Zanimljivosti
Nekad najbogatija država na svijetu, a danas je posjeti jedva 200 turista
U vrijeme stjecanja neovisnosti 1968. godine, Nauru je bio najbogatija zemlja na svijetu po glavi stanovnika zbog svojih ogromnih nalazišta. Međutim, fosfat je presušio 1980-ih
Nauru, otočna država u zapadnome dijelu Tihog oceana, obuhvaća 21,2 km². Otok ima obalu dugu 30 kilometara, a zbog intenzivnog rudarenja više od 80 posto njegove površine je uništeno. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Nauru je imao 10.084 stanovnika koji su primarno živjeli na priobalnoj nizini na zapadnoj i južnoj strani otoka. Službeni su jezici nauruanski i engleski, a nema glavnoga grada.
Što se tiče gospodarstva, prema podacima Hrvatske enciklopedije, ono se početkom 2000-ih uglavnom zasniva na izdavanju dozvola za ribarenje stranim brodovima i eksploataciji fosfata te je ostalo ovisno o međunarodnoj pomoći. Nauru ima pet kilometara industrijske željezničke pruge i 41 kilometar cesta.
Nauru je postao UN-ov skrbnički teritorij 1947. godine, pod upravom Velike Britanije, Australije i Novoga Zelanda. Autonomiju je stekao 1966., a neovisnost 1968. godine. Potkraj 1990-ih, teška gospodarska kriza izazvala je političku nestabilnost u državi.
Portal Enjoy Travel istaknuo je kako se otok nekada nazivao “Ugodni otok”, a sada je jedna od najmanje posjećenih država na svijetu. Enjoy Travel pisao je kako ga godišnje posjeti oko 200 turista. Otok se nalazi 3000 kilometara od sjeveroistočne obale Australije i udaljen je 4,5 sata leta od Brisbanea, prenosi Večernji.
Eksploatacija fosfata ostavila je unutrašnjost otoka gotovo potpuno neplodnom. U vrijeme stjecanja neovisnosti 1968. godine, Nauru je bio najbogatija zemlja na svijetu po glavi stanovnika zbog svojih ogromnih nalazišta. Međutim, fosfat je presušio 1980-ih i gospodarstvo je propalo. Rudarstvo fosfata nastavljeno je 2005. godine kada su službenici pronašli sekundarno ležište, ali to je trajalo još samo deset godina.
Postojale su rasprave o preseljenju cijele populacije Naurua na otok u blizini Queenslanda u Australiji. Stručnjaci su vjerovali da će Nauru postati nenastanjiv do sredine 1990-ih. Ugrožen utjecajem klimatskih promjena i opustošen iskopavanjem fosfata, znanstvenici su vjerovali da je krajolik toliko oštećen da bi ulaganje u obnovu bilo preskupo. Nauruanci su se protivili ideji i odlučili ostati.
Zanimljivosti
ÖAMTC: Više od 90 posto vozača koristi sigurnosni pojas
Zakonska obveza vezanja pojasa uvedena je 1976. godine, a od 1984. za nepoštivanje slijede kazne. Iako je u početku bila kontroverzna, danas je kultura korištenja sigurnosnog pojasa na visokoj razini. Prema istraživanju ÖAMTC-a, 96 % žena i 91,8 % muškaraca redovito koristi sigurnosni pojas.
“Kad bi baš svi putnici u automobilima bili vezani, godišnje bismo spasili do 40 života,” upozorava ÖAMTC.
Rezultati istraživanja
U ožujku je ÖAMTC proveo istraživanje u svim austrijskim glavnim gradovima te analizirao 20.160 putnika u automobilima. Rezultati pokazuju da je 93,5 % ispitanika koristilo sigurnosni pojas.
Nošenje pojasa drastično smanjuje rizik od fatalnih posljedica u nesrećama. “U posljednjih deset godina, 540 osoba koje nisu bile vezane smrtno su stradale u prometnim nesrećama. Iako moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka i asistenata vožnje pomažu, sigurnosni pojas i dalje ostaje najvažnija zaštita u automobilu,” ističe David Nose, prometni stručnjak ÖAMTC-a.
Pojas, pravilna sjedeća pozicija i ispravno podešeni naslon za glavu ključni su za maksimalnu učinkovitost sigurnosnih sustava u vozilu.
Regionalne razlike u korištenju pojasa
Podaci pokazuju porast u postotku vezanih putnika, s najboljim rezultatima u Štajerskoj, Tirolu i Vorarlbergu (preko 97 %). S druge strane, Beč je najslabiji, s tek 87 % vezanih putnika.
Dok su Gornja Austrija, Burgenland, Štajerska, Tirol i Vorarlberg zabilježili poboljšanja, u Koruškoj i Salzburgu postotak vezanih putnika opao. U Beču i Donjoj Austriji situacija je ostala gotovo nepromijenjena.
Žene češće koriste sigurnosni pojas
Istraživanje je pokazalo da su žene odgovornije kada je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa. 96 % žena redovito se veže, dok je kod muškaraca taj postotak 91,8 %.
“Ovo sugerira da su žene svjesnije rizika od nenošenja pojasa, dok muškarci često podcjenjuju njegovu važnost,” zaključuje Nose.
Zanimljivosti
U Austriju se vraća omiljena vrsta Coca-Cole
Ljubitelji voćnih okusa mogu se veseliti – od početka travnja Coca-Cola Cherry postaje trajno dostupna u Austriji! Nakon godina u kojima se pojavljivala samo u ograničenim izdanjima, ovaj popularni okus sada ulazi u stalni asortiman.
“Okus trešnje je među najomiljenijima, stoga ispunjavamo dugogodišnju želju naših fanova,” izjavila je Valeria Chavarri Rodriguez, brand managerica Coca-Cole Austrija.
Nova Limited Edition i osvježeni dizajn
Uz povratak Cherry okusa, Coca-Cola je nedavno lansirala i Coca-Cola Lime Zero Sugar, koja će biti dostupna do rujna. Također, ljubitelji bezkaloričnih verzija mogu uživati u Vanilla Zero Sugar i Lemon Zero Sugar, savršenima za ljetne dane.
Osim novih okusa, Coca-Cola je modernizirala dizajn svojih bočica i limenki. “Sada svaka boja postepeno prelazi u klasičnu crvenu Coca-Cole – primjerice, Cherry ima tamnoljubičastu nijansu trešnje, dok Lime dolazi sa zelenim tonovima limete,” objasnila je Chavarri Rodriguez.
Zanimljivosti
Westbahn od sljedeće godine vozi i prema jugu Austrije
Većinski privatna željeznička kompanija Westbahn, u vlasništvu industrijalca Hansa Petera Haselsteinera, proširit će svoje rute zahvaljujući Koralmtunelu između Štajerske i Koruške te će postati dio Südbahna. Od 1. ožujka 2026. godine planirano je pet dnevnih vožnji s polaskom sa glavnog kolodvora u Beču, preko Graza i Klagenfurta, do Villacha, objavljeno je u srijedu na tiskovnoj konferenciji u Beču. Plan je već neko vrijeme bio tema rasprava, a razmatrala se i ranija realizacija.
Vožnja traje 3 sata i 28 minuta
Predviđeno je da će cijelo putovanje trajati 3 sata i 28 minuta, a vlak će, osim na glavnim postajama, stati i u Beču Meidlingu, Wiener Neustadtu, Semmeringu te Bruck an der Muru. Razmatraju se i dodatna stajališta.
Izvršni direktor Westbahna, Thomas Posch, pritom nije propustio uputiti jasnu kritiku ÖBB-u, aludirajući na dugogodišnje probleme s putovanjima na južnoj ruti. “Želimo stati na kraj manjku kvalitete u željezničkom prometu na južnoj trasi i ponuditi pouzdanu uslugu,” istaknuo je Posch. Osim Haselsteinera, suvlasnik Westbahna je i francuska državna željeznica SNCF.
Brzina do 250 km/h i pristupačnost za sve putnike
Za početak operacija 1. ožujka 2026. Westbahn planira nabaviti tri nova brza vlaka, koji će moći voziti do 250 km/h, što ih čini najbržima u Austriji. Svaki vlak imat će 11 vagona, duljinu od 202 metra i kapacitet od 422 sjedeća mjesta u tri klase. Bit će opremljeni s po dva ravna ulaza, čime se osigurava potpuna pristupačnost za putnike s invaliditetom. Dvokatni vlakovi bit će uvedeni tek nakon završetka izgradnje Semmering tunela između Donje Austrije i Štajerske.
