Hrvatska
NASLOVI U AUSTRIJSKIM I NJEMAČKIM MEDIJIMA: Propaganda protiv Hrvatske?
Posljednja dva odnosno tri tjedna svjedoci smo poplave medijskih natpisa, ponajviše u austrijskim i njemačkim medijima, kako je Hrvatska u vrijeme pandemije corona virusa prilično nesigurna turistička destinacija, iako, njemačke i austrijske vlasti (po njihovim epidemiološkim standardima) i dalje smatraju Hrvatsku epidemiološki sigurnom državom. Činjenica je, da je posljednjih nekoliko tjedana broj novozaraženih slučajeva u Hrvatskoj u porastu, ali ako se malo bolje osvrnemo, broj novozaraženih raste u gotovo svim europskim državama, s dodatkom da su kliničke slike novozaraženih blaže, odnosno blaže nego što su to bile sredinom ožujka i u travnju. Pogledamo li epidemiološku sliku u Hrvatskoj lako možemo uočiti da županije, gradovi i općine koje se nalaze u priobalnom dijelu uopće nemaju veliki eksponencijalni rast broja novozaraženih i da je velika većina novozaraženih vezana za Zagreb i ostale županije, odnosno da su hrvatski klasteri isključivo povezani s organiziranim većim događajima pa je kontakte novozaraženih stoga lakše i pratiti. Broj turista koji su se u Hrvatskoj zarazili, odnosno kojima je u Hrvatskoj registriran corona virus i dalje se može brojati na prste jedne ruke.
Ne umanjujući opasnost od corona virusa koja itekako postoji, moramo si postaviti pitanje koliko smo spremni odustati od vlastitih sloboda i koliko smo zapravo spremni slijepo vjerovati u medijske natpise koji sad već počesto upozoravaju kako je Hrvatska novo žarište corona virusa u EU, a Hrvatska to de facto – nije. S oko nešto više od tisuću aktivnih slučajeva corona virusa i nešto više od sto ljudi na bolničkom liječenju Hrvatska i dalje slovi kao jedna od država s boljom epidemiološkom slikom u Europskoj uniji. Treba dodati da je Hrvatska s prvim ozbiljnijim porastom novozaraženih krenula s ponovnim uvođenjem mjera pa ako se malo bolje pogleda, može uočiti i da Hrvatska u ovo ljetno vrijeme ima poprilično puno restrikcijskih mjera (u usporedbi s drugima). Zdravstvene službe najavljuju i dodatne mjere, a sve s ciljem očuvanja dobre epidemiološke slike, koja danas, u vrijeme corona virusa, te u vrijeme restrikcijskih mjera, među kojima su i one nepopularne o zatvaranju granica – ima izniman značaj. Što je zapravo posrijedi? Zašto veliki broj austrijskih, ali i njemačkih medija sve češće izvještava o Hrvatskoj kao o nesigurnoj državi, nerijetko i s lažnim vijestima, video materijalima, tobožnjim statistika i najjeftinijim manipuliranjem brojkama?
“Prema službenim podacima za 2018. godinu njemački turisti su u hrvatskom turizmu apsolutni broj jedan s gotovo 17 milijuna noćenja turista, što je 7,5 milijuna više nego turista iz Slovenije, koji su drugi najbrojniji s 9,5 milijuna noćenja. Treće mjesto zauzimaju Austrijanci s 6,3 milijuna noćenja, a vrijedi izdvojiti da u ovu statistiku ne ulaze Hrvati koji žive u tim državama, kao ni strani državljani koji posjeduju nekretnine u Hrvatskoj.”
U ovom trenutku turizam je zbog pandemije corona virusa u čitavoj EU na koljenima, a borba se vodi za svakog turista. U nekoliko navrata i njemački, a pogotovo austrijski političari uputili su apele da građani tih zemalja ovo ljeto provedu u Njemačkoj, odnosno Austriji što nam zorno pokazuje da je svaki euro zadržan u državi danas iznimno bitan jer europska gospodarstva generiraju velike gubitke. Ni solidarnost, na koju se, gorljivi zagovornici Europske unije pozivaju – danas baš i ne funkcionira. Vidjeli smo to prvo u ožujku za vrijeme pandemije, a vidimo i danas, kada govorimo o slobodi kretanja, ali i o solidarnosti s onim državama čiji proračuni jako puno ovise od turizma (Hrvatska, Grčka, dijelom i Italija, Španjolska i Portugal).
Apeli, ali i stalna medijska ponavljanja kako Hrvatska, ali i neke druge turističke destinacije nisu baš sigurno okruženje imaju za cilj isključivo zadržavanje turista u državama u kojima žive. O tome su bez ustručavanja nekoliko puta govorili i istaknuti talijanski političari, ističući kako određene države politikom straha nastoje udaljiti turiste iz popularnih europskih ljetnih turističkih destinacija. Mediji u ovom slučaju, odnosno u velikoj većini slučajeva, odrađuju samo prljavi medijski posao u ime onih koji se libe svoje stavove, odnosno mišljenja i želje jasno artikulirati. Naravno da se političari trebaju boriti i apelirati da građani provedu odmore u zemljama u kojima žive, ali isto tako, političari moraju biti svjesni da svaki građanin EU ima pravo na slobodno kretanje unutar granica EU. Epidemiološka slika jeste faktor, ali ako bolje pogledate jednaka opasnost od zaraze postoji ako odete na neko austrijsko jezero ili na neku popularnu hrvatsku turističku destinaciju. U vrijeme corona virusa opasnost od zaraze možete reducirati samo ako se pridržavate epidemioloških pravila, poglavito onih o socijalnoj distanci i ako držite do osobne higijene. Preporučljivo je naravno izbjegavati i velika okupljanja. To jednako morate raditi i u Austriji i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, u tom slučaju – rizik od zaraze je isti i u Beču, i u Berlinu, ali i u Zadru, Splitu, Dubrovniku. U sezoni godišnjih odmora budite ponajviše odgovorni prema sebi i prema svojim bližnjim, to je najbolja zaštita od corona virusa.
Robert Pandža
Foto: Ilustracija
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login