Svijet
Njemačka otvara širom vrata stranicim radnicima – uvodi se i “karta prilika”, evo detalja
Njemačko gospodarstvo nikako ne uspijeva riješiti problem manjka radne snage, a vlada se nada da će ga barem malo uspjeti ublažiti liberalizacijom imigracije.
Kako navodi Financial Times, ministar rada Hubertus Heil izjavio je kako će Njemačka stvoriti “jedan od najmodernijih imigracijskih režima u Europi” kako bi ublažila manjak radnika što je postalo ”prava kočnica ekonomskom rastu”.
Očajnička potraga
Ministar Heil ističe kako je imigracijska reforma dio šire kampanje vlade kancelara Olafa Scholza kojoj je cilj privući talentirane radnike iz cijelog svijeta, ublažiti utjecaj nepovoljnih demografskih trendova i omogućiti priljev dovoljnog broja kvalificiranih radnika što je postao vodeći problem za neke od najvećih europskih kompanija, prenosi Poslovni dnevnik.
U razgovoru za FT Heil je kazao kako u mnogim sektorima njemačke industrije vlada “očajnička” potraga za radnicima, a situacija će u budućnosti biti samo još gora, s obzirom da generacija baby boomera polako odlazi u mirovinu.
“Njemačkoj će nedostajati 7 milijuna radnika do 2035. ako nešto ne učinimo”, kazao je Heil. “A to u konačnici može postati prava kočnica našem ekonomskom rastu”, dodao je ministar zadužen za resor rada. Izmijenjena imigracijska regulativa, koju bi Bundestag trebao odobriti u idućih nekoliko tjedana, uklonit će dobar dio postojećih barijera useljavanju i zapošljavanju stranaca u Njemačkoj.
Primjerice, stranci će moći dobiti posao iako nemaju profesionalnu kvalifikaciju prema njemačkim standardima, pojasnio je Heil. “Bit će dovoljno da imaju ugovor o radu s njemačkim poslodavcem, nešto radnog iskustva i da su završili strukovno obrazovanje u svojoj državi”, dodao je ministar.
Njemačka će također uvesti i “karte prilika” koji će imigrantima omogućiti prikupljanje bodova temeljem njihova strukovnog obrazovanja i radnog iskustva, znanja njemačkog jezika te dobi ispod 35 godina.
“Tko bude imao dovoljno bodova, moći će doći u Njemačku potražiti posao”, kazao je Heil koji je na toj ministarskoj poziciji od 2018. godine. Drugi zakon koji će uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru omogućit će strancima lakše dobivanje njemačkog državljanstva.
I dalje prebirokratski
Dio udruga poslodavaca smatra da predložena reforma ne ide dovoljno duboko. Postupak useljavanja “i dalje je prebirokratski”, ocjenjuje Thilo Brodtmann iz udruge metalske industrije VDMA. “Zahtjev poznavanja njemačkog jezika i dalje je preširok”, smatra Brodtmann. Prema posljednjem kvartalnom istraživanju Europske komisije, nedostatak radnika ograničava učinak 42 posto njemačkih kompanija iz uslužnog sektora, 34 posto industrijskih kompanija te trećine građevinskih tvrtki.
To i ne čudi s obzirom na broj nepopunjenih radnih mjesta. Istraživanje tamošnjeg Ekonomskog instituta pokazalo je da je prošle godine broj radnih mjesta za koje kompanije nisu mogle pronaći kvalificiranog radnika dosegao rekordnih 630.000. Samo za ilustraciju, godinu ranije nepopunjeno je ostalo 280.000 radnih mjesta.
Ekonomski analitičari smatraju da je nedostatak radne snage doprinio i nedavnom valu štrajkova koji su paralizirali željezničku mrežu i neke od najvećih zračnih luka u zemlji. Inflacija i rastući troškovi života bili su glavni okidači za nezadovoljstvo štrajkaša, ali je nedostatak radnika ionako moćnim njemačkim sindikatima dao još malo “streljiva” u pritisku na poslodavce i vladu.
Ministar Heil ističe kako vlada u ovoj reformi imigracijskih zakona želi izbjeći greške počinjene tijekom 60-ih godina kada je u Njemačku pristigao golemi val stranih radnika – čuvenih “gastarbajtera” – ali koje njemačko društvo godinama nije potpuno prihvaćalo. “Nismo im pomogli da se integriraju”, kaže Heil dodajući kako imigranti “nisu samo radnici”. “Oni žele biti dio društva, sa svim pravima i obvezama kao i drugi”, zaključuje Heil.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login