Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ i dalje prvi izbor kod glasača
Kakav je rejting stranaka i političara u studenom? Ovo su rezultati novog CRO Demoskopa.
Kako stoje stranke?
Pobjednik za nove izbore bio bi isti. Još od izbora 2020. HDZ je zadržao prvu poziciju. Vladajuću stranku bira nešto više od četvrtine ispitanika (studeni 25,3 posto – listopad 25,6 posto) uz blagi pad u odnosu na listopad. Drugi izbor i dalje je SDP (studeni 15,2 posto – listopad 15,6 posto) dok je MOŽEMO! treći (studeni 11,0 posto – listopad 11,4 posto). U teoriji ove dvije lijeve opcije imaju isto kao HDZ, ali ovdje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica,pokazalo je istraživanje RTL-a u suradnji s Promocijom plus.
Od suprotstavljanja Vladi, svog plana i programa za Vukovar profitirao je Domovinski pokret (studeni 8,4 posto – listopad 7,5 posto) preskočio je MOST (studeni 7,4 posto – listopad 8,2 posto). Uz pad MOST je na petom mjestu, a svi ostali su daleko, ispod 2 posto. Centar (studeni 1,8 posto – listopad 1,7 posto), Radnička fronta (studeni 1,7 posto – listopad 1,8 posto).
Fokus (studeni 1,4 posto – listopad 1,0 posto), HSS (studeni 1,3 posto – listopad 1,4 posto) HNS (studeni 1,2 posto – listopad 1,1 posto), a onda i Socijaldemokrati (studeni 1,1 posto – listopad 1,2 posto) koji su s HSS-om i laburistima u savezu “Naša Hrvatska”.
Na tek 1 posto su IDS (studeni 1,0 posto – listopad 0,9 posto), Hrvatski suverenisti (studeni 1,0 posto – listopad 0,9 posto), a svi ostali su i ispod toga. Prostora za pridobivanje birača ima jer neodlučni birači (studeni 16,7 – listopad 16,5 posto) jer su druga “snaga” u državi.
Penava se probio na treće mjesto najpozitivnijih
Na ljestvici najpozitivnijih političara prvo mjesto drži predsjednik Milanović (studeni 18,2 posto – listopad 17,4 posto), ovo je njegov najbolji rejting u zadnjih godinu dana, a za vratom mu puše premijer Plenković (studeni 15,4 posto – listopad 15,0 posto) koji je također povećao pozitivni doživljaj od listopada. Na treće se mjesto probio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (studeni 4,1 posto – listopad 2,0 posto). Ovo je njegov najbolji rejting na ovoj ljestvici do sada.
Slijedi gradonačelnik Zagreba (studeni 3,2 posto – listopad 3,1 posto), pa njegova stranačka kolegica koja želi biti premijerka (studeni 3,0 posto – listopad 4,2 posto), onda i Dalija Orešković (studeni 1,7 posto – listopad 1,4 posto) pa SDP-ov kandidat za premijera (studeni 1,6 posto – listopad 1,9 posto).
U top deset su još: Karolina Vidović Krišto (studeni 1,3 posto – listopad 1,4 posto), Biljana Borzan (studeni 1,3 posto – listopad 1,1 posto) i Božo Petrov (studeni 1,0 posto – listopad 1,3 posto). Nitko ostaje na tronu (studeni 22,3 posto – listopad 24,2 posto) jer ga i u studenom bira najviše ispitanika!
Plenković uvjerljivo na čelu najnegativnijih
Nitko se ne želi naći na ljestvici najnegativaca, ali neprestižno prvo mjesto drži premijer Plenković (studeni 30,5 posto – listopad 30,3 posto), bira ga više od 30 posto ispitanika. Drugi je predsjednik Milanović (studeni 10,8 posto – listopad 13,1 posto) kojeg znatno rjeđe negativno ocjenjujete. Evo i šefa diplomacije koji se, očito zbog košarice u pokušaju poljupca njemačkoj kolegici, ovoga mjeseca našao na trećem mjestu (studeni 4,5 posto – listopad 4,1 posto).
Skočio je na pozitivnoj, a još više na ovoj negativnoj ljestvici, pa je Ivan Penava četvrti izbor (studeni 4,0 posto – listopad 0,5 posto). Raste negativan doživljaj i Miloradu Pupovcu (studeni 2,8 posto – listopad 2,2 posto) i Tomislavu Tomaševiću (studeni 2,2 posto – listopad 1,4 posto).
Slijede: Peđa Grbin (studeni 1,5 posto – listopad 2,1 posto), onda Ivan Pernar (studeni 1,1 posto – listopad 0,8 posto), Hrvoje Zekanović (studeni 1,1 posto – listopad 2,4 posto) pa predsjednik Sabora (studeni 1,0 posto – listopad 1,7 posto). Da su negativni svi stav je gotovo 15 posto građana (studeni 14, 8 posto – listopad 13,1 posto).
Trojka za Pantovčak, a Saboru i Vladi…
Imamo i ocjene za Ured predsjednika (studeni 2,89 – listopad 2,85), Vladu (studeni 2,23 – listopad 2,25) i Sabor (studeni 2,09 – listopad 2,11). Ponovno trojka i dvije dvojke. Pantovčak najbolje ocjenjuju birači SDP-a, najlošije HDZ-a. Očekivano: za ocjenu Vlade je obrnuto.
Nismo optimistični
I da vidimo što je s optimizmom. Tražili smo ga, ali našli smo ga kod manje od petine građana (studeni 18,2 posto – listopad 18,5 posto). Istodobno: gotovo 70 posto poručuje kako misli da država ide u lošem smjeru (studeni 69,0 posto – listopad 67,3 posto). Uoči superizborne godine najviše je optimizma među biračima HDZ-a no i među njima je optimistično tek nešto više od polovine.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija Plus na uzorku od 1300 ispitanika, od 6.- 9. studenog. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
