Tirolska studija stambenih potreba za godine od 2024. do 2033. očito otkriva veliku potrebu za dodatnim jedinicama

Do 2033. bit će potrebno dodatnih 35.000 stanova, gotovo 3900 godišnje, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Innsbrucku. U načelu, međutim, životnog prostora za stanovništvo ima dovoljno, smatraju autori. Međutim, nekad su teško dostupni. Dugoročno gledano, došlo je do pada potražnje za stanovima.

Studija, koja je rezultat suradnje između države i Sveučilišta u Innsbrucku, proizvela je pet preporuka za djelovanje. To je uključivalo mobilizaciju građevinskog zemljišta, aktiviranje slobodnih radnih mjesta, precizno planiranje stambenih potreba, davanje prioriteta pristupačnom stanovanju u zajednicama i promicanje inovativnih “stambenih tipologija” kao što su višegeneracijski stanovi ili inkluzivni život. Kada su u pitanju slobodna radna mjesta, potrebna je nacionalna baza slobodnih radnih mjesta kako bi se identificirao neiskorišten životni prostor.

U tom kontekstu, voditelj studije Christian Obermayr sa Sveučilišta u Innsbrucku izjavio je da “postoji 75.000 stambenih jedinica bez primarne ili sekundarne prijave prebivališta” – vrijednost koja je značajno porasla od 2014. godine. Studija navodi različite moguće uzroke: turistička namjena, prazni stanovi ili špekulacije nekretninama.

“Potrebno nam je više podataka kako bismo preciznije kvantificirali različite segmente nepopunjenosti”, istaknuo je Obermayr, napominjući da nipošto neće svih 75.000 stambenih jedinica biti prazno. Dok rastuće stanarine i ograničen životni prostor dominiraju u urbanim područjima kao što je Innsbruck, ruralne regije sve se više bore sa slobodnim mjestima. “Potrebe za stanovanjem uvelike se razlikuju od regije do regije”, objasnio je Obermayr. Političke strategije stoga bi morale biti regionalno koordinirane i osmišljene tako da budu socijalno i ekološki održive.

U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.

Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.

Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.

Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky

VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.

Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.

Proširenje ima za cilj rasteretiti putnike. Najveći mogući iznos je 1.000 eura godišnje. Korisnici javnog prijevoza dobivaju 20 posto dodatka.

Putnici u Donjoj Austriji mogu odahnuti. “Pokrajinska vlada Donje Austrije produžila je isprobanu i testiranu pomoć u javnom prijevozu za 2025.” Državna savjetnica Susanne Rosenkranz (FPÖ) najavila je to u utorak.

Ovom mjerom želi se pomoći rasteretiti radne ljude u zemlji i osigurati im posao, istaknula je Rosenkranz.

Najkraća udaljenost između vašeg mjesta stanovanja (najbližeg glavnog ili sekundarnog prebivališta) i vašeg radnog mjesta je odlučujuća za izračun donjoaustrijske pomoći za prijevoz na posao. Udaljenost mora biti najmanje 25 kilometara. Ruta se utvrđuje pomoću verzije planera rute „anachb.at” prilagođene za odjel tržišta rada.

Nadalje, ukupni mjesečni bruto dohodak obitelji ne smije prijeći navedeni maksimalni limit. To iznosi 2000 eura za samačko kućanstvo i 4400 eura za bračni par s jednim djetetom.

Zaposlenici koji na posao putuju javnim prijevozom i imaju osobnu godišnju kartu dobivaju eko-bonus u iznosu od 20 posto obračunatog iznosa Donjoaustrijske pomoći za prijevoz na posao. Maksimalni mogući iznos pomoći za putovanje na posao u Donjoj Austriji bez eko-bonusa je 1.000 eura godišnje. Uz eko-bonus možete zaraditi do 1200 eura.

„Pomoć u prijevozu vrijedan je doprinos rasterećenju vozača, koji su već morali dublje posegnuti u džep od uvođenja poreza na CO2 u listopadu 2022. S povećanjem poreza na CO2 od 2025. o kojem je odlučila savezna vlada, sada će biti dodatnih dodatnih troškova prema vozačima,” naglasila je Rosenkranz potrebu za podrškom putnicima.

Prema državnoj vijećnici i državnoj predsjednici NÖAAB-a Christiane Teschl-Hofmeister (ÖVP), pomoć pri putovanju na posao je pravedna potpora za one koji putuju na posao kao kompenzacija za nedostatke.

Ova potpora može imati različite oblike, uključujući financijske potpore, informacije o zajedničkom prijevozu ili praktične savjete o javnom prijevozu.

Subvencija za prijevoz na posao pruža financijsku potporu osobama koje putuju na posao na temelju udaljenosti između kuće i posla. Pokrajina Donja Austrija također pruža informacije o planiranju putovanja na posao javnim prijevozom te o promicanju i podršci zajedničkog putovanja kako bi se smanjili troškovi i utjecaj na okoliš.

„To je jasan signal pokrajine Donje Austrije vrhunskim izvođačima u našoj zemlji koji, s jedne strane, ovise o automobilu da dođu do radnog mjesta i podrška onima koji žele aktivno učiniti nešto za okoliš, ”, rekla je Teschl-Hofmeister.