Svijet
Njemački vicekancelar građanima: Tuširajte se kraće, a zimi nosite džempere i debele čarape

Njemački vicekancelar, čelnik “superministarstva” gospodarstva i okoliša Robert Habeck suočen je s problemima o kakvima nije ni sanjao. Čelnik njemačkih Zelenih prinuđen je zbog plinske krize zagovarati ponovno paljenje elektrana i toplana na ugljen, a zbog ruske agresije na Ukrajinu pregovarati s drugim režimima poznatim po zatiranju ljudskih prava.
U poduljem intervjuu za njemački Der Spiegel objasnio je kako je cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina iskoristiti visoke cijene plina kako bi izazvao podjele u zapadnom društvu, da želi rastaviti Njemačku, no da će Njemačka to izdržati, piše jutarnji.hr.
“Mislim da većina ljudi ima predodžbu što je ovdje na kocki”, rekao je Habeck. “Vidim veliku odlučnost ne dopustiti Putinu da se nekažnjeno izvuče iz ovog rata, čak i ako to dolazi uz tu cijenu. Naš je sadašnji doprinos usmjeren k jamstvu da će mir i vladavina prava biti mogući i u budućnosti.”
Naglasio je kako je svjestan da žrtve koje će ljudi morati podnijeti nisu minorne, te da taj teret nije ravnomjerno raspoređen. “Oni koji zarađuju mnogo mogu se nositi s visokim cijenama. No znam i mnoge ljude čiji novac ne traje do kraja mjeseca. Ima i onih koji ni prošle zime nisu mogli grijati sve sobe u svojem stanu. Moramo biti iskreni: još nije gotovo. Više ljudi će osjetiti posljedice.”
Habeck nije htio spekulirati hoće li Putin potpuno prekinuti dostavu plina prije zime, no primijetio je kako ruski predsjednik smanjuje dotok i drži cijene visokima tako što reže količine. “On želi podići pritisak na ljude kako bi osjećali nesigurnost i strah – savršeni uvjeti za razmnožavanje populizma koji se on nada da će razoriti našu liberalnu demokraciju iznutra. To je njegova strategija. I ne možemo dopustiti da ona bude uspješna.”
Objasnio je da će, ako ne bude dovoljno plina, morati donositi teške odluke – neće biti dobrih odluka, već samo najmanje loših. “Za neke će industrije to biti katastrofa. Govorimo o ljudima koji će ostati bez posla, regijama koje će izgubiti cijele industrijske komplekse.”
Na pitanje Spiegela što kao privatni građanin čini drugačije nego prije, odgovorio je kako se drži savjeta svojeg ministarstva. “Drastično sam srezao vrijeme koje provodim pod tušem, no ja sam loš primjer. Kao ministar, zarađujem plaću o kojoj drugi mogu samo sanjati. Plus, doma dolazim kasno, dižem se u šest ujutro i izlazim iz kuće do sedam. S takvim rasporedom, ne moram ni grijati zimi. Za ljude koji rade kod kuće, umirovljenike s malim mirovinama i obitelji priča je sasvim drugačija.”
Novinara je zanimalo i koliko je točno Habecku potrebno vremena pod tušem. “Moj kolega iz Nizozemske nedavno mi je ponosno kazao kako su pokrenuli kampanju s ciljem da se prosječno vrijeme tuširanja sreže s deset minuta na pet. Morao sam se smijati. Nikad se u životu nisam tuširao pet minuta. Ja se tuširam kratko.”
Nakon što je rekao da ljeti ne voli paliti klimu, a zimi slabo grije, novinar ga je pitao je li svjestan da se mnogi ljudi osjećaju kao da im se obraća svisoka. “Naravno, bilo je kritika. Pozivamo ljude da se pridruže kampanji i ne govorimo im: ‘Ako ne sudjelujete, vi ste zle osobe!’ Predlažemo načine kako uštedjeti energiju pod tušem, ali ne morate biti savršeni. Katkad djeci treba lijepo dugo tuširanje ili bazenčić pun tople vode. Moja je poruka: dopustite svojoj djeci da se zabavljaju. Ne moramo se neprekidno kažnjavati. No, ne možemo se ni ponašati kao da je sve u redu.”
Poručio je građanima da je nositi debele čarape i tople džempere zimi uvijek dobra ideja, te da je ljeti pametno provesti hidrauličko balansiranje sustava grijanja, čime se na zimu može uštedjeti do 15 posto na energiji i troškovima. “Spuštanje temperature grijanja samo za jedan stupanj tijekom zime ušteda je od još 6 posto. Uz 41 milijun kućanstava taj mali korak izrazito je značajan. I vidjeli smo koliko solidarnosti ljudi mogu pokazati. Rekli su mi da u jednoj ulici stanari traže da se ugasi svaka druga ulična svjetiljka. Tamo žive stariji ljudi, koji imaju veću potrebu za sigurnošću, no ipak su rekli: nama to ne treba.”
Građanima koji ne žele plaćati posljedice desetljeća njemačke vanjske i energetske politike koja se pokazala pogrešnom poručio je kako je istina da su prethodne vlade gurnule Njemačku u ovisnost o Rusiji i otežale širenje obnovljivih izvora energije. “Ali ništa ne pomaže reći: drugi su krivi, stoga ja neću učiniti ono što sad treba. Prevedite to u svoj privatni život – član obitelji ne želi pospremiti, pa neću ni ja. Stan bi postao nevjerojatno neuredan u kratkom roku. U što bi se pretvorila ova zemlja ako su jedini uzori loši?” pitao se Habeck.
Vicekancelar je kazao i kako vlada trenutačno raspravlja o modelima pomoći najsiromašnijim obiteljima, no i najavio da vlada neće moći eliminirati sve poteškoće – radi se o vanjskom šoku čiji će teret morati podnijeti svi.
Na pitanje koliko bolno doživljava paljenje elektrana na ugljen i pregovore s katarskom diktaturom oko nabave prirodnog plina, kazao je kako mu put u Katar nije bio osobito bolan. “Uvijek smo kupovali naftu i plin od država koje imaju različite vrijednosti od nas. Ovo je selektivna moralnost koja mi je čudna: Ne poslujte s Katarom! Ali nemamo problema s naftom iz Saudijske Arabije?”
Na pitanje znači li to da Njemačka treba ignorirati kršenje ljudskih prava radnika koji pripremaju Svjetsko nogometno prvenstvo, Habeck je kazao kako ne treba ignorirati nešto što podrazumijeva i pažljiviji pogled. “Katar je napredovao. On je, naprimjer, jedina arapska država koja je uvela minimalnu plaću. Kada se radi o fosilnim gorivima, ne postoji crno i bijelo, samo siva. Ono što mi sad radimo znatno je bolje nego ostati u Putinovim pandžama. On nas želi prisiliti da prihvatimo njegove ubilačke planove jer nas se može ucjenjivati energijom. U ovom trenutku, nitko ne nosi bijeli šešir, ali postoji crni šešir, i Putin je taj koji ga nosi.”
Što se tiče ugljena, Habeck se doima devastiran. “To me znatno više boli. To mi je čak depresivno. Volio bih da nisam nikada morao donijeti tu odluku. Sada ćemo se još brže morati prebaciti na obnovljive izvore, a čak ni to se ne može učiniti bez kompromisa. Za vjetrenjače i solarne panele trebamo rijetke metale, čije rudarenje oštećuje okoliš. Kao napredna država, naš rast, naša potrošnja energije i naš stil života stvaraju probleme, uključujući probleme za okoliš i za ljude koji žive drugdje.”
Objasnio je i zašto se protivi produljenju rada preostalih nuklearnih elektrana u Njemačkoj, koje bi se sve trebale ugasiti do kraja godine. Prema Habecku, jedini način da se njihov rad produlji jest da se sada smanji njihova proizvodnja energije, a upravo sada su najpotrebnije dok država pokušava što više napuniti svoja skladišta plina.
Instalacija novog radioaktivnog goriva trajala bi najmanje godinu dana, a sve njemačke nuklearne elektrane morale bi proći i skupi i dugotrajni remont i provjeru sigurnosti, koja se već tri godine odgađa zbog predviđenog gašenja elektrane. “Za mali doprinos, imali bismo najgoru nuklearnu sigurnost u povijesti države. I to u situaciji u kojoj imamo hakerske napade na našu energetsku infrastrukturu”, naglasio je Habeck.

Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku

Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju

Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj

Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login