Austrija
Novi bonusi, niži porezi: Austrijski kancelar želi nove reforme
U ponedjeljak je kancelar Nehammer predstavio nove prioritete svog austrijskog plana. Razmatraju se niži porezi i bonus za puno radno vrijeme.
Za samo nekoliko tjedana doći do odluke, naime 29. rujna birači će odlučivati o novom sastavu Nacionalnog vijeća. Vrijeme otkucava, nakon svega ostalo je još samo manje od 35 dana. Zato je kancelar Karl Nehammer u ponedjeljak predstavio još jedan fokus svog austrijskog plana – učinak i olakšanje.
Jer, prema ÖVP-u, rad u Austriji trebao bi se isplatiti, posebno za one koji imaju visoke rezultate. “Planom Austria”, koji čini osnovu izbornog programa ÖVP-a, Nehammer želi do 2030. otvoriti desetke tisuća novih radnih mjesta i značajno povećati rast BDP-a.
“Naš prosperitet i socijalna sigurnost temelje se uglavnom na postignućima svih onih koji svaki dan ustaju i odlaze na posao. Zato predstavljamo program za 5 milijuna poreznih obveznika, čiji je cilj učiniti rad, učinak i inovativnost Osim zaposlenika, potrebno je rasteretiti i poduzetnike – u smislu porezne i birokracije.
Ovo je pet temeljnih točaka:
Oni koji rade trebali bi dobiti više prihoda i više slobode kroz osjetne olakšice.
Razlika između prihoda od rada i nerada trebala bi se značajno povećati i rasteretiti širu sredinu našeg društva.
Nagradit ćemo one koji žele i imaju priliku učiniti više.
Tvrtke trebaju opseg i slobodu za ulaganje i rast.
Ne svim mjerama protiv uspješnosti i novim porezima.
1.000 eura bonusa za puno radno vrijeme i niži porezi
Kancelar želi rasteretiti sve one koji idu na posao i plaćaju porez. Zato bi najniži porezni razred trebalo smanjiti s 20 na 15 posto, od čega bi korist trebali imati svi umirovljenici i zaposleni. Nehammer želi eliminirati najveću razinu od 48 posto i ubuduće je oporezovati s 40 posto
Primjer: Zaposlenik s punim radnim vremenom: 2500 eura mjesečno + 18 prekovremenih sati mjesečno – što rezultira ukupnom olakšicom od cca 1800 eura godišnje, što otprilike odgovara dodatnom neto mjesečnom prihodu.
Primjer: Prosječna primanja s punim radnim vremenom: 3500 eura bruto + 18 prekovremenih sati mjesečno – što rezultira ukupnom olakšicom od oko 2350 eura godišnje, što otprilike odgovara dodatnom neto mjesečnom prihodu.
Osim toga, prekovremeni rad trebao bi biti potpuno oslobođen poreza. Zaposlenicima bi stoga trebalo ostaviti više novca. Uvodi se i prethodno najavljeni bonus za puno radno vrijeme, koji iznosi 1000 eura. Nadalje, oni koji nešto zarade nakon zakonske dobi za odlazak u mirovinu također bi trebali “plaćati znatno manje poreza”.
Također odbijaju radni tjedan od 32 sata uz punu naknadu plaće. Povučena je jasna crvena linija za nove poreze na imovinu, kao i poreze na bogatstvo, nasljedstvo i darove.
Cilj je mjerama olakšica lokaciju učiniti atraktivnijom za tvrtke. Razmatraju se novi zakon o podršci lokaciji i porezni poticaji koji će novim tvrtkama olakšati otvaranje trgovine. Nehammer želi dodatno smanjiti porez na dobit.
Nadalje, kancelarka se također zalaže za smanjenje troškova rada koji nisu povezani s plaćom uz putanju smanjenja od 0,5 postotnih bodova godišnje do 2030. To bi trebalo smanjiti troškove rada i povećati konkurentnost.
Austrija
Austrijanci žele veću neovisnost Europe od SAD-a
Velika većina austrijskih građana – njih 60 posto – želi da Europska unija postane neovisnija o Sjedinjenim Američkim Državama, osobito u kontekstu ponovnog mandata Donalda Trumpa. Prema danas objavljenoj anketi instituta Gallup, 55 posto ispitanika smatra da Trumpova administracija predstavlja prijetnju za Europu, dok samo 20 posto vjeruje da bi njegov mandat mogao imati pozitivne učinke na EU.
Još 20 posto ne očekuje nikakve značajne promjene, dok se samo 32 posto građana zalaže za kompromis s Trumpom – najviše među simpatizerima FPÖ-a (50 posto).
Prosvjed kroz potrošačke navike
Zanimljivo je da bi se 71 posto Austrijanaca moglo zamisliti u bojkotu američkih proizvoda kao znak prosvjeda protiv Trumpove trgovinske i carinske politike. Od toga, 39 posto kaže da bi to „sigurno učinili“, dok bi 32 posto to „vjerojatno“ učinilo. Samo jedna petina ispitanika u potpunosti odbacuje tu ideju.
Ovisnost o digitalnim uslugama iz SAD-a
Međutim, kad je riječ o digitalnim uslugama, stavovi su podijeljeni:
- 45 posto bi moglo odustati od društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram, WhatsApp i X.
- 47 posto razmatra mogućnost prestanka kupnje putem Amazona i eBaya.
- 53 posto tvrdi da bi moglo živjeti bez streaming servisa poput Netflixa i Spotifyja.
- Najmanje važnima smatraju se AI alati poput ChatGPT-a i Alexe – njih bi se moglo odreći dvije trećine ispitanika.
Generacijski jaz je pritom izražen – što su ispitanici mlađi, to je manja njihova spremnost na odricanje od digitalnih pogodnosti.
Putovanje u SAD – nepopularno
Kao dodatni znak nepovjerenja prema Trumpovoj Americi, 60 posto Austrijanaca trenutno ne bi otputovalo u SAD, dok bi samo trećina bila spremna na putovanje tijekom njegovog mandata.
Austrija
Austrija: Gužve na cestama i u vlakovima. Počinju uskrsni praznici – stiže prometni kaos
S početkom uskrsnih praznika u cijeloj Austriji i devet njemačkih saveznih pokrajina, očekuju se izrazito prometni dani na cestama i u vlakovima, upozorava austrijski Ö3-Verkehrsservice. Već od petka u podne počinje pojačan promet, dok se vrhunac putne groznice očekuje u subotu.
Gužve u gradovima i na glavnim pravcima
Već u petak poslijepodne mogu se očekivati prve kolone na izlazima iz većih gradova – posebno u Beču, Grazu, Linzu i Salzburgu. Najveće opterećenje predviđa se na autocesti A13 (Brenner).
Na cesti B179 (Fernpass) pred graničnim tunelom Füssen i Lermooser tunelom uvodi se blokovsko propuštanje prometa, a usko grlo u Zillertalu bit će tunel Brettfall na ulazu u dolinu.
Salzburg i Tirol posebno pogođeni
Na Tauernautobahnu (A10) u Salzburgu radovi u tunelima između Gollinga i Werfena stvaraju velike zastoje – čekanja mogu premašiti i jedan sat. Gužve se očekuju i na B311 između Zell am Seea i Saalfeldena, kao i na B320 kod Liezena i obilaznici Stainacha.
U Gornjoj i Donjoj Austriji pojačan je promet prema Mađarskoj, posebno preko A21 i S1 prema autocesti A4 (Ostautobahn). Najintenzivniji promet predviđa se od Velikog četvrtka do Velikog petka.
Duža čekanja i na graničnim prijelazima
Zagušenja se očekuju i na graničnim prijelazima: Salzburg-Walserberg, Kufstein-Kiefersfelden, Suben (Tirol) i Lustenau (pred granicom sa Švicarskom). U Bavarskoj se gužve očekuju na A8 (München – Salzburg) i tzv. Velikom njemačkom kutu (Großes Deutsches Eck).
Zbog mjera protiv širenja slinavke i šapinske bolesti, 24 manja prijelaza prema Mađarskoj i Slovačkoj ostaju zatvorena. Na većim prijelazima, poput Nickelsdorfa i Kittseea, očekuju se dulja čekanja zbog sigurnosnih provjera.
Gužve i na željeznici: dodatni vlakovi, ali preporučena rezervacija
ÖBB povećava broj sjedala za vrijeme uskrsnih praznika, posebno na južnoj i zapadnoj liniji – s dodatnih 18.000 sjedala i 50 novih linija. Unatoč tome, rezervacija sjedala se snažno preporučuje.
Westbahn nudi besplatnu rezervaciju sjedala do tri sata prije polaska pri online kupnji karte te ističe “garanciju prijevoza” – svi putnici bit će prevezeni i ako su vlakovi puni.
Privremeni prekidi i radovi na linijama
- Stara zapadna linija u Donjoj Austriji bit će prekinuta od subote na deset dana. Između Wien-Hütteldorf, Tullnerbach-Pressbaum i Neulengbach vozit će zamjenski autobusi.
- U Beču, linija U1 bit će djelomično zatvorena između Hauptbahnhofa i Reumannplatza od subote do 21. travnja.
- Na Badner Bahnu u okolici Traiskirchena obnavljaju se tračnice – između stanica Möllersdorf-Lokalbahn i Tribuswinkel-Josefsthal vozi autobusna zamjena.
Austrija
Austrija postaje europsko žarište stečajeva
Austrija bilježi jedan od najvećih porasta stečajeva među zemljama Europske unije – i trend ne pokazuje znakove usporavanja.
U posljednjih nekoliko godina, Austrija se izdvojila kao jedno od najpogođenijih tržišta u EU kada je riječ o broju poslovnih stečajeva. Prema najnovijim podacima Eurostata, situacija je ozbiljna – samo Mađarska, Nizozemska, Francuska i Grčka bilježe još dinamičniji rast stečajeva od Austrije.
Grafička analiza podataka, koju je izradio analitički servis selektiv, jasno pokazuje koliko se Austrija izdvaja negativno u usporedbi s ostatkom Unije. U Danskoj, primjerice, situacija je znatno stabilnija – zemlja bilježi najpozitivniji trend u stečajevima u cijeloj EU.
Crni scenarij za 2025. godinu?
Sve upućuje na to da bi 2025. mogla postati još jedno rekordno stečajno razdoblje za Austriju. Već u prvom tromjesečju ove godine otvoreno je 1.134 stečajnih postupaka nad poduzećima, što je porast od gotovo 4 posto u odnosu na isto razdoblje rekordne 2024. godine.
Posebno pogođen sektor je tržište nekretnina, koje se i ranije suočavalo s izazovima, no sada trpi dodatni pritisak zbog nestabilnog tržišta i povećanih operativnih troškova.
Austrija znatno iznad EU prosjeka
Prosjek Europske unije daleko je ispod razine stečajeva koje trenutno bilježi Austrija. Takav razvoj događaja izaziva zabrinutost među ekonomistima i poduzetnicima, jer visoka stopa insolventnosti može imati šire posljedice na tržište rada i gospodarsku stabilnost zemlje.
