Nova generacija hrvatskih iseljenika ne napušta Hrvatsku iz razloga koji su u svijet vodili stare generacije nego zbog korupcije i nepravde, pokazali su rezultati istraživanja koje je proveo dr. Tado Jurić, povjesničar i demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Istraživanja ‘Percepcija iseljenika o Hrvatskoj’ provedena su u Njemačkoj u koju se posljednjih godina iselilo najviše Hrvata.

Iseljenici hrvatskom društvu i državi najviše zamjeraju što nisu dobili priliku u vlastitoj zemlji te nedostatak iskrene borbe protiv korupcije, klijentelizma i pogodovanja na svim razinama. Daljnji uzroci nezadovoljstva usmjereni su na političku participaciju iseljeništva koje je potpuno politički marginalizirano, prenosi Lider.

– Više od polovice ispitanika izjavilo je da ima u potpunosti negativnu i donekle negativnu sliku o Hrvatskoj, jedna četvrtina je indiferentna, a samo jedna četvrtina ima pozitivnu sliku, – kaže Jurić te naglašava da većina njih osjeća da su iz domovine otjerani i da u inozemstvu nisu završili dragovoljno. Osim toga, iseljeni Hrvati mišljenja su kako Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i brojne predrasude, te da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne hrvatskim iseljenicima i Hrvatima izvan Hrvatske.

– Svega 5,6 posto iseljenika zadržalo je pozitivnu percepciju prema domovini. Daljnji zabrinjavajući trendovi slabljenja nacionalnog identiteta u iseljeništvu odražavaju se u činjenici da sve manje novijih iseljenika pohađa hrvatsku nastavu u inozemstvu, kao i da se gubi osjećaj važnosti očuvanja materinskog jezika u iseljeništvu. Samo osam posto roditelja izjavilo je da su upisali djecu u program hrvatske nastave u Njemačkoj, – kaže Jurić.

– Hrvatski izborni sustav naročito pridonosi nezadovoljstvu dijaspore jer ju svjesno marginalizira. Naime, u cijeloj hrvatskoj dijaspori registrirano je svega 184.786 birača (uključujući i Hrvate iz BiH). Unatoč činjenici da je 2018. u Njemačkoj živjelo 405.000 hrvatskih građana, u isto vrijeme u Registru birača bilo ih je samo 86.984, dok je brojka registriranih aktivnih birača bila svega 29.000. Dakle, oko 300.000 novih iseljenika s pravom glasa se i dalje pretežito vodi u izbornim jedinicama u Hrvatskoj. Međutim, sve ovo nije samo administrativno pitanje jer netočne statistike o iseljavanju imaju stvarne posljedice koje se očituje s jedne strane u zlouporabama socijalnih sustava Republike Hrvatske, s druge u pogrešnom prikazivanju zastupljenosti građana u Saboru, a s treće u upitnosti skrojenosti izbornih jedinica koje su uslijed iseljavanja desetkovane, te s četvrte u nemogućnosti kreiranja ispravnih demografskih revitalizacijskih mjera, – pojašnjava Jurić.

• Pozor! Nemojte se javiti ako vas u Austriji zove ovaj broj
• Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru
• Škola u Austriji upozorava roditelje: “Djevojčice su bile mamljene od strane muškarca”. Obaviještena i policija
• Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
• Cijene stanova u Austriji ponovno porasle, kvadrat stana u prosjeku 5800 eura