Ekonomija
Njemački ministri upozoravaju na dugu fazu ekonomske nestabilnosti
Njemački ministar financija Christian Lindner (FDP) poručio je građanima Njemačke da se pripreme na dugu fazu neimaštine s obzirom na rast cijena kao rezultat rata u Ukrajini.
“Brinem se da bismo za nekoliko tjedana i mjeseci mogli imati vrlo zabrinjavajuću situaciju”, rekao je Lindner jučer za ZDF. “Riječ je o tri do četiri, možda pet godina oskudice. I za to moramo pronaći odgovor.”
Dodao je: “Postoji rizik od vrlo ozbiljne ekonomske krize zbog rastućih cijena energije, zbog problema u lancu opskrbe, također zbog inflacije.”
Stoga je potrebno razgovarati o svim opcijama, uključujući produženo vrijeme rada za tri nuklearne elektrane u Njemačkoj koje su još uvijek u pogonu.
Njemački ministar gospodarstva i vicekancelar Robert Habeck (Zeleni) prethodno je pronašao riječi upozorenja. Gospodarska situacija zbog nedostatka energenata iz Rusije mogla bi postati još gora od pandemije koronavirusa, u kojoj je gospodarstvo 2020. palo više nego u cijelom prošlom desetljeću. Opterećenja za gospodarstvo moguća su mjesecima. Riječ je o opstanku tvrtki, smatra Habeck.
Skladišta plina još nisu dovoljno popunjena, tek oko 60 posto. Uđe li Njemačka u zimu s napola punim skladišnim prostorima, postoji opasnost od ozbiljne ekonomske krize.
Smanjene isporuke plina iz Rusije su “ekonomski napad na nas”. Ovo ima drugačiju dimenziju nego prije, rekao je vicekancelar u Berlinu na Danu industrije. – Uzorak je prepoznatljiv.
Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta želio izazvati strahove, uključujući i siromaštvo. Količina plina se smanjuje kako bi se povisile cijene. “Ova strategija ne smije biti uspješna.” Također je zamislivo da bi Putin mogao potaknuti nestašicu hrane, posebno pšenice.
List “Welt” ranije je izvijestio da se Njemačka sprema proglasiti razinu alarma nacionalnog plana za izvanredne situacije za plin: to će biti druga faza plana podijeljenog u tri faze.
Državni tajnik u Saveznom ministarstvu ekonomije i zaštite klime (BMWK) Patrick Graichen jučer je pripremio energetsku industriju za predstojeći korak, izvijestio je jučer “Welt”, pozivajući se na krugove iz energetske industrije. Iz ministarstva to nisu htjeli potvrditi te su se pozvali na zakonsku regulativu kojoj podliježe plan za izvanredne situacije.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
You must be logged in to post a comment Login