Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i trgovinskog rata.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 3,8 posto, na 70,36 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,9 posto, na 67,04 dolara.

Pad cijena nafte treći tjedan zaredom ponajviše je posljedica nesigurnosti u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

U utorak je Trump uveo carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih 10 posto, na ukupno 20 posto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.

Samo dan kasnije Trump je odlučio da će na mjesec dana odgoditi carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec dana odgodio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.

Takvi nagli zaokreti uznemirili su trgovce jer bi carinski rat mogao usporiti međunarodno trgovanje i rast svjetskog gospodarstva, a to bi negativno utjecalo na potražnju za naftom.

Trgovce brinu i naznake slabije američke potražnje jer se rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporava. Zbog toga su zalihe nafte u SAD-u prošloga tjedna porasle za 3,6 milijuna barela, više nego što se očekivalo.

Cijene nafte u minusu u odnosnu na početak godine

Ni druga najveća svjetska gospodarstva nisu u zavidnoj formi. Unatoč tome, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika potvrdila je u ponedjeljak prijašnju odluku o povećanju proizvodnje od travnja.

Doduše, ta odluka može se do tada i promijeniti, poručuju izvori iz OPEC-a.

Podršku cijenama pružila je, pak, krajem tjedna Trumpova poruka da bi mogao pojačati sankcije protiv Rusije ako ne dogovori primirje s Ukrajinom.

Nakon snažnog rasta u siječnju, posljednjih su tjedana cijene nafte izgubile sve te dobitke i sada su u minusu u odnosu na početak godine.

Recesija se nastavlja. Prema izračunima Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), gospodarska aktivnost pala je prošle godine za 1,2 posto, što je veći pad nego 2023. godine (-1,0 posto). Također, industrijska proizvodnja je nastavila padati, a brzi oporavak nije na vidiku, objavio je WIFO danas u priopćenju.

Produžena industrijska recesija
„Trenutna industrijska recesija traje dulje od posljednje tri krize i vjerojatno će donijeti najveće gubitke u proizvodnji“, navodi autor WIFO-ova gospodarskog izvješća, Marcus Scheiblecker. Slaba međunarodna potražnja za industrijskim proizvodima usporava proizvodnju u cijeloj eurozoni.

Slabo europsko okruženje

Njemačka, kao najveće europsko gospodarstvo, posebno osjeća industrijsku recesiju, kako je WIFO već izvijestio u siječnju. Njemački indeks industrijske proizvodnje pada treću godinu zaredom, osobito u ključnim sektorima strojarstva i automobilske industrije. Zemlja je već drugu godinu u recesiji, što je najduže razdoblje stagnacije od 2002./03.

Dodatni izazov za europsku industriju predstavljaju najavljene carinske mjere SAD-a, koje bi mogle pogoditi i Austriju, budući da su Sjedinjene Američke Države drugi najvažniji trgovinski partner zemlje.

Turizam bez krize, građevinski sektor na prekretnici

Dok industrija i trgovina trpe posljedice slabe potražnje, turizam i dalje bilježi snažan rast, navodi WIFO.

U građevinskom sektoru dosegnuto je dno recesije, a tržište pokazuje prve znakove oporavka. Tome pridonose:

• Povećanje broja odobrenih kredita
• Blago povoljnije kamatne stope
• Olabavljene kreditne regulative (KIM uredba), što stvara bolje uvjete za ulaganja u nekretnine.

Inflacija ponovno raste

Unatoč poboljšanju u nekim sektorima, inflacija je ponovno u porastu, prvenstveno zbog:

• Ukidanja ograničenja cijene električne energije
• Povećanja mrežnih naknada za struju i plin
• Skupljeg goriva

Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmansdorfer (ÖVP) istaknuo je da vlada planira paket mjera za srednje poduzetništvo, koji uključuje ubrzane administrativne procedure i smanjenje birokracije. „Pretjerana regulacija ugrožava konkurentnost, radna mjesta i životni standard“, poručio je ministar.

Tržište investicijskih fondova u Austriji dosegnulo je krajem prošle godine rekordnu razinu. Prema podacima Financijske tržišne agencije (FMA), ukupna ulaganja dosegla su 230,7 milijardi eura, što je povećanje od 8,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Jedino su nekretninski fondovi zabilježili odljev kapitala, izvijestila je danas FMA.

Najveća ulaganja ostvarena su u:

• Mješovite fondove: 105,6 milijardi eura (+7,8%)
• Obvezničke fondove: 63 milijarde eura (+7,2%)
• Dioničke fondove: 47 milijardi eura (+15%)

S druge strane, nekretninski fondovi, čija je ukupna vrijednost iznosila 8,0 milijardi eura, zabilježili su pad od 17 posto, navodi FMA.

Velik interes investitora bio je i za fondove s naglaskom na održivost. Prema FMA, tzv. “svijetlozeleni” fondovi (članak 8. SFDR regulative) upravljali su s više od 112 milijardi eura, dok su “tamnozeleni” fondovi (članak 9.) imali 2,4 milijarde eura imovine pod upravljanjem.

Na kraju 2024. godine u Austriji je poslovalo 14 društava za upravljanje kapitalom i 62 upravitelja alternativnih investicijskih fondova, izvijestila je FMA.