Jedan od najpoznatijih svjetskih brendova luksuza, Swarovski, najavio je masovno smanjenje broja zaposlenih u svom sjedištu u Wattensu (Tirol). Do kraja 2026. godine bit će ukinuto oko 400 radnih mjesta, čime će broj zaposlenih pasti s 2.480 na oko 2.100.

Otkazi će se provoditi kombinacijom dobrovoljnih odlazaka, umirovljenja i otpuštanja, a točan broj prisilnih otkaza znat će se tek sredinom prosinca. Tvrtka je s radničkim vijećem dogovorila socijalni plan i u posebnu zakladu uložila 11.000 eura po zaposleniku.

Glavni menadžer Jérôme Dandrieux opisao je situaciju kao “paradoksalnu”: poslovanje s nakitom ide odlično, ali proizvodnja za poslovne kupce u Wattensu slabi. Problemi dolaze iz Kine i luksuzne industrije, ali i zbog posustale automobilske proizvodnje. “U Austriji je sve teže proizvoditi — visoki troškovi rada, energije i sirovina čine nas nekonkurentnima”, upozorio je Dandrieux, dodajući da “Swarovski i dalje vjeruje u Wattens”, ali da su “prilagodbe nužne da bi se izbjegle još teže odluke iduće godine”.

Uz otkaze, zaposlenicima se nudi i smanjenje radnog vremena za 10%, a noćna smjena se ukida. Unatoč tome, tvrtka najavljuje ulaganja od 150 milijuna eura do 2030. godine u modernizaciju i razvoj novih tržišta.

Reakcije u Tirolu su burne. Radnička komora (AK) oštro je napala upravu, nazivajući odluku “izdajom regije” i “bankrotom strategije”, dok su pokrajinske vlasti odluku ocijenile “teškim udarcem za Wattens i cijeli Tirol”.
S druge strane, Gospodarska i Industrijska komora upozoravaju da je ovo samo još jedan dokaz da Austrija kao industrijska lokacija sve teže opstaje u globalnoj konkurenciji.

Podsjetimo, Swarovski je već 2020. godine otpustio 1.200 radnika usred pandemije. Unatoč novim izazovima, tvrtka je 2024. ostvarila rast prihoda s 1,8 na 1,9 milijardi eura.

Nevjerojatan slučaj iz Graza izazvao je ogorčenje u Austriji. Mlada zaposlenica, nakon što je svom šefu s osmijehom priopćila da očekuje dijete, doživjela je šok – umjesto čestitke, dobila je trenutačni otkaz, i to s retroaktivnim učinkom!

Zahvaljujući pravnoj pomoći Austrijske radničke komore (Arbeiterkammer, AK), žena se odlučila boriti za svoja prava i sud je presudio u njezinu korist. Poslodavac joj mora isplatiti 8.800 eura odštete, što odgovara plaći do najranijeg mogućeg zakonskog roka za otkaz.

Prema objašnjenju AK-stručnjakinje Bianke Liebmann-Kiss, zaštita od otkaza za trudnice vrijedi od trenutka kada poslodavac sazna za trudnoću, i traje sve do četiri mjeseca nakon poroda. Ako žena ode na porodiljni dopust, zaštita se produžuje još četiri tjedna nakon završetka dopusta.

Otkaz ili otpuštanje trudnice moguće je samo u iznimnim slučajevima – primjerice, ako se tvrtka nalazi pred stečajem ili ako postoji ozbiljan disciplinski prekršaj. Čak i tada, poslodavac mora zatražiti dopuštenje suda, što se gotovo nikada ne odobrava.

U ovom slučaju, poslodavac nije imao nikakav valjani razlog, pa je presuda bila jasna. Iako je sud donio odluku u njezinu korist, žena se odlučila ne vraćati na staro radno mjesto, nego iskoristiti svoja prava i nastaviti dalje.

Radnička komora upozorava da takvih slučajeva postaje sve više – iako su i dalje rijetki, u posljednje vrijeme bilježi se porast prijava zbog nezakonitih otkaza trudnica i roditelja na roditeljskom dopustu, što se povezuje s rastućim ekonomskim pritiscima na poslodavce.

Austrijsko zdravstvo ponovno potresa skandal! Nakon tragične smrti 54-godišnje žene kojoj više bolnica nije htjelo pružiti pomoć, situacija u javnim klinikama postala je alarmantna. U središtu kritika sada je Kepler Universitätsklinikum (KUK) u Linzu, koje je objavilo drastično smanjenje broja operacija zbog nedostatka anesteziologa i operacijskih sestara.

Umjesto dosadašnjih 2.000 planiranih zahvata, klinika će ubuduće izvoditi tek 1.850 operacija mjesečno. Odgađaju se svi zahvati koji nisu hitni — poput operacija koljena i kuka, na koje se već sada čeka i do 73 tjedna. Pacijenti, koji zbog bolova jedva hodaju, prisiljeni su plaćati tisuće eura za privatne operacije ili čekati mjesecima.

Klinika tvrdi da je odluka donesena „s velikom pažnjom“ i da se nadaju povratku na prijašnji opseg rada do kraja 2026. godine. No, političke reakcije su burne.

Predsjednik parlamenta Gornje Austrije i zdravstveni glasnogovornik SPÖ-a, Peter Binder, nazvao je situaciju “skandaloznom” i optužio upravu bolnice za katastrofalno planiranje:

„Nije problem u pacijentima ni u obiteljskoj medicini, nego u pogrešnoj kadrovskoj politici koja najveću bolnicu u zemlji vodi prema zidu!“

Binder je također osudio lošu komunikaciju i činjenicu da o ograničenju operacija nije raspravljao nadzorni odbor. Posebno ga je razbjesnila ranija izjava zdravstvene uprave da se pacijenti mogu „prebaciti u Schärding“ ako im u Linzu predugo traje čekanje — nazvao ju je “ciničnom i potpuno promašenom”.

Sindikalni predstavnik zaposlenih u bolnici, Helmut Freudenthaler, branio je odluku o smanjenju operacija:

„To je nužna mjera za zaštitu iscrpljenih kolega. Ljudi rade preko granica, neki čak i nakon odlaska u mirovinu.“

Binder od pokrajinskih vlasti traži hitne mjere: kampanju za zapošljavanje medicinskog osoblja i brže spajanje KUK-a s bolnicom za traumatologiju (UKH) kako bi se rasteretio sustav.

Austrijsko zdravstvo očito je na rubu pucanja — a ako se ne poduzmu konkretni koraci, kaos na kirurškim odjelima mogao bi postati nova svakodnevica.