Foto: Image by wirestock on Freepik

Gotovo polovica primatelja socijalne pomoći u Austriji ima status azilanta

Austrijska vlada priprema veliku reformu socijalne pomoći, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2027. godine. Cilj je sustav učiniti pravednijim i učinkovitijim, a posebna pažnja posvetit će se bržem uključivanju radno sposobnih korisnika u tržište rada, najavila je ministrica rada i socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ).

Prema njezinim riječima, socijalna pomoć ne smije postati trajno rješenje za one koji mogu raditi. Zato će svi radno sposobni primatelji u budućnosti biti obvezno uključeni u programe Zavoda za zapošljavanje (AMS), koji bi im trebao pomoći da pronađu posao.


Posebna zaštita za djecu i novi pristup migrantima

Jedan od planiranih koraka reforme odnosi se na posebnu zaštitu djece, koja čini 37 posto svih primatelja socijalne pomoći. Za njih se razmatra poseban sustav potpore u naturi – poput školskog materijala, pomoći u učenju i zdravstvene skrbi – kako bi djeca bila izuzeta iz klasičnog sustava novčanih naknada.

U tijeku su i razgovori o novom modelu integracijske faze za migrante, tijekom koje bi se određivalo kada i pod kojim uvjetima imaju pravo na punu visinu naknada. Sve mora biti usklađeno s austrijskim ustavom i europskim zakonodavstvom, istaknula je Schumann.


Tko prima socijalnu pomoć u Austriji?

Prema podacima Statistik Austria, tijekom 2024. godine 205.781 osoba primala je socijalnu pomoć – što je 4,5 posto više nego godinu ranije.

  • 44 % korisnika ima status azilanta ili supsidijarne zaštite,
  • 53 % dolazi iz trećih zemalja,
  • 38 % su austrijski državljani.

Oko 70 posto svih korisnika živi u Beču, gdje je iznos pomoći u prosjeku 522 eura mjesečno (dok je austrijski prosjek 505 eura).

Socijalna pomoć se prosječno koristi oko devet mjeseci godišnje, a većina primatelja su nezaposleni, radno nesposobni ili samohrani roditelji. Oko 35 posto korisnika aktivno traži posao.


“Ne možemo štedjeti na najsiromašnijima”

Ministrica Schumann upozorila je da rezovi u socijalnim davanjima nisu rješenje:

“Socijalna pomoć je posljednja sigurnosna mreža. Ne možemo štedjeti na onima koji već žive na rubu.”

Reforma bi, prema planovima vlade, trebala stvoriti jedinstvena pravila na nacionalnoj razini, modernizirati suradnju između institucija i olakšati izlazak iz ovisnosti o socijalnoj pomoći putem zapošljavanja.

NE PROPUSTITE

LM