Od srpnja tražitelji azila koji primaju osnovnu skrb obavezni su obavljati društveno koristan rad. Ali ne ispunjavaju svi ovaj zahtjev.

Stroža pravila za izbjeglice i tražitelje azila u federalnom sustavu osnovne socijalne skrbi. Od prošlog ljeta moraju sudjelovati u društvenim dobrotvornim aktivnostima, inače će im biti smanjen džeparac.

Prema popisu koji je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova od srpnja su tražitelji azila odradili gotovo 250.000 radnih sati,

Međutim, ono što je jasno jest da ne ispunjavaju svi tražitelji azila ove zahtjeve. Ukupno 70 posto izbjeglica smještenih u sustavu osnovne skrbi savezne vlade obavljalo je usluge i izvršavalo zadatke poput brige o zelenim površinama. Ostali su odbili odgovarajuće poslove.

U apsolutnim brojkama: 3.115 tražitelja azila odradilo je četvrt milijuna radnih sati. 210 ljudi nije uspjelo izvršiti zadatak. Zbog toga im je smanjen džeparac.

Izuzetak od pravila su osobe mlađe od 16 godina te osobe od kojih se iz zdravstvenih razloga ne može očekivati ​​obavljanje djelatnosti. Svi ostali moraju odraditi 10 sati mjesečno, inače će im se smanjiti džeparac od 40 eura mjesečno.

Od 1. ožujka 2024. na snagu je stupio novi propis o prebrzoj vožnji. Svakome tko prekorači brzinu za 60 km/h ili 70 km/h bit će oduzet automobil.

Od 1. ožujka 2024. diljem Austrije zaplijenjeno je ukupno 171 vozilo.

Prošle su godine, primjerice, dva vlasnika privremene vozačke dozvole jurila gradilištem 150 km/h umjesto dopuštenih 80 km/h. Oba su automobila zaplijenjena – prvi takav slučaj bio je u Koruškoj.

U načelu, policija može privremeno oduzeti vozilo ako je najveća dopuštena brzina prekoračena za više od 60 km/h u naseljenim mjestima i za više od 70 km/h izvan naseljenih mjesta.

Osim novčane kazne i oduzimanja vozačke dozvole, vlasti mogu, kao posljednje sredstvo, proglasiti vozilo oduzetim i prodati ga na dražbi kako bi spriječili daljnju prebrzu vožnju. To je osobito moguće ako postoji opasnost od ponavljanja.

Odbor za sigurnost u cestovnom prometu (KfV) pozdravlja ovu uredbu: “Ne smijete zaboraviti da kada vozite u naseljenom području brzinom većom od 100 km/h, tada imate fazu hlađenja i ne možete odmah nastaviti s vožnjom. To je naravno važan razlog”, kaže Klaus Robatsch, voditelj cestovne sigurnosti.

Vodeća je Donja Austrija s 39 zapljena. U Tirolu je 36 vozača privremeno izgubilo svoje automobile: “Ako sada pogledate retrospektivno, to je već bio uspjeh. Posebno u razdoblju kada se o tome raspravljalo, u veljači i ožujku 2024., primijećeno je da su se nesreće sa smrtnim ishodom i neprilagođenom brzinom značajno smanjile. U ožujku su bile manje deset posto. Međutim, godišnja prosječna stopa je znatno viša i iznosi 24 posto”, kaže Robatsch.

Stručnjak KfV-a traži uspostavu nacionalnog administrativnog kaznenog registra, koji bi omogućio da se odmah utvrdi je li vozač povratnik u prekršaju: “Trenutno je moguće provjeriti samo na razini okruga je li ondje već vozio prebrzo. Ako netko vozi prebrzo u okrugu Klagenfurt-Land, možete provjeriti je li se to već dogodilo u Klagenfurt-Landu, ali ne i je li se to dogodilo u Klagenfurt-grad, Villachu ili negdje drugo.”

Ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr (NEOS) izdaje opću zabranu mobilnih telefona u prvih osam školskih godina. Međutim, školska zajednica može napraviti iznimke.

Novi ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr (NEOS) naredio je zabranu mobilnih telefona u školama u prvih osam školskih godina. Međutim, odbor školske zajednice može samostalno utvrditi iznimke. To je najavljeno na konferenciji za novinare u ponedjeljak poslijepodne. Još uvijek je nejasno hoće li se slični propisi uspostaviti i za ostale školske razine.

Wiederkehr se konzultirao sa stručnjacima prije objave i vidi konsenzus da je negativan utjecaj mobilnih uređaja u školama “masovan”. Veće su čak i od onih izazvanih pandemijom korone. Stoga sada moramo pronaći način za promicanje digitalnog učenja i istodobno uspostavljanje digitalne distrakcije.

Ministar stoga ovoga mjeseca planira izdati uredbu kojom će škole proglasiti zonama bez mobitela. To se odnosi na nastavu, kao i na odmore. Škole same mogu odlučiti gdje će držati mobitele, pametne satove i slične uređaje. Međutim, propis bi trebao jasno odrediti da u slučaju kršenja sankcije može izreći i obrazovna ustanova. Wiederkehr je kao primjer naveo upise u matične knjige ili pozive roditeljima.

Ministar ne vjeruje da se u stvarnosti neće puno promijeniti jer škole već mogu donijeti odgovarajuće propise. Sasvim je drugačiji pristup reći da je škola zona bez mobitela. To će i redateljima dati poticaj.

Jednako je to vidjela i Karin Spahn, koja je kao predstavnica ravnatelja škola prisustvovala konferenciji za novinare. Zapravo, 80 posto škola već ima propise koji predstavljaju zabranu. No, odgovarajuća uredba ministarstva bila bi “veliko pojačanje”. Prema njezinim riječima, problemi s mobitelima uglavnom se javljaju u srednjim školama.

Jasna podrška Wiederkehrovoj inicijativi došla je od liječnika Hansa Petera Huttera. S medicinskog gledišta mjera ima samo prednosti. Pretjerano korištenje mobitela ima brojne negativne učinke. To počinje povećanom razdražljivošću i napreduje do tjeskobe i poremećaja spavanja. Štoviše, već postojeći nedostatak tjelovježbe koji se dodatno povećava.