Ekonomija
Novi obračun u Austriji: Ako zarađujete preko ovog iznosa onda ste u vrhu po primanjima
Srednji prihod ove godine iznosi 2676 eura neto mjesečno. Ali u kojem se trenutku zapravo računate kao osoba s najvećim primanjima i koja zanimanja zarađuju najveću plaću?
Izračuni za ovu, 2025. godinu, pokazuju koliko se u prosjeku mora zaraditi da bi se smatralo jednim od najvećih u Austriji. Prema izvješću o plaćama, prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je oko 55.000 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2676 eura.
“Medijan” znači da je 50 posto prihoda iznad, a 50 posto ispod. Prosječna plaća je pak 60.500 eura bruto godišnje za stalno zaposlene.
S neto mjesečnom plaćom od 2.676 eura već ste među onima koji najviše zarađuju u Austriji. PS bruto godišnjom plaćom od 71.000 eura (5.071 eura mjesečno) već ste po definiciji “top earner”. To je otprilike 3.238 eura neto mjesečno. Prema izvješću Stepstone salary, ti primatelji pripadaju “četvrtini najbogatijih” – u Austriji.
Smatra se da osoba ima niske prihode ako je njen prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji zarađuju prihod ispod granice siromaštva. Prema Konferenciji o siromaštvu, trenutačni prag rizika od siromaštva ove je godine 1572 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Također postoji veliki jaz između spolova u pogledu srednjeg dohotka: žene u prosjeku zarađuju samo oko 50.750 eura bruto, dok muškarci zarađuju 58.000 eura bruto godišnje.
Prema izvješću o plaćama zaposlenika, najveći medijski prihod ostvaruju liječnici u Austriji sa 109.750 eura bruto godišnje, zatim strukovna skupina “menadžment” sa 72.750 eura te bankarstvo, financije i osiguranje sa 70.250 eura.
Najniže plaće imaju zaposleni u djelatnosti čišćenja od 36.750 eura, a odmah iza njih su ugostiteljstvo te trgovina na veliko i malo s po 43.000 eura bruto godišnje.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
