Panorama
Običaji u ‘stranim zemljama’: U nekim zemljama vas domaćin neće ni ponuditi hranom, a u nekim ‘daju sve’
Pozivanjem svojih prijatelja i bližnjih u svoj dom, znamo se zapitati što ćemo našim gostima ponuditi na stolu. Pa se krene u intenzivnu kupovinu, raspravlja se o namirnicama i uređuje prostor. Ipak, sudeći po karti koja je postala viralna na društvenim mrežama, nekima će goruće pitanje biti bili bi uopće trebali ponuditi nešto od hrane, a neki se ne zapitaju ni to.
Naime, na internetu je objavljena karta europskih zemalja na kojoj je objašnjeno u kojim zemljama ćete biti ponuđeni hranom prilikom dolaska u goste, a gdje to nikako nemojte očekivati. Dok se za cijeli Mediteran, pod time mislimo i na Hrvatsku, smatra kako će gotovo uvijek ponuditi hranom, isto pravilo ne vrijedi i za sjever Europe. Tako ako primjerice odete u goste kod Islanđana, Nizozemaca, Danaca, Šveđana, Finaca ili Norvežana, nemojte očekivati da ćete i ”zameziti”, piše večernji.ba.
No, koliko je ta karta točna htjeli smo i sami provjeriti, pa smo tako razgovarali s nekoliko osoba koje su iz Hrvatske preselili u druge krajeve Europe te se u njihove običaje uvjerili i sami. Prvo smo htjeli provjeriti u Švedskoj, državi koja je potaknula brojne rasprave te iznjedrila i naziv ”Swedengate” jer su domaći poznati po tome da ne dijele hranu olako.
Svatko za sebe
– Hrana je po dogovoru. Ako te netko pozove, normalno je podijeliti troškove za tu hranu, kao što je i normalno da svatko donosi svoju cugu i svoju hranu – prepričava nam Dora, koja manje od godinu dana živi u Stockholmu. – To ti nitko neće ni taknuti, zna se što je čije. Može biti i da svatko donese jedno jelo za podijeliti pa se napravi švedski stol – upućuje nas Dora te nam govori kako je upravo otuda potekao naziv. A plaća se pogotovo ako se radi o nekom ”konkretnijem jelu”. – Ako te ponude primjerice tjesteninom s lososom, vjerojatno ćeš im nešto i platiti za to, ali ako te ponude čipsom sumnjam da bi se išta tražili – ukazuje Dora za večernji.ba.
Nešto labavija pravila vrijede u Norveškoj. – U Norveškoj ako te netko ciljano pozove na ručak ili večeru naravno da će te nahraniti. S druge strane ako te pozove na kavu, dobit ćeš kavu. Mislim da su prilično jasni oko toga što možeš očekivati – ispričala je Marija koja već neko vrijeme živi u Oslu.
– Mislim da generalno ima puno manje nepozvanih dolazaka nekom na vrata nego kod nas, ali mi je teško stvarno reći kolika je ta razlika jer se meni čini da nepozvani dolasci i čašćenja nestaju s našom generacijom – dodala je, napominjući kako mladi Norvežani preferiraju odlaske u kafiće i restorane, nego pozivanje gostiju u svoj dom. Naravno, uz odvojeno plaćanje.
– Ali stvarno imam dojam da je tako i u Hrvatskoj, ne znam da itko zove ljude kući i nakuhava satima kao sto su naši starci radili – mišljenja je Marija. Nešto južnije, u Amsterdamu, već više od pet godina živi Magdalena koja se prilagodila na nizozemski način života.
– Nizozemci zovu u goste i idu u goste, i ponude ti sve isto što bi ponudili i svojim prijateljima Nizozemcima, pa i svojim roditeljima, samo što je to nešto drugačije nego što je kod nas. Izuzetno su gostoprimljivi i sve to oni naprave u svojoj najboljoj namjeri, a to što to nama Balkancima izgleda oskudno i siromašno, to je naš problem, a ne njihov – kaže Magdalena.
– Poimanje ručka i doručka je samo drugačije od nas. Da je iskreno i od srca, i s njihovom mišlju da su napravili sve što su mogli, ja iskreno smatram da je, samo što je drugačije nego kod nas. Ja sam se pomirila da svi živimo život na različit način i nema potrebe upirati prstom gdje je bolje, a gdje je lošije. Tako je kako je – dodala je.
Brat izazvao kaos
Razgovarali smo i s Dragicom, Hrvaticom koja je rođena u Njemačkoj, no vratila se u Hrvatsku prije 10-ak godina.
– Kad ideš kod Nijemaca, moraš donijeti svoje meso. Ako vas je četvero možda i ne, ali za veće grupe svatko donosi svoje. Kad imaju okupljanja na ulici, onda svi zajedno roštiljaju, a ono meso koje si donio i sam ispečeš i to jedeš. Nije da svatko donese ponešto pa jede što god mu se jede, ne. Moj brat je naravno jeo tuđe meso jer otkud bi dijete znalo da smije jesti ono što je donio, pa je nastao cijeli kolaps – objasnila nam je. Ispričala nam je i jednu anegdotu koju su doživjeli kada je njen brat išao na školski izlet. Škola je organizirala, a roditelji su plaćali djeci hranu.
– Kad se odlazilo na izlete, onda se sat vremena raspravljalo o tome hoće li po djetetu biti cijeli perec ili pola, to su te neke fascinantne stvari – ukazuje nam Dragica, dodajući kako je puno drugačije kada se odlazi u goste kod prijatelja koji su Hrvati, Talijani ili Portugalci.
– To inače bude kao i u Hrvatskoj. Pozivaju te i daju to što god hoćeš. Drugačije je jedino kod Nijemaca. Tu ne bude velikih količina hrane, to bude kvalitetno meso, ali po svakome po dva komadića mesa – nema prežderavanja kao kod nas. Ipak, nisam doživjela da moram platiti ako nešto pojedem – kazala je. A u Hrvatskoj, govori nam Zagrepčanka Višnja s kojom smo razgovarali o tome ”kako je kod nas”, hrana joj je za goste gotovo pa obavezna. Ako ništa drugo, ponudi se barem 10 puta, a na kraju na stol i stavlja plata s narescima i sirevima.
– I prije su se isto tako stavljali domaća šunka, špek, vrhnje, sve. Za svakoga je vrijedilo. Ali, kod nas se nije išlo toliko često u goste jer su ljudi radili na zemlji po cijele dane. Kada je moj otac još prije 40 godina išao po svinju u Zagorje, ljudi su mu tamo napravili sir s vrhnjem i dali mu špek i kobasice, a prvi put u životu su ga vidjeli – zaključila je Višnja.
Panorama
Usne iz snova: Kako hijaluronski fileri transformiraju izgled
No, prije svega treba znati i da su pune, senzualne usne odlika mladolikog i svježeg izgleda. No, kako starimo, koža postaje opuštenija i to utječe na naše usne, osobitu gornju. Gornja usna se tako kod mnogih prirodno stanjuje, smanjuje i spušta. No za taj i sve druge estetske probleme rješenje imaju u Poliklinici Kvaternik.
No, prije nego što pretražite njihove usluge na umu vrijedi imati i činjenice iz teksta koji slijedi.
Što su hijaluronski fileri?
Hijaluronski fileri su gelovi temeljeni na hijaluronskoj kiselini – prirodnoj tvari koja se nalazi u našoj koži, zglobovima i vezivnim tkivima. Hijaluronska kiselina ima sposobnost vezivanja vode, što omogućuje održavanje volumena i hidratacije u koži. Kada se koristi u estetskim tretmanima, hijaluronski fileri pružaju instantni volumen i glatkoću, čineći kožu čvršćom i pomlađenijoj.
Za usne, hijaluronski fileri dolaze u različitim vrstama i gustoćama, ovisno o željama klijenta i potrebama kože. Tako se mogu postići različiti efekti, od blage hidratacije do dramatičnog volumena i punine.
Zašto ljudi biraju hijaluronske filere za usne?
Prirodni izgled
Jedna od glavnih prednosti hijaluronskih filera za usne je sposobnost stvaranja prirodnog, nenametljivog izgleda. Filer se može precizno ubrizgati u različite dijelove usne, čime se postigla ravnoteža i simetrija bez drastičnih promjena. Tretman je prilagodljiv i omogućuje precizno oblikovanje prema željama klijenta.
Instantni rezultati
Već nakon prvog tretmana, klijent može primijetiti poboljšanja u obliku i volumenu usana. Rezultati su odmah vidljivi, a oporavak je minimalan – većina ljudi se može vratiti svojim dnevnim aktivnostima odmah nakon tretmana. Usne mogu izgledati punije, mladolikije i definirane, što doprinosi samopouzdanju.
Sigurnost i minimalni rizici
Hijaluronski fileri su siguran tretman kada ih izvodi stručna osoba. Budući da je hijaluronska kiselina prirodni sastojak koji se već nalazi u ljudskom organizmu, rizik od alergijskih reakcija i komplikacija je minimalan. Osim toga, ako klijent nije zadovoljan rezultatima, filer se može otopiti enzimom, čime se vraća prethodni izgled.
Prilagodljivost
Jedna od ključnih prednosti hijaluronskih filera je njihova prilagodljivost. Estetski liječnici mogu prilagoditi količinu filera potrebnu za postizanje željenog rezultata, bilo da se radi o blago povećanim usnama ili dramatičnijem volumenu. Uz to, tretman se može ponovno ponoviti prema potrebi kako bi se održali rezultati.
Poboljšanje simetrije i kontura
Mnogo ljudi ima prirodne nesimetričnosti u obliku usana. Hijaluronski fileri omogućuju ispravljanje tih nesimetrija, što rezultira uravnoteženijim i harmoničnijim izgledom lica. Korištenjem filera može se precizno oblikovati linija usana, a naročito gornja usna, koja je često podložnija starenju i gubitku volumena.
Kako izgleda postupak?
Postupak apliciranja hijaluronskih filera za usne obično traje između 20 i 30 minuta. Prvo se na usne nanosi lokalni anestetik kako bi se smanjila nelagoda tijekom tretmana. Zatim, estetski liječnik precizno ubrizgava hijaluronski filer u usne, prateći konture i oblik prema željama pacijenta. Tretman je relativno bezbolan, a minimalni otoci i crvenilo obično nestaju unutar nekoliko sati do jednog dana.
Kako održati rezultate?
Iako rezultati hijaluronskih filera za usne mogu trajati od 6 do 12 mjeseci, ovisno o tipu filera, vrsti kože i načinu života, važno je održavati hidrataciju usana. Preporučuje se izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu i korištenje proizvoda za usne koji hidratiziraju i štite kožu. Ako želite dugoročne rezultate, povremeno ponavljanje tretmana održat će usne punima i glatkima.
Hijaluronski fileri za usne omogućuju transformaciju izgleda uz minimalnu invazivnost i brz oporavak. Bilo da želite punije usne, poboljšanje simetrije ili jednostavno hidrataciju, hijaluronski fileri nude siguran, učinkovit i personaliziran način za postizanje željenog rezultata. Uz ovu tehnologiju, “usne iz snova” više nisu samo san – postale su dostupne svima koji žele unaprijediti svoj izgled i samopouzdanje.
Za sve informacije i savjete najbolje je prvo posjetiti lječnike i stručnjake iz Poliklinike kvaternik.
Zanimljivosti
Dobre ocjene za dječja sjedala u ÖAMTC testu
Dvanaest od 15 dječjih sjedalica dobilo je ocjenu “Dobar” na ÖAMTC testu. To znači da postoji širok izbor sjedala koja se preporučuju “gotovo bez rezervacije”, stoji u priopćenju kluba. Najviša ocjena izostala je samo zbog “malih mogućnosti za poboljšanje na raznim područjima”. Ispitani kriteriji bili su sigurnost, rukovanje, ergonomija i sadržaj štetnih tvari.
Jedan model nije dobio ocjenu “nedovoljno”: tijekom testa zagađivača, “pronađena je značajna količina formaldehida” u materijalu pokrova Snuglite i-Size iz Graza, prema ÖAMTC-u. Sumnja se da je tvar kancerogena. Žalostan rezultat, prema ÖAMTC-u, lagana i sigurna dječja sjedalica inače se dobro pokazala.
Najbolji model na testu dolazi iz Thulea: kombinacija dječje sjedalice Maple i Alfi Base je promašila ocjenu “vrlo dobro”. Međutim, razlike između dvanaest sjedala ocijenjenih s “dobrim” bile su ograničene na detalje.
Na primjer, model Besafe Beyond bio je jedan od najsigurnijih na testu, ali je morao pristati na kompromise u pogledu ergonomije, posebno kada se koristi s Isofix bazom. Dva sjedala iz Britax Römera (Baby-Safe Core + Basis) i Joie (i-Bold) koja su ocijenjena kao “zadovoljavajuća” pokazala su slabosti u frontalnim udarima.
Proizvođač Doona slijedi novi koncept s modelom “i”, koji se može koristiti i s i bez baze i dobio je ocjenu “Dobar”: Ova sjedalica za bebe ima šasiju na rasklapanje, tako da se ne mora nositi izvan auta. Prema ÖAMTC-u, to je prihvatljivo rješenje ako u prtljažniku nema mjesta za dječja kolica.
To što to nije bilo dovoljno za bolju ukupnu ocjenu uglavnom je posljedica donekle kompliciranog rukovanja. ÖAMTC preporučuje da se prije kupnje informirate o ponudi i kupujete u specijaliziranim trgovinama, a ne putem interneta. Pri kupnji treba imati i auto i dijete: ne odgovara svako sjedalo svakom autu i ne staje svako dijete dobro u svako sjedalo.
Zanimljivosti
Hrvati i Austrijanci među najljubaznijim ljudima u Europi
Magazin za putovanja Condé Nast Traveler objavio je listu europskih država s najljubaznijim ljudima za 2024. godinu, a o tome su odlučivali glasovi čitatelja. “Mnogo je čimbenika koje treba uzeti u obzir kada rezervirate odmor iz snova: smještaj, klima i kuhinja. Ipak, u konačnici, ljudi su ti koji čine neko mjesto posebnim ili ga uništavaju”, piše poznati magazin.
Prvo mjesto zauzela je Austrija s 98.33 posto glasova te tako prestigla prošlogodišnju pobjednicu Irsku koja je ove godine zauzela drugo mjesto.
Hrvatska se također nalazi na popisu, i to na visokom trećem mjestu sa skoro 93 posto glasova čitatelja.
“Ova zemlja je možda mala, ali je bogata nacionalnim parkovima, UNESCO-ovom svjetskom baštinom i šljunčanim plažama. Šetajte kamenim uličicama dubrovačkog starog grada, okruženog srednjovjekovnim zidinama ili se sunčajte na prekrasnoj plaži na otoku Braču poznatoj kao Zlatni rat”, pisalo je u magazinu.
Nakon Hrvatske svoje mjesto na listi našli su Portugal i Grčka. Prema njihovim riječima, Portugal je ostavio snažan dojam na njihove čitatelje, a smatraju da će pri svakom dolasku u Grčku biti zagrljeni i dočekani “poput rođaka koji se vraća kući nakon dugog puta”.
10 europskih zemalja u kojima žive najljubazniji ljudi:
- Austrija
- Irska
- Hrvatska
- Portugal
- Grčka
- Island
- Švicarska
- Turska
- Španjolska
- Francuska
