Ekonomija
Njemačkoj nedostaje pola milijuna radnika
Njemačka se suočava s velikim nedostatkom kvalificirane radne snage, praktički u svim branšama. Najveći problemi su u sektoru socijalnog rada. Udruženja poslodavaca zahtijevaju pojačano doseljavanje radnika, prenosi Deutsche Welle.
Između srpnja 2021. i srpnja 2022. u Njemačkoj je na tržištu rada nedostajalo više od pola milijuna kvalificiranih radnika. To je rezultat studije koju je proveo Institut njemačke privrede (IW) u Kölnu. Ukupno su registrirana 537.923 nepopunjena radna mjesta.
Najviše problema sa zapošljavanjem stručne radne snage u proteklih 12 mjeseci je bilo u sektoru socijalnog rada. Ondje je nepopunjeno 20.578 radnih mjesta, što je novi rekord, tvrdi IW. “Radi se o stručnoj radnoj snazi koja nedostaje, primjerice, u socijalnom radu u školama, radu s mladima, djecom i u staračkim domovima ili kod savjetovanja ovisnika. Dakle na svim onim područjima gdje je za rješavanje socijalnih problema potrebna ljudska podrška”, pišu autori studije Helen Hickmann i Filiz Koneberg.
Sličan manjak stručne radne snage uočen je i u sektoru u kojem rade odgojiteljice i odgojitelji – 20.500 radnih mjesta i dalje je nepopunjeno. “U tom sektoru se radi o rekordnoj vrijednosti”, stoji u studiji IW-a. U staračkim domovima nedostaje 8279 njegovatelja, traže se i 16.974 elektrotehničara, a u sektoru zdravstva, odnosno njege bolesnika, potrebno je još 16.839 radnika.
Stručnu radnu snagu sve je teži pronaći i sanitarnim firmama, odnosno onim poduzećima koja se bave sustavima grijanja ili održavanjem klima-uređaja. Njima nedostaje 14.013 radnika. Njemačke kompanije traže 13.638 informatičara, 12.060 fizioterapeuta, 11.771 tehničara za održavanje motornih vozila te 10.562 profesionalna vozača. Kod vozača IW predviđa dodatno zaoštravanje situacije na tržištu rada, s obzirom na činjenicu “da su zaposlenici natprosječno stari i s obzirom na to da nedostaje pomladak”.
Predsjednik udruge poslodavaca iz metaloprerađivačke industrije Stefan Wolf se zbog nestašice stručne radne snage zalaže za usvajanje novog zakona o doseljavanju. “Potreban nam je kvalificirani zakon o doseljavanju, kakav ima Kanada”, rekao je on za listove medijske grupacije Funke. I dodao: “Doseljenicima se mora osigurati dugoročno pravo ostanka u Njemačkoj.”
U Kanadi su, kaže Wolf, usvajanjem zakona o doseljavanju riješili brojne probleme. A u Njemačkoj zakon o doseljavanju stručne radne snage sadrži brojne komplikacije i prepreke, žali se on: “Onima koji dođu k nama potrebni su osiguranje i doživotna sigurnost. Pretpostavka za to moraju biti kvalifikacije i znanje jezika.”
Aktualni njemački zakon o doseljavanju stručne radne snage stupio je na snagu 1. ožujka 2020. Cilj je olakšati dolazak kvalificirane radne snage iz trećih zemalja. Kako je pokazala jedna nedavna anketa koju je provela Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK), 56% poduzeća u Njemačkoj nestašicu stručne radne snage smatra rizikom za vlastito poslovanje.
Ekonomija
Austrijska tvrtka ima veliki pad dobiti
Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.
Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.
Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .
Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.
Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.
Ekonomija
AMS isplata u studenom: Novac stiže ovih dana
Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji znatno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u listopadu porastao za 9,7 posto. Ukupno 371.648 ljudi već čeka svoj AMS novac.
Krajem listopada u Austriji je 371.648 osoba bilo registrirano kao nezaposleno ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih 9,7 posto ili 32.752 osobe veći nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prošli mjesec rujan, nezaposlenih je gotovo 17.000 više.
Tih više od 371.000 ljudi već čeka na isplatu AMS novca u studenom 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u studenom za mjesec prava listopad 2024
Auszahlungstermine im November 2024
| Monat (Anspruch) | per Überweisung | per Post |
|---|---|---|
| Oktober 2024 | 06.11.2024 (Mittwoch) | 08.11.2024 (Freitag) |
Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.
Da biste imali pravo na AMS novac, morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Austriji. Iznos – tj. neto stopa zamjene – obično je 55 posto zadnje plaće.
Ekonomija
Ogroman red prije otvaranja nove trgovine u SCS-u
U ranim jutarnjim satima stotine ljudi već su stajale ispred Media Markta u Vösendorfu.
Nakon obnove, Media Markt je otvoren u Vösendorfu u četvrtak u 7 ujutro. Čudne scene događale su se ispred dućana već oko 6 ujutro, gotovo da je izgledalo kao da je danas sve besplatno.
No, kupci su očito namirisali ekstremne popuste: mobiteli, laptopi, televizori itd. nudili su se po atraktivnim cijenama. Naravno samo do isteka zaliha.
Za stotine ljudi ponude za otvaranje bile su dovoljan razlog da stanu u red sat vremena prije stvarnog vremena otvaranja. Rezultat je bio red oko zgrade. Svatko je želio dočepati se jedne od željenih kupovina. Prema riječima očevidaca, red je bio dug nekoliko stotina metara.
You must be logged in to post a comment Login