Connect with us

Hrvatska

Novo istraživanje: HDZ i dalje prvi izbor kod glasača

Objavljeno

na

Kakav je rejting stranaka i političara u studenom? Ovo su rezultati novog CRO Demoskopa.

Kako stoje stranke?
Pobjednik za nove izbore bio bi isti. Još od izbora 2020. HDZ je zadržao prvu poziciju. Vladajuću stranku bira nešto više od četvrtine ispitanika (studeni 25,3 posto – listopad 25,6 posto) uz blagi pad u odnosu na listopad. Drugi izbor i dalje je SDP (studeni 15,2 posto – listopad 15,6 posto) dok je MOŽEMO! treći (studeni 11,0 posto – listopad 11,4 posto). U teoriji ove dvije lijeve opcije imaju isto kao HDZ, ali ovdje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica,pokazalo je istraživanje RTL-a u suradnji s Promocijom plus.

Od suprotstavljanja Vladi, svog plana i programa za Vukovar profitirao je Domovinski pokret (studeni 8,4 posto – listopad 7,5 posto) preskočio je MOST (studeni 7,4 posto – listopad 8,2 posto). Uz pad MOST je na petom mjestu, a svi ostali su daleko, ispod 2 posto. Centar (studeni 1,8 posto – listopad 1,7 posto), Radnička fronta (studeni 1,7 posto – listopad 1,8 posto).

Fokus (studeni 1,4 posto – listopad 1,0 posto), HSS (studeni 1,3 posto – listopad 1,4 posto) HNS (studeni 1,2 posto – listopad 1,1 posto), a onda i Socijaldemokrati (studeni 1,1 posto – listopad 1,2 posto) koji su s HSS-om i laburistima u savezu “Naša Hrvatska”.

Na tek 1 posto su IDS (studeni 1,0 posto – listopad 0,9 posto), Hrvatski suverenisti (studeni 1,0 posto – listopad 0,9 posto), a svi ostali su i ispod toga. Prostora za pridobivanje birača ima jer neodlučni birači (studeni 16,7 – listopad 16,5 posto) jer su druga “snaga” u državi.

Penava se probio na treće mjesto najpozitivnijih
Na ljestvici najpozitivnijih političara prvo mjesto drži predsjednik Milanović (studeni 18,2 posto – listopad 17,4 posto), ovo je njegov najbolji rejting u zadnjih godinu dana, a za vratom mu puše premijer Plenković (studeni 15,4 posto – listopad 15,0 posto) koji je također povećao pozitivni doživljaj od listopada. Na treće se mjesto probio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (studeni 4,1 posto – listopad 2,0 posto). Ovo je njegov najbolji rejting na ovoj ljestvici do sada.

Slijedi gradonačelnik Zagreba (studeni 3,2 posto – listopad 3,1 posto), pa njegova stranačka kolegica koja želi biti premijerka (studeni 3,0 posto – listopad 4,2 posto), onda i Dalija Orešković (studeni 1,7 posto – listopad 1,4 posto) pa SDP-ov kandidat za premijera (studeni 1,6 posto – listopad 1,9 posto).

U top deset su još: Karolina Vidović Krišto (studeni 1,3 posto – listopad 1,4 posto), Biljana Borzan (studeni 1,3 posto – listopad 1,1 posto) i Božo Petrov (studeni 1,0 posto – listopad 1,3 posto). Nitko ostaje na tronu (studeni 22,3 posto – listopad 24,2 posto) jer ga i u studenom bira najviše ispitanika!

Plenković uvjerljivo na čelu najnegativnijih
Nitko se ne želi naći na ljestvici najnegativaca, ali neprestižno prvo mjesto drži premijer Plenković (studeni 30,5 posto – listopad 30,3 posto), bira ga više od 30 posto ispitanika. Drugi je predsjednik Milanović (studeni 10,8 posto – listopad 13,1 posto) kojeg znatno rjeđe negativno ocjenjujete. Evo i šefa diplomacije koji se, očito zbog košarice u pokušaju poljupca njemačkoj kolegici, ovoga mjeseca našao na trećem mjestu (studeni 4,5 posto – listopad 4,1 posto).

Skočio je na pozitivnoj, a još više na ovoj negativnoj ljestvici, pa je Ivan Penava četvrti izbor (studeni 4,0 posto – listopad 0,5 posto). Raste negativan doživljaj i Miloradu Pupovcu (studeni 2,8 posto – listopad 2,2 posto) i Tomislavu Tomaševiću (studeni 2,2 posto – listopad 1,4 posto).

Slijede: Peđa Grbin (studeni 1,5 posto – listopad 2,1 posto), onda Ivan Pernar (studeni 1,1 posto – listopad 0,8 posto), Hrvoje Zekanović (studeni 1,1 posto – listopad 2,4 posto) pa predsjednik Sabora (studeni 1,0 posto – listopad 1,7 posto). Da su negativni svi stav je gotovo 15 posto građana (studeni 14, 8 posto – listopad 13,1 posto).

Trojka za Pantovčak, a Saboru i Vladi…
Imamo i ocjene za Ured predsjednika (studeni 2,89 – listopad 2,85), Vladu (studeni 2,23 – listopad 2,25) i Sabor (studeni 2,09 – listopad 2,11). Ponovno trojka i dvije dvojke. Pantovčak najbolje ocjenjuju birači SDP-a, najlošije HDZ-a. Očekivano: za ocjenu Vlade je obrnuto.

Nismo optimistični
I da vidimo što je s optimizmom. Tražili smo ga, ali našli smo ga kod manje od petine građana (studeni 18,2 posto – listopad 18,5 posto). Istodobno: gotovo 70 posto poručuje kako misli da država ide u lošem smjeru (studeni 69,0 posto – listopad 67,3 posto). Uoči superizborne godine najviše je optimizma među biračima HDZ-a no i među njima je optimistično tek nešto više od polovine.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija Plus na uzorku od 1300 ispitanika, od 6.- 9. studenog. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Advertisement

Hrvatska

Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija

Objavljeno

na

Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.

Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.

Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.

Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.

Nastavi čitati

Hrvatska

Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar

Objavljeno

na

U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.

1. Kroz sustav e-Građani

Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.

2. Poštanske obavijesti

Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.

3. Izravni upit u policijskoj postaji

Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.

4. Mobilne aplikacije

Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.

5. Društvene mreže i forumi

Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.

6. Provjera statusa vozačke dozvole

Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.

Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.

Nastavi čitati

Hrvatska

Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.

Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.

Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.

Nastavi čitati
LM