Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.

Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.

„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).

U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.

Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.

Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.

Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.

Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.

Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.

Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”

Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”

Prema najnovijem istraživanju Lazarsfeld za oe24 (provedenom na 2.000 ispitanika između 7. i 15. travnja, s maksimalnom pogreškom od 2,2 %), Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) i dalje je uvjerljivo najjača politička snaga u zemlji. U slučaju prijevremenih izbora, FPÖ bi osvojio 34 % glasova – jedan postotni bod više nego prethodnog tjedna – i time jasno pobijedio.

Usprkos visokoj podršci, FPÖ ne bi imao osigurano mjesto u budućoj vladi. Naime, tzv. “Ampel” koalicija (SPÖ, Zeleni i NEOS) zajedno s ÖVP-om mogla bi zadržati većinu u parlamentu s ukupno 99 mandata. ÖVP ostaje na 21 %, dok SPÖ bilježi pad na 20 %. NEOS se i dalje drži stabilno na 10 %. Time bi FPÖ, unatoč pobjedi, vjerojatno ostao u oporbi.

Zanimljivo je i da bi u izravnom izboru za kancelara Herbert Kickl (FPÖ) odnio uvjerljivu pobjedu s 28 % glasova. To je više nego što bi zajedno dobili aktualni kancelar Christian Stocker (ÖVP, 13 %) i njegov zamjenik Andreas Babler (SPÖ, 11 %). Beate Meinl-Reisinger iz NEOS-a pala je na 9 %, što je pad od dva postotna boda u odnosu na prethodna mjerenja.