Panorama
Nevrijeme oštetilo brojne crkve u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj
Nakon orkanskog nevremena koje je poharalo Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu, donosimo informacije o razmjerima štete koju su pretrpjele neke župe. Što je na njihovim područjima točno oštećeno u nevremenu, za HKM komentiraju župnici zagrebačkog, vukovarsko-srijemskog i toliškog kraja.
Orkanski vjetar u snažnom nevremenu koje je pogodilo područje Hrvatske te BIH oštetio je župnu i samostansku crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Tolisi kod Orašja.
Razmjere i ozbiljnost štete za HKM komentirao je fra Mario Jurić, gvardijan franjevačkog samostana u Tolisi.
“Kao i u Hrvatskoj tako i kod nas orkansko je nevrijeme učinilo štetu. Obje kupole s križevima koje su bile na visini od 58 metara su srušene, jedna je pala pored crkve, a druga je u padu pogodila krovište, probila krov i betonski strop u crkvi”, istaknuo je Jurić.
Također, vjetar je odnio crijepove i otvorio dio krova na staroj samostanskoj zgradi.
Sada je na redu, ističe gvardijan sanacija štete. “Okupljamo tim da kiše koje slijede ne bi pogoršale situaciju”, istaknuo je. “Crkva je desetljećima je odolijevala nevremenu, ali ovakvo ne vrijeme ne pamtimo”, istaknuo je fra Mario.
Foto: Samostan Tolisa/Facebook
Sinoćnje nevrijeme nije odnijelo ljudske živote, a narod Bosanske Posavine, uvjeren je fra Mario, učinit će sve da se popravi nastala šteta.
Obje kupole s križevima koje su bile na visini od 58 metara su srušene, jedna je pala pored crkve, a druga je u padu pogodila krovište.
“Nevrijeme je počelo upravo kad je večernja misa završavala. Nedaće se dogode, ali Bogu hvala i Gospi, nije bilo ljudskih žrtava”, naglasio je.
O tome koliko župljanima znači crkva u Tolisi svjedoči i to da je tamošnji župljani nazivaju “posavskom katedralom”.
Foto: Samostan Tolisa/Facebook
Iz župe Preslavnog Imena Marijinog u Retkovcima župnik Ivan Begović javlja nam kako je oluja otkinula kapu tornja koja je probila strop župe.
“Jabuka je probila strop točno iznad oltara. Crkva je potpuno neupravljiva. Jutros oko pola pet padala nam je kiša i sve je natopila”, rekao je.
Zbog velike štete crkvu će ograditi, a kad će i odakle točno krenuti sa sanacijom, vlč. Begović ističe – nije siguran.
“Štete su ogromne. Najvažniji nam je da se sakralni prostor još koliko-toliko uspije zaštititi. Ne možemo očekivati vatrogasce, ali ni ljude sa sela jer je 70 posto u selu oštećeno”, rekao je.
O situaciji ondje, tumači vlč. Begović, govori dovoljno činjena da oni zbog jučerašnje oluje još nemaju struje. “Iz HEP-a nam je rečeno da se struji ne nadamo još iduća 24 sata”, kazao je.
Ne možemo očekivati vatrogasce, ali ni ljude sa sela jer je 70 posto u selu oštećeno.
Kad bi službe i došle, istaknuo je, ni sam ne zna otkud bi krenule. “Toranj je zabijen u strop i tako visi. Možemo ga samo ograditi da netko ne strada”, rekao je velečasni.
Toranj je zabijen u strop i tako visi. Možemo ga samo ograditi da netko ne strada.
Štetu na području župe u zagrebačkom naselju Ljubljanica-Voltino komentirao je vlč. Željko Lovrić.
“Stradale su kuće, krovovi i pokidalo je stabla kroja su ukrašavala naš grad. To isto, zateklo je i našu crkvu sv. Leopolda Bogdana Mandića”, rekao je vlč. Lovrić.
Pozvao je sve ljude dobre volje, a posebno vjernike, da uskoče i pomognu jedni drugima materijalno i financijski oporaviti se od štete te da pruže utjehu.
“Danas očekujemo majstore. Nastala nam je velika šteta na energetskom sustavu pastoralnog centra. Ništa ne radi”, istaknuo je.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
