Ekonomija
Novi proračunski šok u Austriji: rupa od dvije milijarde eura izazvala političku buru
Austrijski državni proračun suočava se s novim golemim minusom. Prema informacijama lista Heute, ovogodišnji deficit bit će oko dvije milijarde eura veći od planiranog, što znači da će iznositi 4,9 posto BDP-a, a ne 4,5 posto kako je ranije procijenjeno.
Financijski ministar Markus Marterbauer (SPÖ) potvrdio je da su savezne pokrajine odgovorne za veći dio novonastalih dugova. “Imamo prve pokazatelje da su njihovi deficiti znatno viši nego što se očekivalo”, rekao je Marterbauer, dodajući da od pokrajina traži točnije financijske podatke.
Najveće financijsko “središte problema” je Beč, s očekivanim minusom od 3,2 milijarde eura. Od ukupnog dodatnog zaduženja, milijarda eura otpada na Beč, 500 milijuna na ostalih osam pokrajina, a 500 milijuna na zdravstvene i socijalne fondove.
Rat optužbama između savezne vlade i pokrajina
Bečki gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) odbacuje tvrdnje da su pokrajine krive za proračunski kolaps. “Glavni dio deficita nalazi se kod savezne države, ne kod pokrajina i općina”, izjavio je Ludwig.
Slično poručuje i Johanna Mikl-Leitner (ÖVP), čelnica Donje Austrije, koja upozorava na ogromne troškove u zdravstvu i dječjoj skrbi, dok Hans Peter Doskozil (SPÖ) iz Burgenlanda ističe da su pokrajine preuzele brojne nove obaveze bez dovoljno financijske potpore iz Beča.
Stručnjaci: “Nitko ne radi domaću zadaću”
Ekonomist Hanno Lorenz iz think tanka Agenda Austria smatra da svi sudionici pokušavaju prebaciti odgovornost: “Bund i Länder stalno upiru prstom jedni u druge – ali nitko zapravo ne rješava problem pretjerane potrošnje.”
Spor oko novog pakta
Posebno napeti bit će pregovori o novom saveznom proračunskom paktu, koji određuje koliko se tko u državi smije zadužiti. Pokrajine su već otkazale prošli sastanak, a novi termin bi se trebao održati uskoro. Očekuje se teška rasprava na sastanku guvernera 13. i 14. studenoga u Štajerskoj.
Austrija
Austrija mora štedjeti
Austrija se suočava s ozbiljnim proračunskim izazovima, a ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) najavio je provedbu stroge štednje uz istodobno ulaganje u ključne društvene sektore poput obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva.
Rastući troškovi zaduženja opterećuju državni proračun
Prema najnovijim procjenama, Austrija će već sljedeće godine morati platiti gotovo 10 milijardi eura samo za kamate na državni dug. Zemlja se već nalazi pod postupkom Europske unije zbog prekomjernog deficita, a ugroženo je i bonitetno ocjenjivanje „Aa1“, čiji bi gubitak značio dodatne stotine milijuna eura troškova.
Za građane to znači više javne potrošnje, rast kamata i teško smanjiv proračunski deficit.
“Štednja mora biti pravedna”
Na zasjedanju Gospodarske komore Gornje Austrije, ministar Marterbauer izjavio je da “konsolidacija proračuna mora biti pravedno provedena”.
Unatoč nužnim rezovima, vlada planira nastaviti ulagati u radna mjesta, obrazovanje i socijalnu sigurnost. „Proračun saniramo iz dva razloga: prvo, želimo smanjiti ogromne kamate i ovisnost o financijskim tržištima, a drugo, želimo stvoriti prostor za buduće investicije. Radije ću ulagati u škole, pruge i bolnice nego milijarde plaćati za kamate“, poručio je ministar.
Planirane uštede i povećanje naknada
Prema vladinim planovima, Austrija će u ovoj godini uštedjeti oko 6,3 milijarde eura, dok se za 2026. godinu predviđaju dodatne uštede od 8,7 milijardi eura. Osim toga, najavljeno je i povećanje određenih naknada i pristojbi, kako bi se rasteretio državni proračun.
Građani spremni na doprinos
Marterbauer je istaknuo da će svi građani na neki način biti pogođeni štednjom, ali i izrazio uvjerenje da će javnost podržati sanaciju proračuna, ako bude uvjerena u njezinu pravednost.
„Građani su spremni pridonijeti stabilizaciji javnih financija – ali samo ako znaju da svatko daje svoj pošteni dio“, zaključio je austrijski ministar financija.
Ekonomija
Alarm u austrijskoj ekonomiji: Broj stečajeva porastao za 7 posto
Austrijska gospodarstva i dalje se bore s posljedicama gospodarskog usporavanja — broj stečajeva poduzeća i dalje je značajno veći nego prošle godine. Prema najnovijim podacima Statistik Austria, između siječnja i rujna 2025. u stečaj je otišlo 5.145 tvrtki, što je 7 % više nego u istom razdoblju 2024.
Usporavanje rasta, ali ne i kraj krize
Samo u trećem tromjesečju (srpanj–rujan) 1.626 poduzeća prijavilo je insolventnost — to je 6,5 % više nego prošle godine, ali 5,7 % manje nego u drugom tromjesečju 2025. Prema službenoj analizi, to bi moglo značiti da se “događa blago smirivanje trenda”, iako je stanje i dalje napeto.
Najteže pogođeni: usluge, trgovina i građevina
Najviše stečajeva bilježe sektori:
- Usluge i financijske djelatnosti – 468 slučajeva (+9,9 %)
- Trgovina – 274 slučaja (+10 %)
- Građevinarstvo – 245 slučajeva (+8,4 %)
- Turizam i ugostiteljstvo – 203 slučaja (–2,4 %)
Manje problema bilježe industrija i IT sektor:
- Informacijske i komunikacijske djelatnosti – 64 slučaja (+9,9 %)
- Proizvodnja robe – 85 slučajeva (–15 %)
Još nije gotovo, ali optimizam postoji
Stručnjaci upozoravaju da vrhunac vala stečajeva možda još nije dosegnut, no pozitivan trend smanjenja u trećem kvartalu daje nadu da bi se situacija mogla stabilizirati tijekom 2026. godine.
Ipak, gospodarstvenici upozoravaju: mala i srednja poduzeća, osobito u sektoru usluga i trgovine, i dalje su pod najvećim pritiskom — zbog visokih troškova, manjka radne snage i slabije potrošnje stanovništva.
Ekonomija
Cijene nekretnina u Austriji ponovno rastu
Cijene nekretnina u Austriji ponovno bilježe rast. Između srpnja i rujna zabilježen je porast od 1,3 posto na nacionalnoj razini, pokazuje analiza Raiffeisen Researcha temeljena na podacima Austrijske narodne banke (OeNB).
„Razdoblje pada cijena nekretnina u Austriji je završeno“, izjavio je ekonomist Raiffeisen Researcha Matthias Reith.
Kraj razdoblja pojeftinjenja
Od sredine 2022. do kraja 2024. godine vlasništvo nad stambenim nekretninama u prosjeku je pojeftinilo za oko pet posto. No, prema aktualnim procjenama, tom će trendu sada doći kraj.
Za 2025. godinu očekuje se prosječan rast cijena od 0,9 posto, dok bi 2026. godine rast mogao biti još izraženiji.
Reith objašnjava da rast cijena potiču povećanje dohotka stanovništva, pad broja završenih novogradnji te rast populacije. „Svi ti faktori ukazuju na daljnji porast cijena“, dodaje analitičar.
Prema njegovim predviđanjima, vlasništvo nad stambenim nekretninama moglo bi u 2026. poskupjeti u prosjeku za 2,5 posto.
Novogradnje sve skuplje unatoč slabijoj potražnji
Čak i u razdoblju pada cijena, novogradnje su nastavile poskupljivati. „Ne zato što je potražnja bila velika – naprotiv, broj transakcija u segmentu novogradnje znatno je više pao nego u segmentu rabljenih nekretnina – već zato što su troškovi gradnje nastavili rasti“, objašnjava Reith.
Taj je trend, unatoč slabijoj potražnji, u posljednje tri godine održavao rast cijena novogradnji.
Prema analizi, od sredine 2022. godine novogradnje u Beču poskupjele su za 1,7 posto, dok su u ostatku Austrije cijene porasle čak 8 posto.
Pad cijena bilježen je isključivo u segmentu rabljenih nekretnina, gdje su stanovi u posljednje tri godine u Beču pojeftinili za 8,9 posto, a u ostatku zemlje za 5,3 posto.
