Hrvatska
NASLOVI U AUSTRIJSKIM I NJEMAČKIM MEDIJIMA: Propaganda protiv Hrvatske?
Posljednja dva odnosno tri tjedna svjedoci smo poplave medijskih natpisa, ponajviše u austrijskim i njemačkim medijima, kako je Hrvatska u vrijeme pandemije corona virusa prilično nesigurna turistička destinacija, iako, njemačke i austrijske vlasti (po njihovim epidemiološkim standardima) i dalje smatraju Hrvatsku epidemiološki sigurnom državom. Činjenica je, da je posljednjih nekoliko tjedana broj novozaraženih slučajeva u Hrvatskoj u porastu, ali ako se malo bolje osvrnemo, broj novozaraženih raste u gotovo svim europskim državama, s dodatkom da su kliničke slike novozaraženih blaže, odnosno blaže nego što su to bile sredinom ožujka i u travnju. Pogledamo li epidemiološku sliku u Hrvatskoj lako možemo uočiti da županije, gradovi i općine koje se nalaze u priobalnom dijelu uopće nemaju veliki eksponencijalni rast broja novozaraženih i da je velika većina novozaraženih vezana za Zagreb i ostale županije, odnosno da su hrvatski klasteri isključivo povezani s organiziranim većim događajima pa je kontakte novozaraženih stoga lakše i pratiti. Broj turista koji su se u Hrvatskoj zarazili, odnosno kojima je u Hrvatskoj registriran corona virus i dalje se može brojati na prste jedne ruke.
Ne umanjujući opasnost od corona virusa koja itekako postoji, moramo si postaviti pitanje koliko smo spremni odustati od vlastitih sloboda i koliko smo zapravo spremni slijepo vjerovati u medijske natpise koji sad već počesto upozoravaju kako je Hrvatska novo žarište corona virusa u EU, a Hrvatska to de facto – nije. S oko nešto više od tisuću aktivnih slučajeva corona virusa i nešto više od sto ljudi na bolničkom liječenju Hrvatska i dalje slovi kao jedna od država s boljom epidemiološkom slikom u Europskoj uniji. Treba dodati da je Hrvatska s prvim ozbiljnijim porastom novozaraženih krenula s ponovnim uvođenjem mjera pa ako se malo bolje pogleda, može uočiti i da Hrvatska u ovo ljetno vrijeme ima poprilično puno restrikcijskih mjera (u usporedbi s drugima). Zdravstvene službe najavljuju i dodatne mjere, a sve s ciljem očuvanja dobre epidemiološke slike, koja danas, u vrijeme corona virusa, te u vrijeme restrikcijskih mjera, među kojima su i one nepopularne o zatvaranju granica – ima izniman značaj. Što je zapravo posrijedi? Zašto veliki broj austrijskih, ali i njemačkih medija sve češće izvještava o Hrvatskoj kao o nesigurnoj državi, nerijetko i s lažnim vijestima, video materijalima, tobožnjim statistika i najjeftinijim manipuliranjem brojkama?
“Prema službenim podacima za 2018. godinu njemački turisti su u hrvatskom turizmu apsolutni broj jedan s gotovo 17 milijuna noćenja turista, što je 7,5 milijuna više nego turista iz Slovenije, koji su drugi najbrojniji s 9,5 milijuna noćenja. Treće mjesto zauzimaju Austrijanci s 6,3 milijuna noćenja, a vrijedi izdvojiti da u ovu statistiku ne ulaze Hrvati koji žive u tim državama, kao ni strani državljani koji posjeduju nekretnine u Hrvatskoj.”
U ovom trenutku turizam je zbog pandemije corona virusa u čitavoj EU na koljenima, a borba se vodi za svakog turista. U nekoliko navrata i njemački, a pogotovo austrijski političari uputili su apele da građani tih zemalja ovo ljeto provedu u Njemačkoj, odnosno Austriji što nam zorno pokazuje da je svaki euro zadržan u državi danas iznimno bitan jer europska gospodarstva generiraju velike gubitke. Ni solidarnost, na koju se, gorljivi zagovornici Europske unije pozivaju – danas baš i ne funkcionira. Vidjeli smo to prvo u ožujku za vrijeme pandemije, a vidimo i danas, kada govorimo o slobodi kretanja, ali i o solidarnosti s onim državama čiji proračuni jako puno ovise od turizma (Hrvatska, Grčka, dijelom i Italija, Španjolska i Portugal).
Apeli, ali i stalna medijska ponavljanja kako Hrvatska, ali i neke druge turističke destinacije nisu baš sigurno okruženje imaju za cilj isključivo zadržavanje turista u državama u kojima žive. O tome su bez ustručavanja nekoliko puta govorili i istaknuti talijanski političari, ističući kako određene države politikom straha nastoje udaljiti turiste iz popularnih europskih ljetnih turističkih destinacija. Mediji u ovom slučaju, odnosno u velikoj većini slučajeva, odrađuju samo prljavi medijski posao u ime onih koji se libe svoje stavove, odnosno mišljenja i želje jasno artikulirati. Naravno da se političari trebaju boriti i apelirati da građani provedu odmore u zemljama u kojima žive, ali isto tako, političari moraju biti svjesni da svaki građanin EU ima pravo na slobodno kretanje unutar granica EU. Epidemiološka slika jeste faktor, ali ako bolje pogledate jednaka opasnost od zaraze postoji ako odete na neko austrijsko jezero ili na neku popularnu hrvatsku turističku destinaciju. U vrijeme corona virusa opasnost od zaraze možete reducirati samo ako se pridržavate epidemioloških pravila, poglavito onih o socijalnoj distanci i ako držite do osobne higijene. Preporučljivo je naravno izbjegavati i velika okupljanja. To jednako morate raditi i u Austriji i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, u tom slučaju – rizik od zaraze je isti i u Beču, i u Berlinu, ali i u Zadru, Splitu, Dubrovniku. U sezoni godišnjih odmora budite ponajviše odgovorni prema sebi i prema svojim bližnjim, to je najbolja zaštita od corona virusa.
Robert Pandža
Foto: Ilustracija
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login