Sirene odjekuju noćnim nebom, dok reflektori policijskog helikoptera paraju tamu iznad Meidlinga. Na ulici leži mladić obliven krvlju, izboden u brutalnom sukobu teritorijalnih bandi Čečena i Afganistanaca. Ovakvi napadi nisu rijetkost – krvavi obračuni, u kojima se koriste noževi, palice, pa čak i vatreno oružje, postali su dio bečke svakodnevice.

Nasilje eskalira: Policija pod pritiskom

Istovremeno, druge bande provode beskrupulozne provale. Dok stanovnici mirno spavaju, lopovi razbijaju stakla automobila sigurnosnim čekićima, pljačkaju unutrašnjost i nestaju bez traga. Samo jedna banda odgovorna je za više od 1.200 kaznenih djela.

Nekad mirna četvrt postala zona straha

Sjeverni predio 21. bečkog okruga nekada je bio sigurna i mirna četvrt, ali u posljednjim mjesecima postao je poprište nasilja. Pale se kontejneri, fasade su išarane prijetećim grafitima, a stariji stanovnici redovito su meta zastrašivanja. Počinitelji? Maloljetnici koji su svjesni da ih zakon ne može ozbiljno kazniti.

Vatrogasci gotovo svakodnevno interveniraju, dok među susjedima raste strah. “Više ni u vlastitom stanu nemamo mira”, žali se jedan stariji stanovnik. Obitelji s djecom izbjegavaju dječja igrališta, koja su postala okupljališta vandala. Policija je pojačala prisutnost, ali pitanje ostaje: kada će situacija izmaknuti kontroli?

Šöpfwerk: Općinska zgrada bez zakona?

Stanovnici Šöpfwerka, problematične stambene zone u Beču, svakodnevno se suočavaju s prijetnjama. Bande mladih upravljaju kvartom željeznom rukom, a noćne provale u podrumske spremišta postale su uobičajene. Od Nove godine situacija se dramatično pogoršala – i nitko ne zna kako je zaustaviti, pise Heute.

“To su djeca s kojima više ne možete razgovarati”, kaže očajna stanarka. Policija često patrolira, ali čim napuste naselje, nasilje se nastavlja. Noću scene postaju kaotične: zapaljeni kontejneri, grafitima prekrivene fasade i grupe agresivnih tinejdžera koje nasumično prijete prolaznicima.

Rat bandi u Meidlingu: Noževi, palice i krv na asfaltu

U nedjelju navečer Meidling je izgledao kao ratna zona – policijski helikopter nadletio je područje, dok su sirene patrolnih vozila ispunile ulice. Nekoliko minuta ranije, grupa maskiranih Čečena napala je četvoricu Afganistanaca noževima i palicama. Žrtve su ostale teško ranjene, a napadači su nestali.

Ovakvi sukobi sve su učestaliji. Već prošle godine iste bande vodile su okrutne ulične bitke u Brigittenauu. Korištene su drvene palice, suzavac, pa čak i vatreno oružje. Policija sumnja da se radi o osvetničkim napadima. Biti na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme u Beču danas može značiti životnu opasnost.

Rekordna kriminalna statistika: 1.200 kaznenih djela u godini dana

Osim nasilnih bandi, Beč se suočava i s drugom vrstom prijetnje – organiziranom maloljetničkom kriminalnom grupom koja djeluje s nevjerojatnom preciznošću. Banda od 24 mladića, od kojih su neki mlađi od 14 godina, odgovorna je za više od 1.200 kaznenih djela.

Njihova specijalnost su provale, a omiljena meta taksiji. Razbijaju prozore, brzo kradu vrijednosti iz vozila i nestaju prije nego vlasnici shvate što se dogodilo. Samo tijekom lipnja i srpnja zabilježeno je 130 provala u četvrtima Floridsdorf, Donaustadt, Liesing i Hernals.

Policija pojačava mjere, ali hoće li biti dovoljno?

Bečka policija ulaže velike napore u borbu protiv eskalacije maloljetničkog kriminala. Od početka 2024. godine uvedene su pojačane sigurnosne mjere. Posebna jedinica za suzbijanje kriminala među mladima (EJK) dosad je kontrolirala više od 50.000 osoba, podignula 800 prijava protiv maloljetnika i privela njih 80.

Ipak, građani tvrde da rezultati nisu vidljivi na terenu. Iako policija pojačava prisutnost i koristi represivne metode, stručnjaci upozoravaju da strože kazne nisu dugoročno rješenje. “Ovi mladići žive u paralelnom svijetu u kojem je nasilje svakodnevica”, upozorava stručnjak za maloljetničku delinkvenciju.

Kako dalje?

Beč se nalazi pred ozbiljnim izazovom. Dok jedni traže strože zakone i još veću prisutnost policije, drugi upozoravaju da bez učinkovitih preventivnih mjera problem neće nestati.

Jedno je sigurno – bande su već zauzele svoja područja, a ako se uskoro ne pronađu konkretna rješenja, nasilje bi u nadolazećim mjesecima moglo dodatno eskalirati.

Austrijski kancelar Christian Stocker istaknuo je u petak da kompenzacija za ukidanje Klimabonus-a još uvijek nije dogovorena. U sklopu planiranog štednog programa, koji počinje 1. travnja, povećat će se porezi i ukinuti obrazovni dopust, čime bi se u proračun trebalo vratiti oko 1,1 milijardu eura.

Za popunjavanje proračunskog manjka od 6,4 milijarde eura u 2025. godini, veliki udio dolazi od ukidanja Klimabonus-a, dok će porez na CO2 ostati. Ukupno se procjenjuje da će se oko 2 milijarde eura prikupiti iz ovih mjera.

Stocker je potvrdio da su ÖVP, SPÖ i Neos dogovorili ukidanje Klimabonus-a, ali još uvijek nije odlučeno hoće li biti potrebna “socijalno usmjerena kompenzacija”. O tome će se odlučivati nakon pregovora o proračunu, a za sada nije bilo konkretnih rezultata.

U vladinom programu stoji da bi trebalo postojati “djelomična kompenzacija za putnike u obliku odbitka” počevši od 1. siječnja 2026. godine, ali konkretni detalji ovog modela još moraju biti dogovoreni unutar vlade.

Unatoč štednji, predviđaju se i određene olakšice, poput smanjenja birokratskih prepreka za male poduzetnike, kako bi im se pomoglo u teškim uvjetima.

Zeleni planiraju prosvjede protiv planova nove vlade za izgradnju autocestnog tunela kroz zaštićeno područje Lobau u Beču.

Glasnogovornik Zelenih za eko pitanja, Lukas Hammer, izjavio je u nedjelju u emisiji “Hohes Haus” na ORF-u: “Kada dođe trenutak da se odlučuje tko će stati između buldožera i nacionalnog parka, mi Zeleni ćemo uvijek biti tu i stati između.”

Ministrica za zaštitu klime iz Zelenih, Leonore Gewessler, zaustavila je gradnju tunela krajem 2021. godine. Međutim, njezin nasljednik, ministar infrastrukture Peter Hanke (SPÖ), želi nastaviti ovaj milijarderski projekt, kako je dogovoreno u vladinom programu ÖVP, SPÖ i NEOS. Hammer je kritizirao prioritet nove vlade koja, unatoč potrebama za štednjom, želi potrošiti milijarde na projekte koji će povećati promet na cestama.