja
U ožujku je ÖAMTC proveo istraživanje u svim austrijskim glavnim gradovima te analizirao 20.160 putnika u automobilima. Rezultati pokazuju da je 93,5 % ispitanika koristilo sigurnosni pojas.
Nošenje pojasa drastično smanjuje rizik od fatalnih posljedica u nesrećama. “U posljednjih deset godina, 540 osoba koje nisu bile vezane smrtno su stradale u prometnim nesrećama. Iako moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka i asistenata vožnje pomažu, sigurnosni pojas i dalje ostaje najvažnija zaštita u automobilu,” ističe David Nose, prometni stručnjak ÖAMTC-a.
Pojas, pravilna sjedeća pozicija i ispravno podešeni naslon za glavu ključni su za maksimalnu učinkovitost sigurnosnih sustava u vozilu.
Regionalne razlike u korištenju pojasa
Podaci pokazuju porast u postotku vezanih putnika, s najboljim rezultatima u Štajerskoj, Tirolu i Vorarlbergu (preko 97 %). S druge strane, Beč je najslabiji, s tek 87 % vezanih putnika.
Dok su Gornja Austrija, Burgenland, Štajerska, Tirol i Vorarlberg zabilježili poboljšanja, u Koruškoj i Salzburgu postotak vezanih putnika opao. U Beču i Donjoj Austriji situacija je ostala gotovo nepromijenjena.
Žene češće koriste sigurnosni pojas
Istraživanje je pokazalo da su žene odgovornije kada je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa. 96 % žena redovito se veže, dok je kod muškaraca taj postotak 91,8 %.
“Ovo sugerira da su žene svjesnije rizika od nenošenja pojasa, dok muškarci često podcjenjuju njegovu važnost,” zaključuje Nose.
Zanimljivosti
U Austriju se vraća omiljena vrsta Coca-Cole
Ljubitelji voćnih okusa mogu se veseliti – od početka travnja Coca-Cola Cherry postaje trajno dostupna u Austriji! Nakon godina u kojima se pojavljivala samo u ograničenim izdanjima, ovaj popularni okus sada ulazi u stalni asortiman.
“Okus trešnje je među najomiljenijima, stoga ispunjavamo dugogodišnju želju naših fanova,” izjavila je Valeria Chavarri Rodriguez, brand managerica Coca-Cole Austrija.
Nova Limited Edition i osvježeni dizajn
Uz povratak Cherry okusa, Coca-Cola je nedavno lansirala i Coca-Cola Lime Zero Sugar, koja će biti dostupna do rujna. Također, ljubitelji bezkaloričnih verzija mogu uživati u Vanilla Zero Sugar i Lemon Zero Sugar, savršenima za ljetne dane.
Osim novih okusa, Coca-Cola je modernizirala dizajn svojih bočica i limenki. “Sada svaka boja postepeno prelazi u klasičnu crvenu Coca-Cole – primjerice, Cherry ima tamnoljubičastu nijansu trešnje, dok Lime dolazi sa zelenim tonovima limete,” objasnila je Chavarri Rodriguez.
