Njemački državni tajnik za digitalizaciju Philipp Amthor i austrijska ministrica za integraciju Claudia Plakolm sastali su se u Beču, gdje su dali zajednički intervju o nizu tema koje zaokupljaju politički prostor u obje države. Oboje se smatraju predstavnicima mlađe, ali izrazito konzervativne generacije političara. Na komentare o svojoj dobi nasmijano poručuju da, kako vrijeme prolazi, sve više „odrastaju“ iz kategorije o kojoj se često prave šale.

Jedna od glavnih tema bila je zabrana nošenja marame za djevojčice mlađe od četrnaest godina, koju u Austriji snažno zagovara Claudia Plakolm. Ona tvrdi da se takva mjera ne donosi kako bi se ograničavale vjerske slobode, nego kako bi se zaštitila djeca koja se, prema njezinu mišljenju, često nalaze pod pritiskom obitelji ili okoline. Philipp Amthor podržao je austrijski pristup i naglasio da smatra kako je takvo rješenje pravno održivo te da se jasno temelji na zaštiti prava djeteta.

Oboje su se osvrnuli i na simboliku vjere u javnim ustanovama. I Amthor i Plakolm smatraju da križevi trebaju ostati u školskim učionicama. Amthor ističe da je kršćansko nasljeđe snažno utjecalo na razvoj vrijednosti kao što su sloboda i vladavina prava. Plakolm dodaje da se zbog toga ne bi trebalo odreći tradicija poput Svetog Martina i Svetog Nikole jer potiču osjećaj zajedništva i prenose važna društvena načela.

Upitana o legalizaciji kanabisa, Plakolm je jasno poručila da Austrija ne namjerava slijediti njemački model. Smatra da postoje mnogo važnija pitanja te da legalizacija ne donosi koristi za mlade. Amthor je bio još izravniji i tvrdi da je njemački zakon rezultat loše političke prakse, uvjeren da legalizacija ne pomaže u borbi protiv zlouporabe droga.

Velik dio razgovora odnosio se na socijalne naknade i migracijsku politiku. Amthor kaže da Njemačka treba snažan socijalni sustav, ali isključivo za one koji su doista u potrebi. Posebno ističe da osobe bez prava boravka ne bi trebale imati pristup socijalnim naknadama. Plakolm smatra da je u Austriji potrebna jasnija razlika između primanja socijalne pomoći i plaće. Po njezinu mišljenju, rad se mora više isplatiti od oslanjanja na sustav, jer socijalna pomoć mora ostati krajnje rješenje za situacije u kojima ljudi više nemaju drugog izlaza.

Amthor naglašava da Njemačka ne želi prekid useljavanja, ali da želi useljavanje koje je usmjereno prema tržištu rada, a ne prema socijalnim potporama. Smatra da zlouporaba azila i socijalne pomoći stvara nepovjerenje i opterećuje sustav.

Na pitanje gubi li konzervativna politika svoj identitet u koalicijama sa socijaldemokratima, Amthor odgovara da je pogrešno ostaviti teme poput sigurnosti, domoljublja i državnog integriteta političkim ekstremima. Tvrdi da konzervativci te teme moraju zastupati jasno i samouvjereno. Plakolm se slaže da je u demokraciji nužno pronalaziti kompromise, ali smatra da se osnovne vrijednosti ne smiju izgubiti. Oboje poručuju da politika mora biti usmjerena prema širokoj većini građana, a ne samo prema nizovima malih interesnih skupina.

Jutros, oko 9:40 sati, na državnoj cesti B51 dogodila se teška nesreća u kojoj su život izgubile četiri osobe. Na dionici između Triera i Bitburga, u blizini vjetrenjače, došlo je do frontalnog sudara kamiona i osobnog vozila.

Posljedice nesreće bile su katastrofalne. Troje putnika iz osobnog automobila – muškarac, žena i sedmogodišnje dijete iz Bitburga – poginuli su na mjestu događaja. Život je izgubio i vozač kamiona, koji je dolazio iz okruga Trier-Saarburg.

Uzrok sudara trenutačno se istražuje. Stručnjaci za prometne nesreće nalaze se na terenu i detaljno dokumentiraju mjesto događaja. Državno odvjetništvo u Trieru naložilo je izradu službenog vještačenja kako bi se precizno rekonstruirao tijek nesreće. Zbog težine sudara, oba su vozila morala biti izvučena uz pomoć teške mehanizacije, a odvoz olupina obavilo je specijalizirano vučno poduzeće.

Cesta B51 trenutačno je potpuno zatvorena za promet, a ponovno otvaranje očekuje se tek kasno poslijepodne. Za vozače su uspostavljene službene obilaznice: promet iz smjera Triera prema Bitburgu preusmjerava se preko L42, B418 i B257, dok se u suprotnom smjeru koristi ruta od Helenenberga preko L40, L4 i B418 te L42 natrag na B51.

Na terenu su angažirane brojne hitne službe. Uz policijske postaje iz Triera, Bitburga i Saarburga, u akciji sudjeluju i vatrogasne postrojbe iz Idenheima, Newela, Schweicha, Welschbilliga i drugih okolnih mjesta. Hitna pomoć, liječnici i krizni timovi pružaju podršku na licu mjesta te skrbe o članovima obitelji žrtava, kojima je u Newelu osigurano mjesto za psihološku i logističku pomoć.

Nesreća je potresla cijelu regiju, dok se istraga o njenom uzroku nastavlja.

Martin Kocher, novi guverner Austrijske narodne banke (OeNB) i bivši ministar gospodarstva, u velikom razgovoru govori o stanju austrijskog gospodarstva, inflaciji i budućnosti plaćanja. Nakon dvije godine recesije Austrija se polako oporavlja, ali rast je i dalje slab, ponajviše zbog slabe ekonomije u eurozoni, posebno u Njemačkoj. Uz pandemiju, energetski šok i nove američke carine, Austrija je bila izložena višestrukim krizama koje su dodatno usporile oporavak.

Kocher naglašava da ne postoji jedno čarobno rješenje za ekonomske probleme: potrebna je postojana, vjerodostojna i postupna ekonomska politika. Europa, kaže, mora postati brža i inovativnija jer nikada neće moći konkurirati tržištima niskih plaća. Austrija pritom ima dvije velike prednosti — snažno istraživanje i razvoj te visoko obrazovanu radnu snagu.

Inflacija i cijene
Visoka austrijska inflacija djelomično proizlazi iz ukidanja državne potpore za električnu energiju, što je statistički podiglo inflaciju za oko jedan postotni bod. Prema projekcijama OeNB-a, inflacija će 2026. pasti na oko 2,4 posto, blizu ciljane razine. Međutim, Kocher upozorava: pad ukupne razine cijena nije realan ni poželjan — cilj je da plaće rastu brže od cijena.

Velik dio stanovnika danas cijene doživljava kao ekstremno visoke jer su u dvije godine brojne kategorije porasle za 15–25 posto. Potrebno je vrijeme da se ljudi priviknu na novo cjenovno okruženje.

Bargeld ostaje — bez ikakve rasprave
Kocher jasno odbacuje glasine o ukidanju gotovine: „Bargeld ostaje na svakom slučaju. Ne postoji ni najmanja namjera da ga se ukine.“ Traži i jasnu pravnu osnovu kako bi obveza prihvaćanja gotovine vrijedila u cijeloj Europi, a ne samo u Austriji.

Digitalni euro dolazi kao dodatak, ne zamjena
Uz gotovinu, OeNB radi na uvođenju digitalnog eura. On bi omogućio sigurnu, državom garantiranu online naplatu, sličnu plaćanju gotovinom u trgovini. Digitalni euro koristio bi se putem mobilne aplikacije – „walleta“ – i trebao bi raditi i offline, npr. tijekom nestanka struje. Prema trenutačnom planu, digitalni euro trebao bi biti uveden 2029., nakon probnih faza.

Financijska edukacija kao prioritet
Kocher ističe važnost jačanja financijske pismenosti među mladima: razumijevanje ekonomije ključno je za donošenje odgovornih odluka, ali i za zdravu demokraciju.