Hrvati u svijetu
NOVA KNJIGA: Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću
Knjiga „Hrvatska politička emigracija u 20. stoljeću“ je zbornik radova s istoimene međunarodne konferencije održane 21. – 22. veljače 2019. u Zagrebu u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i suorganizaciji Hrvatske matice iseljenika.
Opsežna knjiga ina 336 stranica i donosi najvažnije podatke o konferenciji, 25 izlaganja te 4 pridružena priloga iz povijesti hrvatskog iseljeništva 19. i 20. stoljeća, uz cjelovit znanstveni aparat, priopćila je Hrvatska matica iseljenika.
Povijest hrvatskog iseljeništva je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti pa je želja organizatora konferencije bila okupljanje znanstvenika i stručnjaka fokusiranih na istraživanje uloge i ostvarenja hrvatske političke emigracije na pet kontinenata – koja su na različite načine utjecala na demokratske procese u matičnoj zemlji te slobode stvaralaštva u raznim granama ljudske djelatnosti od kulture do gospodarstva.
Hrvatska politička emigracija imala je bitnu ulogu u društvenim i političkim promjenama koje su se odigrale u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću. Objavljeni radovi pridonose upoznavanju hrvatske javnost s akterima i događajima iz tih burnih vremena 20. stoljeća, argumentirano rušeći negativne stereotipe o našoj emigraciji i snažnom izvandomovinskom disidentskom pokretu tijekom hladnoratovske podjele svijeta uoči pada komunizma u Europi, uključujući i u Lijepoj Našoj, piše Matis.
Knjiga će biti predstavljena u utorak, 16. lipnja u 12,00 sati, u multimedijsku dvoranu Centra za kulturu i informacije Maksimir, Švarcova 18 Zagreb.
Hrvati u Austriji
Sto godina hodočašća gradišćanskih Hrvata u Mariazell: Ovo je primjer odnosa prema kulturnoj i jezičnoj raznolikosti
Tisuće hodočasnika očekuju se od 25. do 27. kolovoza na jubilarnom, stotom hodočašću gradišćanskih Hrvata u najvećem austrijskom marijanskom svetištu Mariazell, objavio je Kathpress.
Vrhunac hodočašća, koje se redovito održava od 1923., bit će večernja liturgija 25. kolovoza u 18.30 sati s procesijom sa svijećama, kao i svečana misa 27. kolovoza u 10 sati. Obje mise predvodit će željezanski biskup Egidije Živković, uz suslavlje više biskupa, među kojima će biti i varaždinski biskup Bože Radoš i biskup Graza Wilhelm Krautwaschl.
Nakon svečane liturgije 27. kolovoza uslijedit će svečana predaja Marijina kipa, priopćila je u petak Željezanska biskupija.
Predaja kipa prvi put je organizirana 1973., pri čemu hrvatske župe iz austrijskog, slovačkog i mađarskog dijela Gradišća jedna drugoj predaju kip. Taj je običaj 1973. pokrenuo tadašnji željezanski biskup Stefan László, kao znak mirnog suživota i mostogradnje u doba Željezne zavjese i Hladnog rata, piše dijaspora.hr.
U posljednjih 50 godina Marijin kip, kopija Marijina kipa iz Mariazella, neprestano je na putu po hrvatskim župama u Gradišću. Tijekom hodočašća vjernici ju donose u Mariazell hodajući pješice tri do četiri dana, da bi ju ondje predali sljedećoj župi. Službene kronike otkrivaju da su hrvatski hodočasnici dolazili u Mariazell još u 15. stoljeću.
Tisuće Hrvata naselile su se između 1523. i 1535. u bijegu pred Turcima u Austriji i zapadnoj Mađarskoj. Danas ih je ondje oko 40 tisuća. Veliki dio njih živi u Beču, u Mađarskoj i Slovačkoj.
„Življeno zajedništvo etničkih skupina u Gradišću primjer je odnosa prema kulturnoj i jezičnoj raznolikosti“, naglasio je biskup Živković u priopćenju.
Mons. Živković je bio niz godina voditelj hrvatske sekcije u željezanskom dijecezanskom uredu, a nakon što je imenovan biskupom, podigao je sekciju na razinu samostalnog vikarijata.
Hrvatski vikarijat Željezanske biskupije sa sjedištem u biskupskoj rezidenciji u Željeznom brine o 20 posto katolika u Gradišću, a na čelu mu je vikar Željko Odobašić, u austrijskoj javnosti poznat i kao osnivač austrijske svećeničke nogometne reprezentacije. U gradišćanskim župama djeluju brojni hrvatski svećenici i redovnici.
Hrvati u Austriji
“Lijepa stvar” – Hrvatima iz dijaspore vlada nudi 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika
Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske objavio je javni poziv za dodjelu do 500 stipendija, najviše do sada, za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj za akademsku 2023./2024. godinu.
Zainteresirani će hrvatski jezik moći učiti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli i Dubrovniku, stipendija podrazumijeva redovito pohađanje nastave u Hrvatskoj.
Stipendija se odobrava za jedan (zimski ili ljetni semestar) ili dva semestra učenja hrvatskoga jezika. Zimski se održava se od početka listopada 2023. do kraja siječnja 2024. godine, a ljetni od početka ožujka 2024. do sredine lipnja 2024. godine.
Subvencije za smještaj i hranu
Stipendija uključuje trošak tečaja hrvatskoga jezika, subvencioniranu prehranu do dva obroka dnevno te djelomičnu naknadu za smještaj u studentskom domu ili privatno.
Na Javni poziv mogu se prijaviti pripadnici hrvatskoga naroda, njihovi supružnici kao i prijatelji hrvatskoga naroda i Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo. Uvjet je da imaju 18 godina života, da su završili najmanje srednju školu te da imaju prebivalište izvan Hrvatske ili pak prebivalište/boravište u njoj ne dulje od tri godine.
Rok za slanje prijava na javni poziv je 19. lipnja 2023.
Austrija
IZ POVIJESTI MISIJE BEČ: Papa Ivan Pavao II. u posjeti crkvi Am Hof 1983. godine
Godine 1983., 12. rujna, pred našom crkvom Am Hof u Beču zbio se susret Svetog Oca Ivana Pavla II. s austrijskim i stranim radnicima. Taj je susret organiziran u sklopu Katoličkog dana. Crkva je susretom Svetog Oca s radništvom htjela dati jasno svjedočenje o svom zauzimanju za radnike i o njihovoj važnosti u društvenom i crkvenom životu, koristeći pri tom ulogu Ivana Pavla II. koji i sam dolazi iz radničkog svijeta i koji je u svom pontifikatu pokazivao naglašen interes upravo prema njima.
Katolički dan 1983. godine bio je pod motom Hoffnung leben – Hoffnung geben, a susret s radnicima održan je pod geslom Solidaritet in der Arbeit. Austrijska Crkva posvjedočila je kroz ovaj susret svoju brigu za radništvo i posebno svoje iskreno i velikodušno zalaganje za strane radnike.
Na prepunom bečkom trgu Am Hof pred našom crkvom postavljen je podij i na njemu je svečano dočekan i pozdravljen Sveti Otac od predstavnika austrijske Crkve i predstavnika radnika. U ime hrvatske zajednice pozdravio ga je p. Efrem Kujundžić, a u ime naših radnika Marko Tunjić. U susretu sa Svetim Ocem nastupila je i folklorna skupina naše Misije.
Premda su od Jugoslavenskog veleposlanstva dolazile prijetnje da se ne donose hrvatske zastave, trg je bio preplavljen njima. Fotografije koje su svjedok toga vremena pokazuju da su na trgu Hrvati bili ogromna većina. Hrvati su s toga skupa poslali jasnu poruku o svom postojanju, o svojoj vjeri i vezanosti uz Svetog Oca i Katoličku crkvu. Danas kada je Hrvatska slobodna i samostalna mogu se još bolje razumjeti namjere i bojazni Jugoslavenskog veleposlanstva iz 1983. godine i njihove želje da se to sakrije.
Sveti Otac je kod tog susreta ušao u našu crkvu, popeo se na njen balkon prema trgu i pozdravio narod. To isto učinio je prije 220 godina papa Pio VI. koji je na uskrsnu nedjelju 31. ožujka 1782. s istog mjesta blagoslovio okupljene Bečane na trgu pred crkvom.
Na inicijativu koju je pokrenuo prijašnji apostolski nuncij u Austriji mons. dr. Donato Squicciarini i pomoću dr. Bandiona svečano je postavljena spomen ploča na susret sv. Oca Ivana Pavla II. s radnicima 1983. godine. Svečano misno slavlje i otkrivanje spomen ploče predvodio je tajnik Biskupske konferencije Austrije dr. Egidije Živković. Spomen ploča postavljena je u predvorje crkve Am Hof.
fra Ilija Vrdoljak,
obljavljeno u Našoj riječi, listu Hrvatskih katoličkih misija u Austriji, ožujak 2004., br. 8., 10-17. str.
Foto: Arhiva Hrvatske katoličke misije Beč.
You must be logged in to post a comment Login