Panorama
Običaji i tradicija Austrijanaca za vrijeme Božića
Jedna od najistaknutijih austrijsih tradicija za vrijeme blagdana su božićne tržnice ili kako se ovdje to zove „Tržnice malog Isusa“ (Christkindlmärkte).
Prije Božića, mnoge austrijske općine i gradovi organiziraju božićne tržnice početkom studenog. Tržnice nude razne vrste kuhanog vina i punča za djecu, ukusne tradicionalne delicije poput licitarskih srca i čokoladnog voća te pjevanje božićnih pjesama.
Obavezno za svaku obitelj je otići u šumu, ubrati grane jele te se okupiti s članovima obitelji i prijateljima na malu proslavu vezivanja grana i stvaranja adventskog vijenca. Nekada davno je adventski vijenac brojao 24 svijeće, a danas postoje samo četiri koje predstavljaju četiri nedjelje Došašća. Svake nedjelje se pali po jedna (dodatna) svijeća. Mnoge obitelji koriste razne boje koje stavljaju na vijenac. Obavezno je staviti tri ljubičaste i jednu ružičastu svijeću. Ružičasta svijeća predstavlja treću nedjelju Došašća, koja se zove Gaudete, a vijenac simbolizira pobjedu nad tamom.
Uz vijenac, obavezno je u kući imati i adventski kalendar. Bili mlađi ili stariji, kalendar će vas uvijek obradovati. Sve počinje 1. prosinca, a 24 dana do Badnjaka otvaraju se mali prozorčići koji iza sebe kriju mala slatka iznenađenja.
Bitan dan za vrijeme Došašća je Dan sv. Barbare (Barbaratag), kada se tradicionalno odsjeće grana jabuke ili trešnje te odnese u kuću. Ako grana procvjeta do Badnjaka, to označava sreću i zdravlje za cijelu obitelji. Pojedine pokrajine u Austriji imaju i tradiciju reći da je vjenčanje pred vratima, ako grana procvjeta.
Sveti Nikola 6. prosinca je tradicija koja donosi osmijeh na lica naših najmlađih. Sv. Nikola djecu koja su bila dobra nagrađuju mandarinama, orasima i čokoladom, a s njim je nekada i vjerni pratitelj Krampus, lik iz horora s rogatom maskom, glasnim zvonima i štapom. Prvobitno se vjerovalo da Krampus donosi sreću, blagoslov i plodnost za nadolazeću godinu te da tjera sve loše, a danas je Krampus samo za onu djecu koja su u prošloj godini bila posebno zločesta.
Badnjak počinje tako što se tijekom dana ukrašava božićno drvce, kuha gozba i/li prisustvuje božićnoj misi, a navečer se otvara prozor i čeka Krist. Poklone u Austriju ne donosi Djed Božićnjak nego mali Isus. Božićno drvce je obično od smreke ili jele i ukrašuje se najkasnije do Badnjaka. Tradicija je da se malo djeci prenosi kako mali Isus ukrašava drvce, a u stvarnosti roditelji potajno ukrašavaju drvce preko noći. Pojedine obitelji imaju i tradiciju zajedničkog ukrašavanja božićnog drvca u jutarnjim satima 24. prosinca.
Svijeća za mir želi podsjetiti na Isusovo rođenje i također zastupa miran suživot, od Betlehema do dnevne sobe u Austriji. Od 1986. godine postoji običaj ORF-ove kampanje „Licht ins Dunkel“ (Svjetlo u tamu) kada dijete iz Gornje Austrije ima zadatak donijeti svjetlost svijeća iz Betlehema u Austriju.
Tradicije božićne gozbe su različite od pokrajine do pokrajine. U Gradišću se često jede guska s okruglicama od crvenog kupusa i krumpira, dok u Štajerskoj postoje tipične božićne poslastice u obliku hladnih jela, jer se pečenje ovdje poslužuje tek 25. prosinca. U Vorarlbergu se jede raklet, u Koruškoj dimljene kobasice, kiseli kupus i crni kruh, a mnoge druge obitelji na Badnjak jedu ribu poput šarana.
Obavezno je slušati božićne pjesme poput „Stille Nacht“, „Oh Tannenbaum“, „Alle Jahre wieder“, ali i u dijalektu „Es wird scho geli dumpa“. Nakon gozbe je obavezna sveta misa Polnoćka, koju Austrijanci zovu „Christmette“. Tradicionalno započinje u ponoć.https://www.youtube-nocookie.com/embed/ohhXZtgO3J8
Na Štefanje, blagdan sv. Stjepana, se još jednom kuha gozba i provodi vrijeme zajedno sa najmilijima. Tada se jednu posljednji kolačići spremljeni za Badnjak. Božićno drvce ostaje ukrašeno do Sv. Tri kralja, 6. prosinca.
Još jedna divna tradicija su Raunächte (Dimne noći), 12 noći u kojima se stvara dim u kući protiv loših duhova, zla i nestašluka. Četiri najbitnije dimne noći su Thomasnacht 21. prosinca, Badnjak 24. prosinca, Silvestrovo 31. prosinca te Noć sv. Tri kralja 5. siječnja. Ovog dana se ne pere veš i ne suši.
Autor teksta: Antonio Šećerović
Zanimljivosti
Dubai čokolada iz Lindta uskoro će biti dostupna u Beču
Čokolada s pulpom pistacija, anđeoskom kosom i tahinijem hit je na TikToku. Lindt svoju Dubai čokoladu sada prodaje i u Austriji.
Vrlo je tražena – i iznimno skupa: govorimo o Dubai čokoladi. “Chocolate Gold”, koji košta oko 15 eura. Posebno je postala popularna nakon Tik Tok priča. Pločice punjene pulpom pistacija i “nitima od tijesta za anđeosku kosu” brzo se rasprodaju na internetu, a potraga za čokoladom u nekoliko supermarketa koji ih nude je ogromna.
Sada Lindt Austrija nastavlja trend i od 30. studenog izdaje ograničeno izdanje “Lindt Dubai Chocolade”. Kako izvještava tvrtka, ručno rađena čokolada dostupna je u odabranim Lindtovim shopovima, počevši od Stephansplatza u Beču. Daljnji datumi i mjesta prodaje bit će objavljeni putem Instagram računa.
Osnova Lindt Dubai Chocolade je mliječna čokolada koja se nježno topi i sadrži jedinstveni nadjev: 24 posto najfinije pulpe pistacija, hrskavi Kadayif (tradicionalni pramenovi tijesta za anđeosku kosu iz arapske desertne kuhinje) i kremasti tahini, pasta od prženih sjemenki sezama . Ova kombinacija navodno daje posebnu teksturu i neusporediv okus.
Lindt je u početku proizvodio samo 1000 komada čokolade. Svaka ploča je ručno pakirana u visokokvalitetnu kutiju i potom numerirana. Cijena je u skladu s tim ponosna: ona iznosi impresivnih 14,99 eura po čokoladi.
Zanimljivosti
Ludnica u Frankfurtu na novom izdanju Hrvatske noći, goste zabavljalo 10 izvođača
U subotu navečer u prepunoj Areni u Frankfurtu održala se Hrvatska noć, događaj koji svake godine okuplja Hrvate u inozemstvu. I ove godine koncert je okupio velik broj ljudi, a publiku je zabavljalo ukupno 10 izvođača.
Nakon Dražena Zečića, Tihe Orlića i grupe Parni Valjak, posjetitelje su zabavili Mate Bulić, Petar Grašo, Jelena Rozga i Željko Bebek.
Uz njih, na Hrvatskoj noći nastupili su i Neno Belan, Dalmatino i Lidija Bačić, koji su zabavljali prisutne tijekom deset sati programa, a i ove godine okupio se velik broj ljudi. Na koncertu su se mogle vidjeti hrvatske zastave, ali i zastave Hajduka i Dinama.
Zanimljivosti
Poznati bh. glumac u Austriji završio na policiji
Bh. glumac Enis Bešlagić (49) otkrio je da je završio na policiji u Austriji. Glumac trenutno u Linzu izvodi svoju prvu samostalnu predstavu Da sam ja neko, a na društvenim mrežama otkrio je da je u gradu doživio incident.
Na Instagramu je objavio video uz koji je jednostavno napisao da su završili u policiji. Kako je objasnio u snimci, on i njegov prijatelj u policijsku postaju su dospjeli jer im je netko oštetio automobile.
“Almiru je netko izrezao tablicu, meni retrovizor. Valjda im je smetalo tamo gdje smo parkirali ili to što je oznaka BiH”, pojasnio je Bešlagić u snimci. Zatim je izašao na parking kod postaje kako bi pratiteljima pokazao oštećenja.
Glumac se našalio kako su počinitelji bili “pedantna gospoda” dok su uzrokovali štetu, pokazujući kako je tablica uredno izrezana, a ne iščupana. Međutim, požalio se da ne zna što sad jer je s prijateljem zbog predstave trebao dalje putovati.
Ubrzo nakon toga je Bešlagić objavio i drugi video, u kojem je objasnio što su im rekli u postaji. Prema njemu, policajci su im dozvolili da autom napuste Austriju i voze prema Bosni i Hercegovini, a da, ako žele s predstavom voziti po Europskoj uniji, moraju unajmiti drugo vozilo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podsjećamo, Enis je svojom predstavom postigao velik uspjeh diljem regije. U Sarajevu je u kratkom roku prikazana čak 11 puta, dok je u dvorani Lisinski nedavno rasprodan i peti termin.
“Na svoj vam način govorim ono što ne vidite”
“Da sam ja neko je samo jedan put i jedan odabir onoga što ja jesam danas. Put od djetinjstva, preko studentskih dana, pa sve do osobe koja je sada prepoznatljiva na ulici. Na svoj vam način govorim ono što ne vidite iza zavjese medijske scene”, ispričao je jednom prilikom Enis o predstavi.
Početkom listopada s predstavom je gostovao u Rijeci. Tamo je na pozornici nagradu Enisov najsmijeh dodijelio Sedini Muhibić iz Sarajeva, koja je odrasla u SOS dječjem selu, a tijekom pandemije koronavirusa je dvije i pol godine provela u bolnici.
“Ona se borila i bori, hvala Bogu”
“Ne znam kad sam je posljednji put mogao ovako zagrliti jer je. nažalost. uvijek bila pod maskama i uvijek bih pazio da joj ja nešto ne prenesem. Ona se borila i bori, hvala Bogu, ima više pozitive od mene”, rekao je Enis.
