Austrija
Nehammer vjeruje da će Orban odobriti novih 50 milijardi eura za pomoć Ukrajini
Kancelar Karl Nehammer izrazio je optimizam u pogledu sporazuma s Mađarskom o paketu pomoći Europske unije Ukrajini vrijednom 50 milijardi eura uoči nadolazećeg izvanrednog summita EU-a u Bruxellesu.
U bečkom parlamentu istaknuo je kako je cilj pristanak svih 27 članica EU te je rekao da mađarski premijer Viktor Orbán za svoj pristanak neće dobiti ništa zauzvrat.
Nehammer je objasnio da je Mađarska nedavno povukla zakon u skladu s procedurom vladavine prava i sada mora prihvatiti preliminarne presude Europskog suda pravde, nakon čega su državi puštena financijska sredstva. Kritizirao je Orbanovo ponašanje te njegovu odluku na summitu EU-a o početku pristupnih pregovora s Ukrajinom i opisao ga kao ni herojsko ni diplomatski pohvalno.
Kancelar je jasno rekla da pomoć EU-a Ukrajini služi održavanju države i nije namijenjena pomoći u naoružanju. Napomenuo je da Europska komisija pazi na pravilno korištenje sredstava, iako u Ukrajini ima slučajeva zlouporabe kroz korupciju.
Nehammer je također najavio da će se ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj pridružiti summitu EU-a putem videa kako bi razgovarali o daljnjoj potpori EU-a Ukrajini. Pohvalio je “masovnu obrambenost” Ukrajine nakon dvije godine ruskog agresorskog rata i ponovio solidarnost Austrije s Ukrajinom, ali je istaknuo da Austrija ne isporučuje smrtonosno oružje.
Što se tiče situacije na Bliskom istoku, Nehammer je istaknuo potporu Austrije pravu Izraela na samoobranu i potrebu zaštite civilnog stanovništva u Gazi od zlostavljanja od strane Hamasa. Potvrdio je obustavu isplate austrijske pomoći UN-ovoj humanitarnoj agenciji UNRWA i zatražio potpuno pojašnjenje. Dugoročno, Austrija podržava dvodržavno rješenje.
Nehammer je naglasio da ne može biti neutralnosti u borbi protiv terorizma i podržao napore Izraela da uništi Hamas. Izrazio je žaljenje što međunarodna zajednica nije jasno identificirala terorizam i opravdala austrijsko odbijanje UN-ove rezolucije o ratu u Gazi.
Što se tiče financijskog okvira EU-a, Nehammer je pojasnio da je preraspodjelom bilo moguće smanjiti dodatno opterećenje austrijskih poreznih obveznika.
Europska ministrica Karoline Edtstadler istaknula je potrebu za istim pravilima za proširenje EU i izjasnila se protiv ubrzanih procedura. Istaknula je da države Zapadnog Balkana ne smiju nazadovati i da je Austrija opredijeljena za BiH. Edtstadler je kritizirala nedavne napade Srbije na izborne izvjestitelje EU-a i pozvala zemlju da odabere put.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
